Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTOGALERIJA) MIJENJA SE VIZURA BOLNIČKOG KRUGA / Slijedi obnova Interne, ginekologije i pedijatrije!

Objavljeno

-

Zgrada Pedijatrije OB Zadar sagrađena 1990.godine, zgrada Interne medicine sagrađena 1979.godine i zgrada Ginekologije sagrađena 1976.godine; tri su ovo bolničke građevine koje će zasjat u potpuno novom ruhu! Zub vremena itekako ih je nagrizao, a ono što je kočilo obnovu jesu izdašna financijska sredstva potrebna za njezinu realizaciju. Ona su sada osigurana kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. Ukupna vrijednost projekta je 7.444.653,94 eura, a iznos bespovratnih sredstava je 5.689.005,28 eura. Stoga je danas u Općoj bolnici Zadar bilo svečano; održana je početna konferencija Projekta „Energetska obnova zgrade Interne medicine, Ginekologije i Pedijatrije Opće bolnice Zadar.

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić, sredinom travnja u našu je ustanovu donio lijepe vijesti. Nakon što smo u svibnju 2023. godine na tada aktualni Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Energetska obnova zgrada javnog sektora“ prijavili naš projekt energetske obnove tri bolničke zgrade, isti je i prihvaćen.  Zeleno svjetlo značilo je kako će naše zgrade Interne, Ginekologije i Pedijatrije, zahvaljujući višemilijunskoj financijskoj injekciji, dočekati dugo iščekivanu obnovu te kako će kroz naredne dvije godine zasjat u novom ruhu. Osim prave renesanse koju će ovi objekti doživjeti u onom vizualnom smislu, ovaj projekt uključuje i provedbu mjera energetske učinkovitosti s ciljem ostvarenja ušteda. Baš kao što smo to učinili na zgradi Poliklinike, i na ovim ćemo zgradama postaviti solarne elektrane. Proizvodit ćemo znatne količine električne energije za naše potrebe te tako smanjiti trošak, što sve govori u prilog našem društveno odgovornom poslovanju.“, kazao je v.d.ravnatelja Opće bolnice Zadar, Željko Čulina, dr.med.

Projekt energetske obnove ove tri bolničke zgrade obuhvaća:

– povećanje toplinske zaštite vanjskih zidova, krovova, stropova, podova te zidova,

– zamjenu vanjske stolarije,

– postavljanje fotonaponske elektrane na sve 3 zgrade,

– ugradnju visokoučinkovite dizalice topline zrak/voda za potrebe grijanja i hlađenja,

– uvođenje sustava za daljinsko očitanje potrošnje energenata i vode te spajanje na ISGE sustav,

– zamjenu postojeće unutarnje rasvjete novom, energetski učinkovitom rasvjetom, na bazi LED tehnologije.

Projekt uključuje provedbu mjera energetske učinkovitosti s ciljem ostvarenja ušteda od 51,30% na potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje, 63,01% na primarnoj energiji te ušteda od 67,16% na godišnjoj emisiji CO2. Ova investicija u budućnosti će znatno „rezati“ naše troškove, a s druge strane povećati brigu za okoliš i društvo u cjelini.

Mnoge su lijepe riječi na početnoj konferenciji danas upućene v.d.ravnatelja OB Zadar, dr.Čulini i njegovom timu. Pohvale za kontinuirani rast našoj ustanovi stigle su od ministra regionalnog razvoja i fondova EU, Šime Erlića te potpredsjednika Vlade RH i ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Branka Bačića. „Čestitam dr.Čulina vama i vašim djelatnicima na uspješnom povlačenju europskog novca i svemu što činite kako bi pacijenti imali što bolju zdravstvenu skrbi. Osoblje će imati bolje uvjete za rad što je sve od ključne važnosti za kvalitetu pruženih zdravstvenih usluga. Upravo u tome leži važnost i značaj ove ustanove koja osim Zadrana, vodi brigu i o brojim turistima koji ljeti posjećuju ovaj grad.“, kazao je potpredsjednik Vlade, Branko Bačić.

Trajanje projekta je dvije godine. Bit će to 730 dana intenzivnih radova u bolničkom krugu, no sve će se na koncu višestruko isplatiti. Interna, Ginekologija i Pedijatrija dobit će potpuno novi izgled, a ova potonja zgrada, na radost mališana, zasjat će u veselim bojama!

 

ZADAR / ŽUPANIJA

SVEUČILIŠTE: Predavanje „Zadarska arheološka baština – prijedlog valorizacije održivosti rimskog katastra“ 

Objavljeno

-

By

Sa Sveučilišta najava predavanja Josipe Baraka Perica „Zadarska arheološka baština – prijedlog valorizacije održivosti rimskog katastra” koje će se održati u Multimedijalnoj dvorani na Novom kampusu, u utorak 15. listopada 2024. u 19 sati. Predavanje organiziraju Hrvatsko geografsko društvo – Zadar i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru.

 Josipa Baraka Perica diplomirala je 2001. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Godine 2006. završila je trogodišnji specijalistički studij na Papinskom zavodu za kršćansku arheologiju u Rimu (Pontificio Istituto di Archeologia Cristiana) na kojem je godine 2013. i doktorirala. Od 2006. zaposlena je na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru na kojem u zvanju izvanredne profesorice održava nastavu na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini studija. Članica je uredništva časopisa Archaeologia Adriatica i vijeća doktorskog studija Arheologija istočnog Jadrana. Suradnica je na trima projektima: MONACORALE – History and Archaeology of Monasteries and Ecclesiastical sites in the Eastern Adriatic (4th-12th c.) / Povijest i arheologija samostana i crkvenih lokaliteta na istočnoj obali Jadrana (od 4. do 12. stoljeća) (École française de Rome); GRIVA – Gradina svetog Ivana, izolirana točka otočnih dodira (Sveučilište u Zadru) i MeMori-Memento mori: antički svijet mrtvih podvelebitskog prostora (Sveučilište u Zadru). Nakon zaposlenja kao suradnica, zamjenica ili voditeljica sudjelovala je na nizu sustavnih arheoloških istraživanja i rekognosciranja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Znanstveno zanimanje usmjereno joj je prema starokršćanskoj arheologiji, kasnoantičkoj arheologiji, arheologiji arhitekture i arheologiji krajolika.

Zadar je kao vodeće liburnsko središte početkom 1. st. postao kolonija rimskih građana – Colonia Iulia Iader. Kolonija je kao upravna jedinica obuhvaćala grad unutar zidina, sa svim obilježjima urbanoga središta, ali i izvangradsko područje koje je bilo gospodarski temelj same kolonije – ager. Uobičajeno obilježje agera kolonije bila je centurijacija, odnosno podjela na centurije jednake veličine, koje su služile boljoj organizaciji prostora i lakšem upravljanju njime, ali i za određivanje vrijednosti zemljišta. Zadarski je ager uključivao maksimalni prostor plodne zemlje na kopnu i na otoku Ugljanu. Centurije su bile kanonskoga modula 710 x 710 m (20 aktusa), a kardi i dekumani bili su orijentirani uz liniju obale, slijedeći geomorfologiju terena i oblikujući mrežu koja je opstala do danas.

Agrarni pejzaž Iadera organizirao se prema principima rimske agrimenzure, a prostor agera, iako se od trenutka formiranja kontinuirano mijenjao djelovanjem ljudskih i prirodnih čimbenika, sačuvao je ostatke antičke centurijacije koji su vidljivi u današnjoj podjeli urbanog prostora grada izvan povijesne jezgre. Upravo valorizacijom održivosti rimskog sustava mjerenja zemljišta unutar suvremenoga cestovnoga gradskog sustava otvaraju se brojne mogućnosti za novu prepoznatljivost grada i njegove arheološke baštine.

Izrada projektnog prijedloga rezultat je dobre suradnje stručnjaka iz različitih znanstvenih područja. Uz izv. prof. dr. sc. Josipu Baraka Pericu s Odjela za arheologiju, u izradi su aktivno sudjelovali izv. prof. dr. sc. Ante Blaće s Odjela za geografiju, dipl. arh. Filipa Jurković Pešić, voditeljica Sveučilišne arheološke zbirke s Odjela za arheologiju, izv. prof. dr. sc. Franjo Pehar s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i prof. dr. sc. Gregory Zaro s Odjela za antropologiju i Instituta za klimatske promjene (University of Maine, USA).

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

Zadarski komorni orkestar 14. listopada u crkvi sv. Donata

Objavljeno

-

By

Monika Leskovar i Martina FIljak u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru / Foto: Željko Karavida

Nakon nedavno održanog koncerta otvorenja sezone na kojem su nastupile sjajne hrvatske glazbenice svjetskih karijera, violočelistica Monika Leskovar i pijanistica Martina Filjak, Koncertni ured Zadar sezonu nastavlja prvim u nizu koncertom Zadarskog komornog orkestra koji će uskoro obilježiti 65 godina svog djelovanja.

U ponedjeljak, 14. 10. s početkom u 20 sati u crkvi sv. Donata Zadarski komorni orkestar nastupit će pod umjetničkim vodstvom čembalista Pava Mašića i uz solista i koncert-majstora Martina Krpana.

Na programu se nalaze četiri iznimno zanimljiva glazbena djela koja su ostavila značajan trag u povijesti glazbe. To su Koncert za violinu i gudače u E-duru, BWV 1042 koji je na glasu kao jedan od najpoznatijih violinskih koncerata Johanna Sebastiana Bacha, a kojeg je davne 1990. godine kao solistica izvela Maja Dešpalj na 30. Glazbenim večerima u Sv. Donatu. Zatim će biti izveden Koncert u g-molu za čembalo i gudače br. 7 BWV 1058, glazbeno djelo u koje je Bach po prvi puta uveo čembalo kao solistički instrument. Na barokni će se repertoar potom nadovezati Koncert za čembalo i gudače u D-duru koji je napisao Bachov najstariji sin, Wilhelm Friedemann Bach čiji je stil u odnosu na očev uznapredovao do novijeg tzv. galantnog, odnosno rokoko stila.

Zaključak koncerta biti će Dvostruki koncert u F-duru za violinu, čembalo i gudače Josepha Haydna, koji je u stilskom smislu u odnosu na oca i sina Bach učinio značajan iskorak prema klasicizmu.

Informacije o prodaji ulaznica i pretplata

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

“MORJE BARV – MORE BOJA” / Večeras se u Gradskoj straži otvara izložba nastala u suradnji Zadrana i slovenskog kulturnog društva “Lipa”

Objavljeno

-

By

Etnološki odjel  poziva na otvorenje izložbe „ Morje barv- More boja“ danas, 11. 10. 2024. godine u 18 h u prostoru Etnološkog odjela Narodni muzej Zadar, Gradska straža, Narodni trg, Zadar.

Izložba radova održava se u suradnji Narodnog muzeja Zadar Etnološki odjel i Slovenskog kulturnog društva „Lipa“ Zadar, u projektu kulturnog amaterizma uz potporu Ureda Vlade Republike Slovenije za Slovence u zamejstvu i po svijetu, Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, predstavnika slovenske manjine  Grada Zadra i Zadarske županije.

17. godina međunarodne Likovne kolonije „Jože Arzenšek 2024“ okuplja umjetnike iz društava Slovenaca „Lipa“ Zadar,“ Slovenski dom Zagreb„, Slovenski dom Bazovica“ Reka, Slovensko društvo Gorski kotar, “Slovensko društvo Tuzla“, a pridružuju se i likovni umjetnici iz Zadra, Sv. Filip i Jakova i Turnja, te likovni umjetnici iz Mosta na Soči i Kulturno društvo  Studenci Maribor.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu