Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

VELIKA FOTOGALERIJA IZ KUKLJICE / Nadbiskup Zgrablić predvodio 510. godišnjicu proslave blagdana Gospe od Sniga

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Jubilarna 510. godišnjica blagdana Gospe od Sniga svečano je proslavljena u ponedjeljak, 5. kolovoza, u župi Kukljica na otoku Ugljanu. Svečano misno slavlje ispred crkve Gospe od Sniga u uvali Ždrelašćica, u blizini mosta koji povezuje otoke Ugljan i Pašman, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Proslava je počela u Kukljici procesijom nadbiskupa, kukljičkog župnika don Marka Vujasina, koncelebranata i dijela domaćeg puka s crkvenim barjacima, od kukljičke župne crkve Obraćenja sv. Pavla, brodom do uvale Ždrelašćica, gdje je stigao preostali puk, a gdje je bila slavljena misa i u 8 sati. Među njima su bili i hodočasnici iz župa Ugljan i Lukoran koji su pješice hodočastili od 3 sata u noći do prve jutarnje mise u crkvi Gospe od Sniga, sa župnikom Markom Dokozom. Preostali puk stigao je brodovima ploveći za brodom u kojem je bio nadbiskup, od Kukljice do Ždrelašćice.

Nadbiskup je istaknuo značaj 510. godišnjice blagdana Gospe od Sniga (1514.-2024.) u Kukljici, u čijem temelju je pronalazak Gospine slike u uvali Ždrelašćica. Njen pronalazak potaknuo je 1514. godine  izgradnju crkve u Ždrelašćici, Gospi u čast. „Na blagdan Gospe od Sniga, 5. kolovoza 1514. g., ribari su u uvali Ždrelašćica pronašli sliku Majke Božje te su je odnijeli u župnu crkvu u Kukljicu. Prema predaji, sutradan slike više nije bilo u župnoj crkvi, nego su je ponovno pronašli na mjestu u uvali, gdje se sada nalazi crkva. Na spomen tog događaja, ribari i pobožni puk izgradili su u toj uvali crkvu Gospe od Sniga“, podsjetio je mons. Zgrablić, rekavši: „Od tada, po dugoj tradiciji od 510 godina, vjernički narod okuplja se u uvali na molitvu i u jedinstvenoj plovnoj procesiji s Marijinim kipom, uz brodove i lađe koji cijelo vrijeme procesije kruže oko broda u kojem se nalazi kip Marije okićen brojnim zlatnim zavjetnim darovima, uz poigravanje valova, uz molitvu i pjesmu, kreće prema župnoj crkvi u Kukljici“.

Osobitost ovogodišnje proslave bila je i izloženost originalne slike iz 1514. godine u crkvi Gospe od Sniga, koju su ribari pronašli u uvali. Ta vrijedna umjetnina, djelo nepoznatog autora iz 16. st., inače se čuva u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti u Zadru. Slika je središnji dio veće kompozicije posvećene Gospi od Sniga, u čijem je središnjem dijelu na plavoj pozadini lik Bogorodice s Djetetom Isusom na prijestolju. S desne strane Bogorodice su likovi sv. Jeronima, sv. Pavla ili sv. Petra, a s lijeve strane sv. Ivana Krstitelja i sv. Šimuna Bogoprimca.

U propovijedi je mons. Zgrablić govorio o teološkoj kreposti nade, čijem je razmatranju i papa Franjo posvetio proslavu jubilarne 2025. godine. I Bulu povodom proslave toga Jubileja, Papa je naslovio: ‘Nada ne razočarava’. Nadu svi nosimo duboko u sebi, ali na nju nekako zaboravimo, rekao je mons. Zgrablić. „A ta nada je sve ono dobro koje očekujemo u sebi, ono dobro koje mi priželjkujemo, dobro za kojem tako duboko čeznemo u našem životu. I sve činimo u našem životu da bismo to dobro ostvarili. Ta nada je dobro koje Bog stavlja u našu dušu, u naše srce, kaže Papa. I kada s Bogom surađujemo, onda nas ta nada nikad ne razočarava i ne ostavlja praznim. Ta nada nas vodi u ispunjenje onoga čemu se najdublje nadamo u nama, u našem životu“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Nada kao želja i očekivanje dobra prisutna je u svakom čovjeku. No, „nepredvidljivost budućnosti izaziva proturječne osjećaje, od povjerenja do straha, od smirenosti do očaja, od sigurnosti do sumnje. Često susrećemo obeshrabrene ljude koji u budućnost gledaju sa skepsom i pesimizmom, kao da im ništa ne može donijeti sreću“, citirao je nadbiskup papu Franju. Papa želi da Jubilej bude prigoda za oživljavanje i njegovanje kreposti nade, čijim razlozima pomaže i Riječ Božja koja „zalijeva našu nadu da bi nas vodila i bila snaga u našem životu“, rekao je mons. Zgrablić, potaknuvši: „Neka nam okupljanje oko nebeske Majke, slušanje Božje riječi i procesija s molitvom, budu oživljavanje i promicanje velike milosti nade koju je Bog utisnuo u naše duše, a koja čovjeka koji slijedi Božji put nikada ne razočarava“.

Razmatrajući navješteno Evanđelje, nadbiskup je govor o nadi povezao s Božjim milosrđem. Podsjetio je da proslava jubilarnih godina u Crkvi seže od 1300. godine, otkad „pape svakih 25 godina proglašavaju Jubilarnu ili Svetu godinu koja je obilježena posebnim milosnim privilegijima Božjeg milosrđa i oprosta“.

Evanđelje opisuje kako se Isus nakon smrti Ivana Krstitelja povukao lađom na samotno mjesto te je nahranio mnoštvo koje je pohrlilo za njim u pustinju. „Isusovo povlačenje na samotno mjesto nije bijeg od nemilog događaja Ivanovog ubojstva. Isus se ne povlači iz straha pred onim što se može i njemu dogoditi, niti kako bi žalovao za ‘najvećim rođenim od žene’. Ivanova okrutna i nasilna smrt prigoda je Isusu da se u intimi, u osami, približi još više svom Ocu s kojim se često družio sam na samotnom mjestu. Isusovo `povlačenje u osamu` i Isusova blizina s Ocem početak je njegovog snažnog odgovora na zlo koje se dogodilo.

Isusova osama odgovor je na nadu koja je `utrnuta` Ivanovim ubojstvom. Isusov boravak u osami, tj. u intimnoj blizini s Ocem, odjekuje kao snažan poziv i poticaj mnoštvu da pohrle za njim. Smrt proroka Ivana, nada koju je Ivan budio, u Isusovoj blizini ne može se ugasiti. Nada s Isusom, u Božjoj blizini, postaje sjeme iz kojeg brzo izrasta kruh s kojim Isus u pustinji hrani mnoštvo“, rekao je nadbiskup, istaknuvši: „To je način Božjeg djelovanja u vremenu. Čovjekova nada s Bogom ne završava razočaranjem. Bog se ne povlači pred potrebom ili nevoljom čovjeka, nego izabire učinkoviti, Božji put, kako bi na novi način ušao u ljudsku stvarnost i pretvorio je u spasonosni čin, kako bi nahranio našu nadu i napojio našu žeđ koju u nama budi nada“.

„Kada osjetimo glad za nadom, da se ona ostvari u našem životu, kada osjetimo i povjerujemo da se može ostvariti ono što je Bog duboko utkao u nas, u naše biće, da ta čežnja može biti ispunjena, Gospodin traži od nas ono što je tražio od svojih učenika koji su imali malo hrane, samo pet kruhova i dvije ribice. Isus je tražio to malo da daju njemu. On je uzeo to malo što su oni imali, blagoslovio, dao učenicima i rekao: ‘Dajte im vi jesti’. Isus je umnožio kruh. Nahranio je njihove duše, jer ih je naučio na koji način treba živjeti – da naš život trebamo dijeliti. Da ono malo što mi imamo, najprije darujemo Bogu, da shvatimo da je to Božji dar; da smo to od Gospodina primili i da taj Božji dar znamo s drugima dijeliti, da bi i drugi živjeli, da se tako ostvaruje nada u našem životu“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Evanđelist kaže i da se Isus „sažalio nad narodom“. „U svom izvornom obliku i biblijskom smislu, to `sažaliti se` ne znači da je nekome žao zbog nečega, nego to u sebi sadrži riječ `majčina utroba`. Na hebrejskom, riječ rehamim znači utroba i milosrđe; dakle, mjesto gdje se začinje, razvija i rađa novi život. Tamo gdje je naša nada ugrožena, Bog odgovara svojim `sažaljenjem`, milosrđem, stvara prigodu za novi život“, poručio je propovjednik, rekavši da se nekad „i nama može činiti da je Isus u najtežim trenucima našeg života odsutan, da šuti u trenucima nepravde i pogibli, da se povlači u `osamu` ili, u drugoj krajnosti, da nam Bog nije potreban. Materijalna dobra koja primamo iz Božje ruke, zbog naše sljepoće duha, mogu nam biti prepreka da vidimo samo dar, umjesto Darovatelja i njegovu ljubav.

Hrana koju uzimamo, postaje naše tkivo. Ako našu nadu, naš duh, hranimo samo materijom i ovozemaljskim prolaznim stvarnostima, naša nada za beskonačnim, vječnim, puninom, smislom, ljubavlju, mirom, neće se nikada ostvariti. Ako našu nadu ne hranimo Božjim duhom, ona nas vodi u razočaranje, pesimizam, apatiju. Mnogi ljudi naše civilizacije zahvaćeni su prazninom koja ne hrani njihovu nadu“, upozorio je mons. Zgrablić.

„Marija je izvanredan znak nade, poput snijega usred ljeta, da Bog suosjeća s nama, da nam Bog želi ispuniti nadu, da iza naše nade stoji Bog koji nas neće razočarati“

Da nas nada ne bi razočarala, trebamo slijediti Isusa i primjer Marije. „Potrebno je pridružiti se onom mnoštvu koje odlazi na osamu, na mjesto gdje Isus boravi u Očevoj blizini. Tu će nam Isus iskazati svoje `sažaljenje`, milosrđe, izliječit će naše rane. Tu će nam Isus progovoriti svoju spasonosnu riječ kojom će nahraniti naše živote. Tu će naša srca biti ispunjena nadom koja ne razočarava. Isus nas poziva da ono malo što imamo, samo `pet kruhova i dvije ribe`, donesemo k njemu kako bi on to uzdigao prema nebu, blagoslovio i vraćao k nama, da mi hranimo druge“, poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši: „Marija je izvanredan i prepoznatljivi znak nade, kao što je znak kada padne snijeg usred ljeta, da Bog suosjeća s nama, da nam Bog želi ispuniti nadu, da iza naše nade stoji Bog koji nas nikada neće razočarati i postidjeti.

Marija nam pomaže razumjeti da se nada u našem životu ostvaruje na božanski način, ne očituje se na naš ljudski način. Marijina nada bila je puna vjere, ljubavi i sva usmjerena na služenje Isusu Kristu. Tako se nada njenog srca u punini ostvarila u njenom životu“, rekao je mons. Zgrablić, ohrabrivši da „Bog nije ravnodušan na čežnje našeg srca“.

„Bog nije ravnodušan na nadu koju nosimo, zbog koje često trpimo i patimo, zato što je ne možemo ostvariti u životu. Isus ima suosjećanja s nama, Bog vidi i zna što se događa u našem srcu. Bog prihvaća te osjećaje tvoga srca i pretvara ih u svoje milosrđe. Kada slušamo Božju riječ, kada otvorimo naše srce i dobijemo povjerenje u Gospodina, onda Gospodin nas počne hraniti. Onda ono što Isus čini, postaje istinska hrana našeg života“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da je i blagdan Gospe od Sniga nama veliki znak.

„Taj blagdan je znak kao da sad, ljeti, padne snijeg. Bilo bi to vrlo neobično, ali toliko uočljivo. Kad zimi padne snijeg, ne znači da se nešto osobito dogodilo. Ali da usred ljeta padne snijeg, bio bi to nama veliki znak, pitali bismo se… Gospa je nama veliki znak kojeg Gospodin stavlja pred nas, da prepoznamo da se nada koju Gospodin stavlja u našu dušu ostvaruje onako kako se ostvarila u Marijinom životu“ poručio je mons. Zgrablić. Potaknuo je da nam čudesni događaj od prije 510 godina, „dok pratimo Gospu molitvom, pjesmom, hodočašćem i plovidbom,  bude znak da Gospodina prepoznajemo, da on bude djelatan u našem životu, u punini naše nade i punini našeg srca“.

Na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 29. obljetnicu oslobodilačke akcije ‘Oluja’, nadbiskup Zgrablić potaknuo je i na molitvu za hrvatske branitelje i Hrvatsku, da se u domovini ostvaruje dobro.

Nakon mise, tradicionalno je održana procesija s brodovima od uvale Ždrelašćica do Kukljice. Za vrijeme procesije brodovima, Gospin kip u brodu prenesen je u župnu crkvu Obraćenja sv. Pavla u Kukljicu, gdje je stavljen na pokrajnji oltar i predan puku na čašćenje do blagdana Male Gospe. U pratnji Gospinog kipa, molitvom krunice i marijanskim pjesmama bile su članice KUD-a Kukljica u narodnoj nošnji. Na kraju proslave, nadbiskup Zgrablić je u kukljičkoj župnoj crkvi ispred kipa predvodio molitvu Gospi od Sniga i udijelio završni blagoslov.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 

ZADAR / ŽUPANIJA

PROGNOZA / Od nedjelje opet kiša. Nastavit će se kroz cijeli sljedeći tjedan…

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas pretežno oblačno, u Dalmaciji sunčana razdoblja. U unutrašnjosti povremeno kiša, češća prema kraju dana. Na Jadranu kiša samo mjestimice, uglavnom na jugu u noći i ujutro. Vjetar slab do umjeren sjeverozapadni i zapadni, ponegdje i jak, osobito navečer. Na Jadranu umjeren do jak sjeverni i bura, na južnom dijelu i sjeverozapadnjak, još u noći lokalno s olujnim udarima. Najviša dnevna između 11 i 16, na Jadranu 17 i 21 °C.

U nedjelju umjereno do pretežno oblačno, uglavnom u unutrašnjosti mjestimice kiša, osobito u prvom dijelu dana na istoku obilna. Vjetrovito uz umjeren do jak sjeverozapadnjak, lokalno s olujnim udarima, na istoku i zapadnjak, a na Jadranu sjeverac. Najniža jutarnja temperatura zraka od 6 do 11, na Jadranu od 11 do 15 °C. Najviša dnevna temperatura zraka od 11 do 16, na Jadranu od 18 do 21 °C.

IZGLEDI VREMENA:

Umjereno do pretežno oblačno s mjestimičnom kišom, osobito u nedjelju kada može biti obilnija. Na Jadranu promjenjivo oblačno sa sunčanim razdobljima, ali i dalje lokalno kiša, najvjerojatnije u utorak. Vjetar u unutrašnjosti povremeno umjeren sjeverozapadni, u nedjelju lokalno jak, na udare moguće i olujan. U utorak slab do umjeren sjeveroistočni. Na moru će puhati umjeren do jak sjeverni i sjeverozapadni, u nedjelju s olujnim udarima. U utorak bura i istočnjak, na krajnjem jugu i jugo. Neuobičajeno hladno za doba godine, ali temperatura zraka u postupnom porastu.

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić predvodio misu za početak školske godine za učenike Katoličke osnovne škole ‘Ivo Mašina’

Objavljeno

-

By

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Misno slavlje sa zazivom Duha Svetoga za blagoslovljeni početak nove školske godine u kojem su sudjelovali učenici i nastavnici Katoličke osnovne škole ‘Ivo Mašina’ u Zadru, u petak, 13. rujna, u crkvi sv. Pavla na Bokanjcu u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je izrazio zadovoljstvo što u susretu s djecom Bogu može uputiti molitvu za njih na početku nove školske godine, novog razdoblja dobroga i lijepoga pred njima. Poželio je da Duh Sveti ispuni srca učenika, nastavnika i svih nas, da s njegovom dobrotom i ljubavlju možemo služiti jedni drugima i biti međusobna podrška. Zato nam je potrebna snaga i zato zaziv Duha Svetoga, rekao je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je potaknuo djecu da osluškuju glas Boga u sebi. „Kao što prepoznajemo glas osobe koja nas nazove na telefon, kako razgovaramo s nekim koga poznajemo, tako razgovaramo i s Bogom. Ali, ne preko mobitela. S Bogom razgovaramo našim srcem. Boga možemo uvijek pozvati i on nas uvijek zove“, poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši da je važno da Boga prepoznamo.

„Bog nas zove svaki dan i želi razgovarati s nama. Svaki dan nam šapće u našem srcu, nešto nam govori. I ti taj glas čuješ. Samo ga moraš prepoznati. Svi želimo biti dobri. Ta želja u nama, da uopće želimo biti dobri, nije nešto što smo tek tako naučili. Želja za dobrotom usađena je u čovjeka. Naša savjest u nama već je Božji glas koji nam govori, šapće i tiho nas poziva da budemo dobri. Tako Bog razgovara s nama“, poručio je mons. Zgrablić.

Čovjek se osjeća dobro kad nekome nešto lijepo učini, kad dobije dobru ocjenu, pomogne roditeljima. „To je Gospodin koji te onda pohvaljuje, koji ti govori da si učinio dobro. Moramo učiti jer to je potrebno, da puno toga znamo u životu. Svaki dan nešto učimo, ne samo u školi. Škola je privilegirano mjesto gdje nešto posebno učimo, razne predmete. Ali, u našem životu nije dovoljno da samo steknemo neke informacije, da budemo poput računala u kojem se pohranjuje puno podataka. Nego je jako važno da slušamo naše srce. I naše srce nam pomaže da slušamo što nam Bog govori. A Bog nam govori i poziva nas na ono što i mi želimo – biti dobri. Jer Božja volja i naša volja u bîti su iste. Bog od nas želi ono što i mi sami želimo. Kad smo dobri, Bog nam je blizu. Zato je potrebno truditi se biti dobar“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je upozorio da moramo vidjeti i što je negativno u našem životu, da bismo to popravili. „Da bi bilo više dobra, da bi škola bila puna dobra, svatko mora početi od sebe. Najprije se svatko osobno mora truditi biti dobar, da popravimo ono što u nama nije dobro. Kad smo mi dobri, onda će i drugi uz nas biti dobri. Naša dobrota potiče drugoga da i drugi bude dobar“, rekao je predvoditelj slavlja. Posvijestiti koliko je to važno potiče i dolazak u crkvu.

„Važno je imati znanje, ali čak je važnije biti dobar. I računala, strojevi, umjetna inteligencija mogu imati puno podataka znanja. A biti dobar možemo samo mi, ljudi. Kroz tu dobrotu Isus je Bog koji dolazi k nama i daje nam svoga Duha Svetoga, da Božja ljubav zahvati naše srce. Jer naša srca su potrebna Božje milosti, Božjeg poticaja, da možemo biti dobri i tako činimo da ovaj svijet bude dobar“, poručio je mons. Zgrablić.

Kao što se učenici trude svaki dan pisati zadaću, učiti, važno je i da se pitaju: „Jesam li danas bio dobar, što sam danas dobro učinio? Što bolje možemo učiniti? Kako mogu biti još bolji?“, potaknuo je nadbiskup, jer i na taj način, tim našim djelom i životom, činimo da svijet bude bolji, a ljudi sretni i radosni.

Nadbiskup je poželio da nastavnici u želji srca za boljitkom svijeta, učenicima prenose dobro s ljubavlju. „Činite drugome ono što biste željeli da drugi vama čini i ne činite drugome što nikad ne biste željeli da drugi vama ne čine. U nastojanju za dobrim i trudu učenja neka vam pomognu Duh Sveti, roditelji i nastavnici“, potaknuo je nadbiskup. Istaknuvši da nije važno imati u svemu ocjenu pet, nego je važan uloženi trud i marljivi rad, nadbiskup je zazvao Božji blagoslov učenju i putu dobrote učenika i njihovih obitelji te nastavnicima.

Don Roland Jelić, ravnatelj škole ‘Ivo Mašina’ koji je koncelebrirao u misi, zahvalio je Bogu za još jednu školsku godinu i nadbiskupu Zgrabliću što je s učenicima i nastavnicima podijelio radost njenog početka. Jelić je zahvalio nadbiskupu na poticaju na dobro i govoru o dobrome, „što je posvijestio da je puno važnije biti čovjek i činiti dobro, nego samo nešto naučiti. Naučiti se može iz knjiga, a dobrotu moramo imati u sebi. Božji blagoslov neka nam pomogne da školska godina bude uspješna, nama na korist i spasenje, a Bogu na slavu“, rekao je don Roland.

Nakon mise, nadbiskup Zgrablić u pratnji don Rolanda pohodio je dva razreda prvaša u njihovim učionicama i ohrabrio ih na početku njihovog školovanja.

Školu ‘Ivo Mašina’ pohađa 377 učenika od prvog do osmog razreda; po dva odjeljenja su od prvog do sedmog razreda i jedno je odjeljenje osmaša.

Ana Bišćan, prof. Hrvatskog jezika u katoličkoj školi, rekla je da na početku školske godine vlada uzbuđenje i radost. „Vesele nas nova dva razreda prvaša i prvi razred osmaša. Rastemo iz godine u godinu sve više i to nas jako raduje. Učenici se vesele zajedničkom druženju i svemu što im donosi nova školska godina. Bitno nam je prenijeti da znaju raspoznati što je više a što manje važno, što ćemo im usaditi u srce. Vodimo se time što je i nadbiskup Zgrablić rekao, da učenici budu dobro i dobri, da jedni prema drugima budu blagi, ponizni i strpljivi, da ih poučimo da nose više ljubavi jedni za druge i da to šire i dalje, u svojim obiteljima i župama“, rekla je Bišćan.

Silvija Mandičić, stručna suradnica u školi ‘Ivo Mašina’, rekla je da nastoje u školi njegovati zajedništvo i radost. „To nam je vrlo važno. Nadbiskup je na misi  naglasio djeci, a to smo i mi pokušali, s tim riječima smo dočekali naše učenike, da je važno da budemo dobri jedni prema drugima. Bitna je ta dobrota. To volimo isticati i u tom smjeru radimo potrebno da školu podignemo na tu razinu i školskim kurikulumom. Specifičnost naše škole koja nas raduje je da svaki razred ima svoga sveca zaštitnika. U tom duhu ćemo i ove godine uploviti u školsku godinu, da uz pomoć i zagovornu molitvu naših zaštitnika i mi budemo barem dijelom nasljedovatelji onoga što Gospodin traži od nas“, istaknula je Mandičić.

I u katoličkoj školi su izazovi kao u drugim školama, ima teškoća i problema s kojima se susreću mladež i roditelji u odgoju, rekla je Mandičić. „Nastojimo imati otvoreno srce za svako dijete. Škola je odgojno – obrazovna ustanova, naglašavamo odgojnu komponentu. Ne zaobići nijedno dijete, imati sluha i srce. Tražimo i Božju pomoć, snagu i milost da Boga stavimo na prvo mjesto i onda se stvari poslože. Vjerujem da to roditelji prepoznaju u razgovoru s nama i u radu učiteljica koje se puno trude i naglašavaju odgojni i vjerski duh. Smatram da današnjem društvu nedostaje Bog. Katolička škola nudi više Boga u našu svakodnevicu u kojoj se lako izgubimo, zato sam sretna što tu radim. Želimo nuditi više Božjeg duha i u našu školsku svakodnevicu“, poručila je Mandičić.

Škola ‘Ivo Mašina’ počela je s radom u zgradi sjemeništa ‘Zmajević 2018. godine, a 2021. godine nastava se počela održavati u novoizgrađenoj školi na Bokanjcu u Zadru. Katolička škola ‘Ivo Mašina’ je osnovna škola za koju vlada najveće zanimanje roditelja za upis djece u Zadarskoj županiji te je ove godine to jedina škola u Županiji koja je imala više zainteresiranih za upis od mogućnosti da to ostvari, zbog nedostatka kapaciteta škole, u odnosu na druge osnovne škole u Zadarskoj županiji gdje je zabilježen pad upisa učenika prvih razreda.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PUT PETRIĆA, I. MEŠTROVIĆA, N. JURIŠIĆA… / Grad Zadar pokrenuo postupak javne nabave za održavanje nerazvrstanih cesta

Objavljeno

-

By

Grad Zadar je danas pokrenuo i postupak javne nabave za održavanje nerazvrstanih cesta. Riječ je o stručnim poslovima koji obuhvaćaju redovite i izvanredne aktivnosti prema realnim potrebama i situacijama, a odnose se na ukupnu prohodnost i tehničku ispravnost te prometnu sigurnost nerazvrstanih cesta. Riječ je o nizu prometnica na području Grada Zadra u ukupnoj duljini od oko 400 kilometara te makadamskih cesta i putova.

Uz nadzor i pregled  cesta, redovito održavanje prometnih površina i sustava odvodnje, prometne signalizacije i opreme, održavanje  cestovnih uređaja te aktivnosti zimske službe,  održavanje nerazvrstanih cesta obuhvaća i niz ostalih zahvata poput obnavljanja kolničkog  zastora, ojačanja kolnika, popravaka kolničke konstrukcije ceste, poboljšanja sustava odvodnje ceste, ugrađivanje nove i poboljšanje postojeće prometne signalizacije, saniranje odrona,  radove na uređenju zelenila uz ceste, ukrašavanja okoliša uređenjem stajališta, odmorišta, pješačkih staza…

Prioritetni zahvati koji su obuhvaćeni aktivnostima ove predmetne nabave, žurno po potpisivanju ugovora, planirani su na nerazvrstanim cestama  Puta Petrića te ulica Ivana Meštrovića i Nikole Jurišića. Također, veliki dio aktivnosti na uređenju nerazvrstanih cesta pratit će provedbu projekta Aglomeracije Zadar – Petrčane u više gradskih četvrti.

Gospodarski subjekt mora dokazati da je u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i tijekom pet godina koje prethode toj godini izvršio radove iste ili slične predmetu nabave. Zbroj vrijednosti najviše 3 izvršena rada mora biti minimalno u visini procijenjene vrijednosti nabave. Gospodarski subjekt na taj način dokazuje da ima potrebno iskustvo, znanje i sposobnost te da je s obzirom na opseg, predmet i procijenjenu vrijednost nabave sposoban kvalitetno izvršiti radove koji su predmet nabave. Također, izvođač radova se obvezuje da će po potrebi izvoditi radove subotom, nedjeljom, praznikom, danju i noću po ponuđenim jediničnim cijenama.

Procijenjena vrijednost ove nabave je 2.368.000,00 EUR bez PDV-a, a predmetni poslovi ugovaraju se na rok od dvije godine. Pritom, treba istaknuti kako se ova nabava u pravilu raspisuje šest mjeseci od roka isteka važećeg ugovora, ali zbog donošenja proračuna početkom rujna to nije bilo zakonski moguće. Kako ugovor s trenutnim koncesionarom ističe 31. prosinca ove godine, postoji mogućnost da se izbor budućeg koncesionara na poslovima održavanja nerazvrstanih cesta Grada Zadra odgodi i nakon tog roka, a što bi utjecalo i na planirane aktivnosti početkom iduće godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu