magazin

Čini se da bi svi oni “najstariji ljudi na svijetu” mogli biti samo prevara

Objavljeno

3 tjedna prije

19. rujna 2024.

Prije pet godina Saul Newman objavio je studiju o “plavim zonama”, mjestima poput japanskog otoka Okinawe i Sardinije, gdje mnogi ljudi navodno vode nevjerojatno “dug i zdrav život”. Ova su područja dugo poticala zavist, znatiželju i prehrambene hirove. I mnogi su znanstvenici pokušali shvatiti kako neki ljudi mogu živjeti i preko 100 godina u dobrom zdravlju.

No, dr. Newman, koji je u to vrijeme bio postdoktorand na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri, nije otkrio tajni eliksir ljudske dugovječnosti. Njegov je zaključak bio da “plave zone” zapravo ne postoje. Na mnogima od spomenutih mjesta, otkrio je Newman, loše vođenje evidencije vitalnih statistika poput rođenja i smrti potkopalo je prethodna istraživanja koja su sugerirala da ljudi tamo žive neobično dugo, piše The New York Times.

Dospio je na naslovnice, ali nije naišao na odaziv u znanstvenoj zajednici. Njegov rad nije recenziran niti objavljen. Newman kaže da je to iz “prilično očitog razloga” – pokazao je da su brojna sadašnjih demografskih istraživanja bezvezna.

“Kao dokaz razine nadzora koja je u tijeku, trenutno se pokušavam nositi s devet recenzenata u časopisu za javno zdravstvo”, rekao je Newman, koji sada radi na Institutu za starenje stanovništva Sveučilišta Oxford.

Dobio Ig Nobela

To bi se uskoro moglo promijeniti.

U četvrtak je Newman bio jedan od 10 pojedinaca i timova koji su dobili Ig Nobelovu nagradu na Massachusetts Institute of Technology u blizini Bostona. Pokrenut 1991. godine od strane Marca Abrahamsa, urednika časopisa Annals of Improbable Research, Ig Nobel se dodjeljuje onima čija “postignuća prvo nasmiju ljude, a zatim ih natjeraju na razmišljanje”.

Među ostalim ovogodišnjim dobitnicima su desetljećima stara studija američkog psihologa Burrhusa Frederica Skinnera, koji je umro 1990. godine, o tome mogu li golubovi nositi projektile u stilu kamikaza (američka vojska smatra da mogu). Njegova kći Julie Skinner Vargas primila je nagradu u njegovo ime u četvrtak i rekla da je olakšanje što je njegov najvažniji doprinos znanosti konačno priznat.

Provedeno je i istraživanje o tome kovrča li se kosa na glavi ljudi rođenih na sjevernoj hemisferi u istom smjeru kao i kod onih rođenih na južnoj polovici planeta. Odgovor: Ne.

Nagrade – prozirne kutije za koje se smatra da ih je “gotovo nemoguće otvoriti” i novčanica od 10 bilijuna zimbabveanskih dolara – dodijelili su dobitnici prave Nobelove nagrade, uključujući Abhijit Banerjee i Esther Duflo. Tema ceremonije bila je Murphyjev zakon i uključivala je mini-operu o poslovici, koja kaže da će sve što može poći po zlu, zaista poći po zlu.

Dobitnici nagrada izašli su na pozornicu i rukovali se s jednim od pet nobelovaca, a zatim su u središtu pozornosti održali kratki govor. Ako bi potrajali predugo, na scenu bi također izašlo dijete i reklo “dosadno mi je”, nakon čega bi pobjednik morao požuriti.

“Tajna dugog života je naučiti djecu prevari oko mirovina”

Kad je došao red na dr. Newmana, pojavio se u crnom odijelu prekrivenom svijetlim blokovima iz igrice Tetris, zajedno s rođendanskom kapom i tri balona s brojevima. Zatim je recitirao pjesmu o mitovima o dugim životima, u skladu sa svojim istraživanjem.

“Tajne su se srušile kad sam provjerio vladine knjige. Plave zone su klimave, zapisa više nema, 100-godišnjaci su svi prevaranti”, rekao je prepunoj dvorani i nastavio: “Čini se da je tajna dugog života preseliti se tamo gdje su rodni listovi rijetkost, naučiti svoju djecu prevari oko mirovina i početi lagati”, zaključio je.

Unatoč komičnom ozračju događaja, Newman je rekao da će Ig Nobel otežati zanemarivanje njegovog istraživanja, koje je otkrilo da mnogi od najstarijih ljudi na svijetu nemaju toliko godina koliko se misli. “Često su živi na papiru, a mrtvi u stvarnosti, ali birokratski stroj to ne zna”, rekao je Newman.

“Većina toga je laž”

Nakon analize 80 posto svih dokumentiranih superstogodišnjaka – ljudi koji dožive 110 godina – tijekom većeg dijela 20. i 21. stoljeća, Newman tvrdi da je otkrio kako je šokantna količina vitalnih statistika lažna ili izmišljena. Ali, kako je rekao, međunarodne organizacije, nacionalne vlade i znanstvenici i dalje se oslanjaju na te podatke.

“Otkrio sam da je najstariji čovjek na svijetu imao tri rođendana i nije imao rodni list”, rekao je Newman o Jiroemonu Kimuri, Japancu za kojeg se govorilo da je imao 116 godina kada je umro.

Istraživač je rekao da ima ideju zašto su ta odstupanja toliko dugo bila skrivena – to bi moglo izazvati potpunu imploziju u globalnim demografskim studijama. To također može biti jednostavan slučaj dobrih i loših vijesti.

“Zamislite ženu koja ima 89 i ženu koja ima 119 godina. Koja će od njih dospjeti u novine? Isto vrijedi i za znanstvena otkrića”, rekao je Newman.

Povezane teme :ljudi starost život

Up Next

FOTOGALERIJA / Jesensko vrijeme vs. ljetne kombinacije na ulicama Zadra…

Ne propustite

Može li se golim okom otkriti lažni med? Pčelar: “Samo je jedan način, ali ne vrijedi za sve vrste”

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

magazin

(FOTO) Uspješno održan 1. Susret brijača u Zadru

Objavljeno

8 sati prije

12. listopada 2024.

Z NET

U subotu, 12. listopada 2024., Udruženje obrtnika Zadar organiziralo je 1. susret brijača – Barber meet up u prostorijama COIN coworkinga. Ovaj prvi događaj ovakve vrste u Zadru naišao je na iznimno pozitivan odaziv, potvrđujući rastuću važnost brijačke struke u današnjoj industriji ljepote.

Susret su otvorili predsjednik Udruženja obrtnika Zadar Emilijo Bajlo i predsjednica Odbora za organizaciju Susreta Ružica Batur, istaknuvši kako je ovo 1. Susret brijačke struke u Zadru, te se nadaju da će se nastaviti i u narednim godinama. Prisutne je ujedno pozdravila i ravnateljica Obrtničke škole Gojka Matuline Silvana Ujdur Bilan, koja je pokazala spremnost za nastavak suradnje i razvoj brijačke struke. Na susretu su sudjelovali neki od istaknutih hrvatskih brijača koji su kroz demonstracije, radionice i predavanja predstavili inovativne tehnike šišanja i oblikovanja brade te podijelili svoja iskustva s kolegama. Ovaj događaj je bio prilika za razmjenu znanja, promicanje brijačkog zanata i jačanje zajedništva unutar struke.

U nastavku ističemo glavne odrednice ovog događanja:

Predavanja i demonstracije: Sudionici su imali priliku pratiti demonstracije najnovijih tehnika šišanja, fade stilova i oblikovanja brade. Među prezenterima su bili renomirani brijači:
- Sarah Barber (Sarah Vuger, Zagreb), koja je demonstrirala oblikovanje brade i brkova mašinicom te uređivanje kontura britvom.
- Barbershop Ritual (Ante Šolić, Split), koji je predstavio tehnike klasičnog šišanja.
- Barbershop Grozdi Barber (Grozdana Vukelić, Trogir), brijanje brade s posebnim naglaskom na njegu kože nakon brijanja.
- Leekarija Barbershop (Domagoj Jukić, Split), koji je prezentirao fade tehnike šišanja.
Praktične radionice i sudjelovanje mladih: Posebno ističemo sudjelovanje maturanata Obrtničke škole Gojka Matuline Zadar – David Lleshaj, Lovre Lulić, Mauricio Manajslović i Josip Tolo, koji su na kraju susreta prezentirali naučene moderne tehnike muškog šišanja (buzz cut, taper fade, french crop i dr.). Njihovo sudjelovanje bilo je iznimno zapaženo te je pružilo priliku mladim brijačima da pokažu svoje vještine i učine prvi korak prema profesionalnoj karijeri.
Umrežavanje i profesionalni razvoj: Susret je pružio priliku brijačima da se povežu, razmijene iskustva te razgovaraju o izazovima s kojima se susreću u svakodnevnom radu. U neformalnom dijelu programa, sudionici su kroz druženje nastavili razgovore o budućnosti struke, novim trendovima i inovacijama u brijačkom poslu.

Odaziv i značaj događaja:

Prvi susret brijača u Zadru bio je izuzetno dobro posjećen, a brojni sudionici su istaknuli kako je ovakva platforma iznimno važna za razvoj i promociju brijačkog zanata u Hrvatskoj. Predsjednik Udruženja obrtnika Zadar Emilijo Bajlo izrazio je zadovoljstvo uspjehom događaja i najavio kako Udruženje planira organizirati slične susrete i u budućnosti, s ciljem daljnjeg jačanja zajedništva unutar struke te promicanja profesionalnosti i izvrsnosti u radu.

Zahvale:

Posebne zahvale upućujemo svim sudionicima, predavačima i prezenterima koji su svojom stručnošću i entuzijazmom pridonijeli uspjehu ovog događaja. Posebna zahvala ide inicijatorima ovog susreta Ružici Batur iz Barbershopa Gentleman, Igoru Totiću iz Barbershopa Brico, kao i Obrtničkoj školi Gojka Matuline, Zadar – ravnateljici, profesorima i maturantima koji su dali važan doprinos ovom susretu. Njihova predanost i motivacija pokazali su svijetlu budućnost brijačkog zanata. Zahvaljujemo i tvrtki Hairground d.o.o., poznatom partneru brijačkih i frizerskih salona, koja je osigurala poklon pakete za predavače i maturante.

O budućnosti:

Ovaj prvi susret postavio je temelje za daljnji razvoj brijačke scene u Zadru i šire. Organizatori već planiraju iduće događaje koji će omogućiti još širu razmjenu znanja, povezivanje brijača iz regije i pružanje novih prilika za edukaciju. Naš cilj je nastaviti s poticanjem profesionalnog razvoja i unapređenjem brijačke struke, čime će se osigurati visoka razina usluge i zadovoljstvo klijenata.

Nastavi čitati

magazin

U BENKOVCU SE BIRA NAJUZORNIJA SEOSKA ŽENA / Zadarsku županiju predstavlja Milena Sovilj Plečaš iz Bruvna

Objavljeno

10 sati prije

12. listopada 2024.

Z NET

U Benkovcu je u tijeku 24. izbor za najuzorniju hrvatsku seosku ženu. Zadarsku županiju predstavlja Milena Sovilj Plečaš iz Bruvna.

Gospođa Milena je udovica i samohrana majka četvero djece. Nositeljica je OPG-a koji se bavi poljoprivredom i stočarstvom. Obrađuje 130 hektara zemlje sama. Brine za 150 krava, junadi i teladi, 20 konja, a posjeduje i koze, svinje i razne peradi.

Hrabra gospođa Milena ponosna je na svoje četiri kćeri i veseli se njihovom uspjehu.

Plasira tov privatnim osobama. Pohađa edukacije koje organizira savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede.

Podsjetimo, Nauzornija hrvatska seoska žena 2023. godine je Marina Šunić iz Rodaljica.

Navijamo za našu kandidatkinju!

Natječe se njih 16, a organizator je Udruga “Hrvatska seoska žena”.

Nastavi čitati