magazin
U ovaj grad ljudi dolaze umrijeti
Tinjajuće pogrebne lomače protežu se duž Gangesa u svetom gradu Varanasiju, gdje tisuće hinduističkih vjernika dolaze svake godine kako bi proveli svoje posljednje dane na ovome svijetu.
Neki ostanu samo nekoliko dana, drugi čekaju desetljećima, ali mnogi stariji indijski hinduisti mirni su i uvjereni da će im hodočašće prema smrti donijeti vječni mir.
Smrt pored obala Gangesa jamči da će ondje biti kremirani a njihov pepeo rasut u vodi sa stuba ili „gatova” uz rijeku, što im po njihovu vjerovanju osigurava oslobođenje od ciklusa ponovnog rađanja.
Badri Prasad Agarwal (92) putovao je dva dana više od 1000 kilometara iz daleke zapadne države Radžastana i sada je sretan i miran jer zna da je na pravom mjestu za umiranje.
„Ovo je Božja zemlja”, rekao je, odmarajući se pri kraju svojeg dugog i teškog života.
„U Božjem domu”
Rekao je da mu je njegov Bog rekao da ima još pet mjeseci života.
Zadovoljan je što ih može provesti u hospiciju za one koji dolaze provesti svoje posljednje dane u tihoj kontemplaciji o svojoj prošlosti i budućnosti za koju vjeruju da će doći.
„Razgovaram s Bogom svaki dan”, rekao je Agarwal. “Uskoro ću se smiriti, u Božjem domu.”
Pronašao je smještaj u dobrotvornom pansionu pod imenom Mumukshu Bhawan, što znači “Kuća onih koji traže spasenje”, jednom od nekoliko takvih hospicija u tom gradu.
Centar ima 40 soba u kojima odsjedaju neki od tisuća ljudi koji dolaze u Varanasi umrijeti.
Agarwal je sretan što je ondje jer je jedan od najbližih rijeci, udaljen samo minutu hoda.
Kremacijske lomače ondje gore bez prestanka, od pamtivijeka.
Hindusima je Varanasi, poznat i kao Benares, jedno je od najsvetijih mjesta na svijetu.
To je grad Šive, boga uništenja, koji po vjerovanju mora uništiti prije nego ponovno stvori.
Ljudi koji traže „mokšu” ili oslobođenje putuju onamo stoljećima.
„Postići oslobođenje”
U hospicij neki dolaze sami i ovise o dobročiniteljima. Neki su bračni parovi.
Dug put plate svojom životnom ušteđevinom ili povedu rođake da se brinu za njih.
Postoje zdravstvene ustanove za bolesne, ali u tom svetom gradu smrt nije nešto što se oplakuje.
Upravo suprotno, smatra se blagoslovom jer stariji vjeruju da će se njihove duše osloboditi ciklusa života i smrti.
Nathi Bai (72) preselila se u Varanasi prije dvije godine, radujući se vremenu koje će provesti na kremacijskom „gatu” Manikarniki.
„Želim biti kremirana… kako bi mi duša pronašla mir, a pepeo bio rasut u Gangesu”, rekla je.
Gledala je slavlja onih koji su umrli čvrsto uvjereni da ih očekuje spasenje.
„Kada se ljude nosi na kremiranje, kao da vas nose na tronu, poput Boga”, rekla je.
Gulab Bai je došla sa suprugom prije više od 30 godina. On je umro nakon sedam godina, a ona je spremna za odlazak premda je posjećuju njezina odrasla djeca.
Ta 91-godišnjakinja, odjevena u sari boje šafrana, svetu boju hinduizma, spokojno čeka svoj red.
„Smrt i kremiranje ovdje prekidaju beskrajni ciklus života i smrti”, rekla je. „Tada ću postići spasenje.”
magazin
Upoznajte Zvonimiru i Anu! Dvije zadarske umjetnice čiji su radovi idealan poklon ovog Božića!
„Vrijeme je darivanja” – izraz koji označava upravo sadašnji period godine kad se slavi ljubav, pažnja i zajedništvo. Vrijeme je to kada se razmjenjuju pokloni, male sitnice, koji pokazuju našu zahvalnost i pažnju prema onima koje volimo.
Stoga nije ni čudno da baš u ovo Božićno vrijeme pomno biramo darove koje ćemo udijeliti svojim najmilijima.
Manifestacija Đir po gradu predstavlja vam dvije umjetnice čiji radovi mogu postati upravo vaši pokloni. Upoznajte dvije Zadranke, Zvonimiru i Anu!
Zvonimira Karavida, akademska kiparica iz Zadra, poznata je po jedinstvenim radovima izrađenim tehnikom staklene fuzije, a najpoznatija je po svojim staklenim periskama s kojima je ostvarila više izložbi. Njene skulpture, inspirirane morem, svjetlom i prirodom, često minimalističke i prozračne, odišu bezvremenskom elegancijom. Staklo, krhko, a istovremeno snažno, odabire kao medij kroz koji prenosi emocije i priče, stvarajući djela koja istovremeno reflektiraju i univerzalno i osobno.
Ovih blagdana Zvonimira predstavlja novu kolekciju unikatnih ukrasa inspiriranih tradicijom i nostalgičnim motivima prošlih vremena. Kolekcija uključuje staklene konjiće, borove i pahuljice – svaki komad ručno izrađen s pažnjom na detalje i jedinstvenu teksturu. Posebno se izdvaja set „Nostalgija”, koji vraća toplinu djetinjstva kroz oblike koji podsjećaju na blagdanske dane provedene s bakama i djedovima.
Radovi Zvonimire Karavida, osim što ukrašavaju domove, idealan su odabir za poklon koji nosi priču i emociju. Njena nova kolekcija dostupna je i putem webshop-a. Više informacija pronađite na službenim društvenim mrežama https://www.instagram.com/zvonimirakaravida/ ili na stranici zvonimirakaravida.com.
Ana Kolega rođena je 1975. godine u Zadru gdje završava Srednju kemijsku školu. Godine 1997. diplomirala je Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu, smjer tekstilni dizajn, a 2002. diplomirala je na ALU u Zagrebu u klasi prof. Ante Rašića.
Do sada je imala petnaestak samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, a sudjeluje i na brojnim prestižnim skupnim izložbama i kolonijama u domovini i inozemstvu. Pored slikarstva bavi se i pisanjem, ilustracijom, glazbom te kazalištem, a radila je i kao voditeljica likovnih radionica za djecu i odrasle. Članica je vokalno instrumentalne skupine Ezerki i 7/8 u Zagrebu te Teatra Verdi u Zadru. Ono što je specifično za Anu jeste činjenica što je stvorila zavidan slikarski opus u kojem granice slikarstva uspješno pomiče korištenjem suvremenih medija.
Iako Ana stvara i monokromna platna, ovu umjetnicu najčešće prepoznajemo po vedrini i paleti žarkih boja pa su njezina platna, kao uostalom i ilustracije, obojena, raspjevana i rasplesana. U Aninom se radu uz sliku često pojavljuje i tekst, a likovi koje prikazuje uvijek su u pokretu i zanosu vlastite atmosfere, preuzete iz našeg Zadra. U njezinim radovima stoga često pronalazimo vizure grada, plaže, brodove, dalmatinske ulice, ljetne boje i ljetne ljubavne avanture istkane iz Aninih osobnih životnih priča i dnevničkih zapisa.
U njezinoj malenoj galeriji, tik do Četiri kantuna, možete pronaći brojne sitnice oslikane njezinim vedrim stilom koje mogu biti idealan poklon s porukom za nekoga koga istinski volite
magazin
NOĆ U PIVOVARI / U “Brlogu” šahovska simultanka sa bivšim prvakom Hrvatske + party do ponoći!
Promocija šaha i kulture ispijanja vrhunskih piva direktno na vratima proizvođača, u organizaciji Brlog zadružne pivovare i šahovskog kluba Casper.
Saša Martinović, bivši prvak Hrvatske u šahu, igrati će istovremeno protiv 15 timova amatera i time prezentirati takvu vrstu igre koja je vrlo uzbudljiva za one koji sudjeluju i koji promatraju! Igrati odjednom protiv toliko ploča je vrlo zahtjevan zadatak, sli Saša je dokazano dorastao tome. U Brlogu je prije 3 godine odigrao protiv 20 ploča, od kojih je jednu remizirao a ostale pobijedio. Ove godine igra na 15 ploče, a oni koje se usude izazvati ga, makar u timu sa svojom ekipom – dobrodošli su. U slučaju pobjede protiv Saše, tim dobiva pun kufer piva (kufer po izboru donosi sam igrač).
Samo natjecanja odigrava se u jedinoj hrvatskoj zadružnoj pivovari na adresi Andrije Hebranga 6, Zadar. Ovo nisu svakodnevna događanja niti u većim gradovima, tako da ne propustite jedan uzbudljiv šahovski event u Zadru. A poslije šaha – tulum do ponoći.
Naziv eventa: Noć u pivovari: Šahovska simultanka + party
Vrijeme: Četrvtak 19.12.2024 u 18h
Mjesto: Brlog cooperative brewery, bar & shop, Andrije Hebranga 6, Zadar (proizvodni pogon pivovare)
FB link: https://www.facebook.com/events/1607784643494849?locale=hr_HR
Fotografije od zadnjeg takvog eventa: https://drive.google.com/drive/folders/1QPaFmwH7nueYL_v_WqfjemtweNRSXEJE?usp=drive_link
Prijave su još u tijeku, a više o samom eventu, prijavama i ostalome možete naći na Facebook linku eventa ! Prijaviti se mogu svi amateri s rejtingom ispod 2000 i to mailm na ana@brlog.hr
magazin
Objavljena lista najboljih kuhinja na svijetu: Pogledajte na kojem je mjestu Hrvatska
Popularni gastronomski vodič Taste Atlas jučer je objavio godišnji popis najboljih svjetskih kuhinja. Najbolje ocijenjene svjetske kuhinje poredane su prema prosječnim ocjenama najbolje ocijenjenih jela i prehrambenih proizvoda svake zemlje.
Na prvom mjestu Atlasa okusa ove je godine Grčka, dok je na drugom Italija. Treće mjesto zauzela je meksička kuhinja, a slijede španjolska i portugalska kuhinja. Najlošije su ocijenjene kuhinje iz Albanije, Bolivije, Nigerije, Laosa i Nikaragve, prenosi nova.rs.
Kada su pitanje zemlje u regiji, Srbija je pobjednik i zauzima 15. mjesto, Hrvatska je na 17. mjestu, Slovenija na 56. mjestu, Bosna i Hercegovina na 68. mjestu, a Crna Gora na 83. mjestu.
Najbolja ocijenjena hrvatska jela su slavonski kulen, zagorski mlinci, paška janjetina, gradele i fuži. Najbolja jela u Srbiji su pazarske mantije, leskovački ajvar, ariljska malina, komplet lepinja i leskovački roštilj. U Sloveniji su to štajersko prekmursko bučno ulje, prekmurska gibanica, krofne, krempita, i gobova juha, dok su u Crnoj Gori na vrhu liste: njeguški pršut i sir, pljevaski sir, priganice i ražnjići.