Connect with us

Svijet

Na današnji dan: Bačena nuklearna bomba na Hirošimu

Objavljeno

-

Otkad su Japanci izgubili nosače aviona u Bitci kod Midwayja 1942. godine, rat na Pacifiku pretvorio se u američko osvajanje otoka i arhipelaga. Do ljeta 1945. godine Japan je vladao samo svojim matičnim otocima. Američki bombarderi već su mjesecima pucali po japanskim gradovima, no ništa nije nadmašilo bombu koja je pala na grad Hirošimu 6. kolovoza 1945. godine. Svijet je tog dana upoznat s nuklearnim ratom.

Naredbu je donio američki predsjednik Harry S. Truman nakon što je dobio vijest da je prva nuklearna bomba uspješno testirana u Trinityju. SAD je razvijao nuklearnu tehnologiju od 1942. i mnogi članovi vojnog vrha htjeli su vidjeti što takvo oružje može postići.

Bomba je originalno bila rađena za Hitlerovu Njemačku, no rat u Europi završio je prije nego što je testirana. Sada je ostao samo Japan. Japanska vojska borila se krvavo za svaki otok, svaku bazu i za svaki kilometar. Međutim, do ljeta 1945. godine bilo je jasno da će izgubiti.

Po naredbi Trumana, američki bombarder B-29 nazvan Enola Gay izbacio je 6. kolovoza na Hirošimu 15 kilotona tešku nuklearnu bombu s visine od 9400 metara u kojoj je bilo 60 kilograma urana. Zvala se “Little Boy”. Bomba je bačena kao demonstracija sile i upozorenje Sovjetskom Savezu s kojim SAD ulazi u novi sukob, a opravdanje je bila bitka za Okinawu, tijekom koje je poginulo više od 100.000 japanskih vojnika, oko 150.000 civila i 12.000 američkih vojnika. Do 1949. godine SAD je bio jedina nuklearna sila na svijetu, a nakon što su Sovjeti uspješno testirali svoju, Hladni rat dobiva poseban karakter. Grad kojem nema tko pomoći
U prvim sekundama poginulo je između 70.000 i 80.000 ljudi, a u mjesecima koji su uslijedili broj mrtvih zbog radijacije narastao je na 140.000. Oni koji su preživjeli preselili su se u okolicu grada.

Humanitarna pomoć bila je gotovo nikakva. Većina gradova je u to vrijeme trpjela bombardiranja, a trebalo je par dana proći da Japanci ustanove da je u Hirošimi eksplodirala puno jača i veća bomba. Većina medicinskog osoblja bila je okupirana brigom o ranjenim vojnicima i civilima. Osim volontera i par medicinskih timova, nije bilo nikoga tko bi spašavao preživjele. Jednu bolnicu na rubu grada posjetilo je oko deset tisuća ljudi. Kapacitet bolnice bio je oko 600.

Najpoznatiji preživjeli stanovnik Hirošime bio je Tsusomu Yamaguchi, koji je pretrpio opekline i jedva preživio. Bomba mu je privremeno oduzela vid i sluh, a nakon što se slegnula prašina, otišao je potražiti kolege kako bi im pomogao. Idućeg dana odlučili su se vratiti u svoj rodni grad i pobjeći od užasa rata. Kupili su jednosmjernu kartu za Nagasaki.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Trump kritizira Ukrajinu zbog napada američkim projektilima na Rusiju: “Ovo što se događa je ludo”

Objavljeno

-

By

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump kritizirao je Ukrajinu zbog korištenja američkih projektila za napade duboko u ruskom teritoriju, u intervjuu za časopis Time objavljenom u četvrtak, što sugerira da će promijeniti američku politiku prema Ukrajini. “Ovo što se događa je ludo. Ludo. Nikako se ne slažem sa slanjem projektila stotinama milja u Rusiju. Zašto to radimo? Samo eskaliramo rat i činimo stvari gorima. To se nije smjelo dopustiti”, rekao je Trump u intervjuu za Time, koji ga je proglasio osobom godine. Predsjednik Joe Biden ukinuo je prošli mjesec američku zabranu Ukrajini da koristi američke projektile većeg dometa za napade duboko u Rusiji.

Trump je rekao da bi htio brzo zaustaviti rat u Ukrajini koji traje već gotovo tri godine.

Za Time je rekao da ima “jako dobar plan”, ali da će “on biti gotovo bezvrijedan” ako ga sada otkrije.

Rekao je također da broj ljudi koji ginu u ratu nije održiv.

“Govorim o obje strane. Zaista je prednost za obje strane da se to završi”, rekao je.

 
Nastavi čitati

Svijet

Šef NATO-a: Nismo spremni za rusku prijetnju, moramo prijeći na ratni model

Objavljeno

-

Šef NATO-A upozorio je da savez nije spreman za prijetnje s kojima će se suočiti iz Rusije u nadolazećim godinama i da je vrijeme za prelazak na ratni model razmišljanja.

Mark Rutte, glavni tajnik organizacije, rekao je da su članice NATO-a trošile više od 3% BDP-a na obranu tijekom Hladnog rata i ustvrdio da će buduća potrošnja morati biti mnogo veća od sadašnjih 2%, koliko Sjevernoatlantski savez propisuje svojim članicama.

“Rusija se sprema za dugoročnu konfrontaciju s nama”
“Rusija se priprema za dugoročnu konfrontaciju, s Ukrajinom i s nama”, rekao je Rutte tijekom govora u Bruxellesu.

“Nismo spremni za ono što nam dolazi za četiri do pet godina”, rekao je glavni tajnik NATO-a, dodajući: “Vrijeme je da se prebacimo na ratni način razmišljanja i drastično pojačamo našu obrambenu proizvodnju i obrambenu potrošnju.”

Također je rekao da NATO mora biti jasan u pogledu kineskih ambicija i upozorio da Peking značajno jača svoje snage i maltretira Tajvan. Rutte je rekao da je trenutna sigurnosna situacija “najgora u mom životu”.

 
Nastavi čitati

Svijet

Papa pozvao na ukidanje smrtne kazne

Objavljeno

-

Papa Franjo pozvao je na nove međunarodne sporazume kako bi se smanjio teret duga s kojim se suočavaju zemlje s niskim prihodima i preusmjerilo potrošnju s oružja i vojne opreme na iskorjenjivanje globalne gladi.

U poruci uoči Svete godine Rimokatoličke crkve 2025., koja počinje 24. prosinca, Papa je rekao da su globalne klimatske promjene, ratovi, nejednak tretman migranata i druga pitanja “prijetnja opstanku čovječanstva u cjelini”.

“Nužne su promjene”
Sporadična djela čovjekoljublja nisu dovoljna, rekao je. “Kulturalne i strukturalne promjene su nužne kako bi se mogla dogoditi trajna promjena”, istaknuo je Papa.

Katoličke svete godine, poznate i kao jubileji, obično se događaju svakih 25 godina i smatraju se vremenom mira i oprosta. Ovaj Jubilej trajat će do 6. siječnja 2026.

Papin poziv uoči Jubileja bio je dio njegove godišnje poruke za Svjetski dan mira Rimokatoličke crkve, koji se obilježava 1. siječnja.

Naslov poruke koja se tradicionalno šalje svjetskim čelnicima i čelnicima institucija poput Ujedinjenih naroda jest “Oprosti nam duge naše: mir nam svoj daruj”.

“Ukinite smrtnu kaznu”
Papa je također pozvao sve zemlje da ukinu smrtnu kaznu, kojoj se Katolička crkva protivi.

Franjo je više puta tijekom svog 11-godišnjeg papinstva pozivao razvijenije zemlje da oproste dugove s kojima se suočavaju zemlje s niskim prihodima. Papa je u novoj poruci rekao da se mnoge siromašnije zemlje također suočavaju s “ekološkim dugom” zbog očekivanih utjecaja klimatskih promjena.

“Inozemni dug postao je sredstvo kontrole pri čemu određene vlade i privatne financijske institucije bogatijih zemalja beskrupulozno i ​​neselektivno iskorištavaju ljudske i prirodne resurse siromašnijih zemalja”, rekao je Papa.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu