Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / SVEUČILIŠTE U ZADRU: Diplomski studij Mediteranska poljoprivreda daje odgovore na pitanja što ćemo uzgajati i jesti za dva ili tri desetljeća

Objavljeno

-

Odjel za ekologiju agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru prilagodio je svoje svoje izvedbene programe novim okolnostima društva, a osobito izazovima u okolišu i klimi, s kojima smo se suočili i ovog vrućeg ljeta. Zajedno sa Sveučilištem u Zagrebu i njegovim Agronomskim fakultetom pokrenut je diplomski studij „Mediteranska poljoprivreda“, baziran na kvaliteti nastavnika i prostora na razini koja je zavidna za zemlje u okruženju.

Zašto je Mediteranska poljoprivreda zanimanje budućnosti? Desetljeće Ujedinjenih naroda je u znaku obnove ekosustava odnosno poziv svim zemljama svijeta da se ujedine u zaštiti i obnovi ekosustava za dobrobit okoliša i ljudi. Danas su kopneni ekosustavi snažno oslabljeni ekspanzijom ljudskih aktivnosti (proizvodnja hrane na otvorenom, druge za tlo iscrpljujuće djelatnosti, osiromašenje biološke komponente tla itd.). Degradacija tla potiče društvene, zdravstvene i sigurnosne krize.

Cilj obnove ekosustava je zaustaviti degradaciju i obnoviti ih kako bi se postigla globalna održivost. Prema UNCCD-u, obnova zemljišta je strategija s višestrukim dobrobitima koja stvara radna mjesta, blagostanje i pomaže u izgradnji otpornosti zajednica i ekosustava na klimatske promjene, sušu, poplave, požare i druge elementarne nepogode. Omogućuje izdvajanje ugljika u tlu, poboljšava količinu i kvalitetu vode i proširuje staništa za divlje životinje.

Mediteran dom preko 510 milijuna ljudi, da se on klimatološki grije dvostruko brže od ostatka svijeta. Jako je izvrgnut promjenama tla, zraka i klime, stoga dok se svi radujemo turizmu kao perjanici našeg gospodarstva u kojem vidimo mnogo koristi, dobro bi bilo osvijestiti da još neke djelatnosti u svojem temelju nose i doprinose elementima na ćemo se turizam danas bazira.

Potreba za vodom do 2050. godine u Mediteranu će se udvostručiti ili utrostručiti. Sa svakim povećanjem prosječne temperature za 1°C smanjenje količine oborina u Mediteranu bit će do 15%. Možete li si zamisliti kako će to utjecati na dostupnost hrane i zdravlje ljudi? Možete li zamisliti turizam baziran na restoranima brze hrane bez lokalnih proizvoda, u svijetu nagrađivanih maslinovih ulja i vina, sireva, ribe i svega što čini mediteransku prehranu zaštićenom svjetskom baštinom?

Iako je i danas potražnja za stručnjacima agronomije u Mediteranu visoka, pokušajmo se zamisliti kakva će tek biti kad stvarne promjene nastupe i hoće li ovi stručnjaci biti traženi i cijenjeni više nego danas.

U brzo mijenjajućem svijetu prilagodbe su nužne, a zanimanja i kompetencije struka nužno se moraju mijenjati i prilagođavati novom vremenu.

Budući da živimo u zajednici država gdje je pitanje gladi prilično riješeno, jer proizvodnja i višestruko nadmašuje potrebe stanovništva, ona se čak i bori s viškovima, a neizvjesnost klimatskim promjena kuca jako na vrata, bit će nužno i reorganizirati agronomsku struku. Sve ovo ne može se dogoditi bez postojećeg i budućeg naraštaja stručnjaka.

Mediteranska poljoprivreda kao specifično područje agronomije nužno traži i stručnjake koji će razumjeti sljedeće aktivnosti:

  • Skladna transformaciju krajolika; prema pametnom upravljanju i održivom trajnijem korištenju.
  • Sustavno razumijevanje temeljnih procesa koji reguliraju tokove kapitala i čimbenika, omogućujući razvoj prediktivnih modela i tehnika upravljanja produktivnim i regenerativnim kapacitetom odabranog prostora (krajobrazne matrice) u kratkom i dugom roku;
  • Diversifikacija korištenja koje promiče biološke interakcije i korisne sinergije između različitih komponenti ekosustava, kako bi se olakšala regeneracija zdravlja tla i održavanje produktivnosti i sposobnosti regeneracije od vegetacije.
  • Zbog zahtjeva legislative i administrativnog nadzora upravljanja proizvodnjom potrebna je prilagodba teritorijalnom razvoju. Pružanje podrške lokalnim vlastima u izradi njihovih planova razvoja;
  • Kolektivna organizacija i participativno upravljanje resursima pridonosi osiguravanju dobrog suživota poljoprivrednici, uzgajivači, šumari i drugi korisnici.
  • Stručnjak mediteranske poljoprivrede pozna i pomaže u očuvanju resursa, jer valorizira agrobioraznolikosti, agrošumarstvo, vodno gospodarstvo i lokalno znanje kojim poboljšava održivost i prilagodljivost proizvodnih sustava.
  • Specifično će biti potreban nova znanja koja uključuju i digitalizaciju agronomskih praksi održivog upravljanja proizvodnjom (udruživanje usjeva, sukcesija usjeva, pokrov usjeva i sl.) i protuerozijskih mjera. Cilj je dugoročno čuvati kvalitetu tla, voda i zraka u sustavima proizvodnje hrane.

Studij mediteranske poljoprivrede nudi nastavu na dvije lokacije. Prve godine u Zagrebu u novim nakon potresa obnovljenim laboratorijima i predavaonicama Agronomskog fakulteta s vodećim profesorima agronomske struke u Hrvatskoj te druge godine u Zadru u mediteranskom podneblju s nastavnicima stručnjacima za stručnu praksu i znanost s većim usmjerenjem prema terenu.   Jako dobra povezanost u provedbi izvedbenog programa sa stručnim, gospodarskim i znanstvenim subjektima jamče vrhunska radna mjesta i razvoj karijera u struci koja je temelj opstanka svih ostalih djelatnosti na Mediteranu.

Više informacija možete naći na stranicama Sveučilišta u Zadru pri Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu na poveznici: https://eaa.unizd.hr/. Pozivamo Vas da se odvažite uložiti u karijeru budućnosti!

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu