ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Misna slavlja za franjevačke kandidate iz Hrvatske i BiH na susretu u Zadru predvodili nadbiskupi Zgrablić i Puljić
Tijekom pripreme za svečane doživotne zavjete franjevaca hrvatskih provincija koja se nizom formacijskih događaja održava od 5. do 31. kolovoza od Istre do duhovnih vježbi zaključno na Badiji, redovnički kandidati franjevačkih zajednica iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine, dio toga pripremnog susreta boravili su u Zadru od petka, 16. kolovoza do subote, 24. kolovoza.

Za to vrijeme, osamnaest franjevačkih bogoslova, među kojima su i kandidati za svećeništvo, bili su smješteni u Nadbiskupskom sjemeništu ‘Zmajević’ u Zadru. Misna slavlja tijekom njihovog boravka u Zadru u sjemenišnoj kapeli predvodili su zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, u utorak, 20. kolovoza te umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić u petak, 23. kolovoza.
Nadbiskup Zgrablić ohrabrio je i podržao sudionike toga susreta na kojemu više predavača bogoslovima izlažu teološku i crkvenu pouku i prenose praktična iskustva o različitim aspektima franjevačkog, redovničkog i svećeničkog poziva za kojega su se odlučili.
U propovijedi mise koju je predvodio, nadbiskup Zgrablić istaknuo je važnost franjevačke karizme za Crkvu i svijet, rekavši da je sv. Franjo uspio obnoviti Crkvu jer je na sebe preuzeo Kristov križ koji je izraz Isusove ljubavi za čovjeka do krajnjih granica, odnosno, ljubavi koja nema mjere u darivanju sebe čovjeku.
„Onaj tko živi najveću ljubav, Kristovu ljubav, koja ide u ljubavi do smrti na križu, postaje jedno s Raspetim Kristom. Sv. Franjo je postao jedno s Kristom, obuzet njegovim Duhom bio je u službi obnavljanja Crkve i spašavanja svijeta. Praćen Božjom providnošću, zaljubljen u Krista i iskreno ga nasljedujući, radikalnim utjelovljenjem Evanđelja u svakodnevnom životu, živeći od Evanđelja i za Evanđelje koje rađa ljubavlju prema ljudima i svemu stvorenome, sv. Franjo privlači druge k Bogu“, poručio je mons. Zgrablić, potaknuvši franjevačke kandidate da nasljeduju karizmu svoga utemeljitelja, sv. Franje, kojega je Benedikt XVI. nazvao „divom svetosti“.

Početkom 13. st., ruševno stanje u kojem se nalazila crkvica sv. Damjana u kojoj je, gledajući u križ, sv. Franjo tri puta čuo glas: „Franjo, idi i popravi moju crkvu koja se ruši!’“, „bila je simbol dramatične i uznemirujuće situacije u Crkvi toga vremena; površna vjera nije formirala i preobražavala život, slabo gorljivi kler, ohlađena ljubav… Crkva je bila narušena iznutra, što je, između ostaloga, dovelo i do pojave krivovjernih pokreta“, podsjetio je nadbiskup Zgrablić, poručivši da sve treba staviti u službu naviještanja i širenja Božjeg kraljevstva.
Potaknuvši kandidate da, po primjeru sv. Franje, odvažno slijede Krista, mons. Zgrablić je rekao da je sv. Franjo aktualan i u naše vrijeme. Na misi je navješten ulomak iz Evanđelja po Mateju, u kojem Isus opominje učenike da će bogataš teško u Kraljevstvo nebesko, kao i da će stostruko primiti i baštiniti život vječni oni koji sve ostave radi Isusa Krista. Nadbiskup je čestitao kandidatima što žele nasljedovati sv. Franju u svom životnom opredjeljenju i duhovnom zvanju, koji je radikalno odbacio navezanost na materijalno bogatstvo i odrekao se bogate baštine njegove imućne obitelji koja se bavila trgovinom. Ohrabrio je bogoslove da crpe nadahnuće iz Isusovih riječi koji osobno ohrabruje one koji pođu za njim i ostave sve zbog Isusa, govoreći o „preporodu“ kada Isus „sjedne na prijestolje svoje slave“, koju će i njegovi nasljedovatelji s njim dijeliti. „Sveci su svojim životom djelotvorni, konkretni, najizvrsniji tumači Svetog Pisma, jer utjelovljuju Božju riječ u svom životu i čine je privlačnom, tako da ta Riječ nama govori, preobražava i spašava nas“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je sv. Franjo „model pravilnog razlučivanja u životu, zadatku obnove Crkve i ljubavi prema svim stvorenjima“.
Uz misu koju je predvodio, nadbiskup Zgrablić pozvao je franjevačke kandidate i njihove odgojitelje i na susret u Nadbiskupskom domu u Zadru, gdje su se zadržali u prigodnom razgovoru.

U propovijedi mise koju je predvodio mons. Puljić, umirovljeni nadbiskup je podsjetio da je sudjelovao na Sinodi o Posvećenom životu 1994. g., kada je kapucinski biskup Egger opisao redovnike kao „sanjare“.
„Zar sv. Franjo nije jedan od većih Božjih sanjara? General salezijanaca govorio je o članovima posvećenog života kao o ‘nepopravljivim optimistima’“, rekao je mons. Puljić. Potom je govorio o trojici hrvatskih mladića s početka 20. st. koji su također bili ispunjeni snovima i optimizmom. To su bl. Miroslav Bulešić i Ivo Mašina koji su mučenički umrli te bl. Ivan Merz.
Ivo Mašina (1927.-1961.) bio je izvrstan učenik zadarske gimnazije, a u Zagrebu na studiju povijesti najbolji student u svojoj generaciji. Zbog domoljubnih ideja i nekih akcija uhićen je 1959. i osuđen na 15 godina zatvora. U kaznionici u Staroj Gradišci mučili su ga i zadavili 19. studenog 1961., u njegovoj 34. godini života. U svom dnevniku od 21. kolovoza 1947. piše: „Pošao sam ujutro na sv. Misu, primio sv. Pričest. Molio sam Isusa, da mi dadne milost da izdržim sve kušnje ovoga života i da ustrajem uz Kristov barjak Ljubavi, Dobrote i Mira. Neka iz mojih mladenačkih oluja izađe moja duša prekaljena i očeličena, čista i netaknuta. Daj, o moj Kriste, da Ti do kraja ostanem Tvoj vjerni borac, da za Tvoju vjeru uvijek budem spreman sve podnijeti”, podsjetio je mons. Puljić.
„Veliki mladić koji je zablistao na našem obzorju, kao ponos narodne i crkvene povijesti, bio je svećenik Miroslav Bulešić (1920.-1947.) iz Istre, koji je okrutno ubijen na krizmi u Lanišću, 1947. godine. Živio je samo 27 godina, a sazrio je do punine zrelosti. Kad su stizale prijetnje, on u svom dnevniku piše: „Ako me hoćeš k sebi, Gospodine, evo me. Darujem Ti život za svoje stado“.

Bl. Ivan Merz (1896.-1928.), istaknuti laik i svjedok Radosne vijesti rodom iz Banja Luke, kao vođa hrvatske katoličke mladeži trudio se kod mladih „stvoriti ispravno shvaćanje ljubavi, braka i čistoće“, umro je sa samo 32 godine. Merzu je „euharistija bila ishodište njegovih apostolskih pothvata“, s motom „Žrtva – Euharistija – Apostolat“. Sva trojica mladenačkih velikana koji su nalazili uporište i snagu u vremenima kušnje i krize pokazali su zavidan stupanj humanosti, čvrstoće i hrabrosti, bili su ukorijenjeni u tropletu koji spaja obitelj, Crkvu i narod. Bili su svjedoci ljubavi prema Crkvi, narodu i sakramentima“, poručio je mons. Puljić. Premda nisu zasnovali obitelj, „sva trojica bili su svjesni da „povijest čovjeka i ljudskog spasenja ide preko obitelji“ koja je u središtu Božje pozornosti. Temelj obiteljskog zajedništva je boljitak drugoga, nesebična ljubav koja je „velikodušna i ne traži svoje““, rekao je mons. Puljić.
Govoreći o Crkvi, nadbiskup je rekao da je Isus htio Crkvu kao „zajednicu braće i sestara“ (Mt 23, 8), stola i blagovanja, dobara i međusobne ljubavi. „Stoga Luka izvješćuje kako je „u mnoštvu onih, koji su prigrlili vjeru, bilo jedno srce i jedna duša“ te kako „nitko od njih nije zvao svojim ništa od onoga što je imao, nego im sve bijaše zajedničko“. Tvorac takvog zajedništva je Duh Sveti koji preobražava ljudska srca“, rekao je mons. Puljić.

Nadbiskup je zahvalio bl. Miroslavu za odvažnost da je „dao život za svoje stado“ i za spremnost oprosta progoniteljima, jer njegova „osveta je oprost“. Merzu je zahvalio što je „euharistiju smatrao izvorom života koja nas krijepi i smiruje“. Za Mašinu je izrazio ponos što se nije dao zavesti ni slomiti prijetnjama i progonima te je živio za vrijednosti koje „nose pečat neuništivosti“.
„Neka i vama, dragi bogoslovi, život i primjer te trojice mladića, njihova ljubav prema obitelji, euharistiji i narodu, bude nadahnuće da se međusobno poštujete i pomažete, da Crkvu i svoju bogoslovsku zajednicu s poglavarima poštujete i volite, da teološke znanosti proučavate i produbljujete te rastete u milosti i kreposti pred Bogom i ljudima“, poručio je mons. Puljić franjevačkim kandidatima.
Bogoslovi su pohodili i župnu crkvu Presvetog Srca Isusova na Voštarnici u Zadru gdje djeluju franjevci, a misno slavlje je predvodio fra Andrija Bilokapić. Susret pripreme kandidata za doživotne zavjete organiziraju Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri i odgojitelj fra Bojan Rizvan.
Ines Grbić









Foto: Franjevačka provincija sv. Jeronima
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Na linku pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju: NOVO RUHO PEDIJATRIJE



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




