Hrvatska
SIMBOL NEUSTRAŠIVOSTI I ZAJEDNIŠTVA / Prije 29 godina počela je VRO Oluja
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i obljetnica vojno- redarstvene operacije Oluja slavi se svake godine 5. kolovoza u Republici Hrvatskoj, na dan kad je 1995. godine Hrvatska vojska oslobodila okupirani Knin i iznjedrila pobjedu u Domovinskom ratu.
Prije 29 godina, 5. kolovoza 1995. godine operacijom Oluja u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen je cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. U operaciji je oslobođeno 14 posto ukupne površine Republike Hrvatske.
Oluja je uz Bljesak bila ključna operacija te prekretnica koja je označila konačnu pobjedu u borbi za slobodu i neovisnost Hrvatske te dovela do kraja Domovinskog rata.
Nakon četverogodišnje okupacije gotovo četvrtine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u vječnom strahu od neprijateljske odmazde, granata koje su danonoćno prijetile, brojnih neuspješnih pregovora i inicijativa, Republici Hrvatskoj nije preostalo ništa drugo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij u cijelosti. U svitanje 4. kolovoza 1995. došlo je vrijeme za “Oluju”!
Nakon početnog djelovanja snaga Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i uništenih neprijateljskih sustava veze te topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Bila je to, u taktičkom i strateškom smislu, vojna operacija koju će zahvaljujući svojoj originalnosti i uspješnosti izučavati brojni vojni analitičari. Hrvatske snage istovremeno su započele napadne operacije na glavnim smjerovima: Bosansko Grahovo – Knin; Josipdol – Plaški – Bihać; Petrinja – Hrvatska Kostajnica i Karlovac – Slunj.
Već u operaciji “Ljeto 95” stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane, s Velebita preko Svetog Roka silovito su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.
Helikopterskim desantom duboko u neprijateljsku pozadinu ušao je 1. hrvatski gardijski zdrug. Sjevernije s područja Kapele preko Slunja i Rakovice s jedne, te Korenice i Plitvica s druge strane nadirale su snage 1. gardijske brigade radi spajanja s V. korpusom Armije BiH u cilju deblokade bihaćke enklave. Zauzimanje prijevoja Ljubovo i neutraliziranje neprijateljske zračne baze u Udbini bila je zadaća 9. gardijske brigade.
Prostor Banije okružen je iz nekoliko pravaca. Udarna snaga u pravcu Petrinje gdje je neprijatelj pružao žestok otpor, i dalje prema Glini bila je 2. gardijska brigada. Postrojbe 3. i 5. gardijske brigade za to su vrijeme bile u stanju pripravnosti na krajnjem istoku Hrvatske u slučaju eventualnih neprijateljskih pokreta.
Tijekom prvog dana operacije prodor postrojbi Hrvatske vojske po dubini iznosio je pet do petnaest kilometara, a neprijateljska uporišta dovedena u okruženje ili polu okruženje.
Već drugog dana operacije provedeno je osamdeset posto planiranih borbenih zadaća.
Većina okupiranih hrvatskih gradova bila je opet slobodna: Kostajnica, Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Obrovac, Drniš. Oslobođen je i Knin koji je bio središte neprijateljske pobune, no oduvijek hrvatski kraljevski grad.
Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj, ne samo operacije Oluja, nego i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.
U samo 85 sata vojno-redarstvene operacije Oluja, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika i policajaca, smrtno je stradalo 243 hrvatska branitelja, 1430 je ranjeno, a dva branitelja još uvijek se vode nestalima.
Vojno-redarstvenom operacijom Oluja je oslobođeno više od 11.000 četvornih kilometara dotad okupiranog područja, Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve i omogućila ostvarenje hrvatske samostalnosti, neovisnosti i slobode.
Vojno-redarstvena operacija Oluja omogućila je Hrvatskoj uspostavu suvereniteta nad svojim teritorijem i postavila temelje za mirnu reintegraciju preostalih okupiranih područja čime su stvoreni uvjeti za ispunjenje najznačajnijih strateških ciljeva – punopravno članstvo u NATO savezu i Europskoj uniji.
Operacija Oluja kruna je hrabrosti i odlučnosti hrvatskog naroda te će zauvijek ostati upamćena kao veličanstven trenutak koji je donio slobodu i mir našoj domovini.
Hrvatska
PROGNOZA / Promjena vremena pred vratima: Stižu kiša i jako jugo, mogući grmljavinski pljuskovi
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Anticiklona se premješta prema istoku, a s Atlantika prodire vlažan, nestabilan i malo hladniji zrak nad europsko kopno. Nad Sredozemnim morem, zapadno od Apeninskog poluotoka, razvija se plitka ciklona čiji oblačni sustav, uz pojačano jugo, prelazi preko Italije i dolazi nad Jadran. Vremenska situacija nad Europom se mijenja, a vrijeme poprima osobine kasne jeseni – oblačno, tmurno, s povremenom kišom.
Prema prognostičkim materijalima u narednih 10 dana nije izgledno zahlađenje, ali postoje signali da bi nakon Božića, a pred Novu godinu, moglo zahladiti uz manje količine snijega, uglavnom u planinskim krajevima.
Danas dva tipa vremena: na Jadranu i u planinskim krajevima pretežno sunčano, uz porast naoblake u poslijepodnevnim satima te slabu kišu u Istri i na Kvarneru.
U unutrašnjosti prijepodne magla ili niska naoblaka sa slabom rosuljom. Poslijepodne i predvečer dizanje magle. Puhat će slab južni i jugozapadni vjetar, a na otvorenom moru Jadrana umjereno jugo uz valovito more. Najviše dnevne temperature od 3 do 6 °C, na Jadranu oko 15 °C.
Sutra, u srijedu, pretežno oblačno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu, gdje su lokalno mogući grmljavinski pljuskovi. Puhat će umjereno i jako jugo i oštro.
Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, na Jadranu oko 10 °C, a najviše dnevne u unutrašnjosti od 4 do 10 °C, na Jadranu od 12 do 17 °C.
Hrvatska
Donesen je novi Zakon o naplati cestarine: Evo kako će izgledati vožnja autocestom
Hrvatski sabor je u ponedjeljak donio novi Zakon o naplati cestarine, kojim se od 1. ožujka 2027. godine uvodi jedinstveni elektronički sustav naplate cestarina na čitavoj mreži autocesta u Hrvatskoj, a koji bi trebao značajno poboljšati protočnost prometa.
Novi sustav predviđa slobodan protok vozila bez zaustavljanja zbog plaćanja cestarine, omogućava prolazak bez zaustavljanja i pri brzinama do 130 km na sat.
Počiva na dvjema tehnologijama – ENC uređaju u vozilu i automatskom očitavanju registarskih pločica putem kamera.
Elektronički sustav za naplatu cestarine (ESNC) uključivat će prijavu registarske oznake i valjanog sredstva plaćanja – obvezno za laka vozila do 3,5 tona. Teška vozila morat će koristiti ENC i automatsko očitavanje registarskih pločica.
Uključenje u ESNC moći će se obaviti putem jedinstvenog nacionalnog web prodajnog mjesta, mobilne aplikacije, drugih digitalnih servisa te na namjenskim stazama za brzo uključenje. Moći će se provesti i u prodajnim uredima upravitelja autocesta ili na drugim prodajnim mjestima trećih osoba koje imaju ugovor sa subjektima za naplatu cestarine.
Nakon što se novi sustav uvede, neko vrijeme postojat će još naplatne kućice na ulazima na autocestu, iako u njima neće biti ljudi, ni rampe pored njih.
Postavljanje portala i kamera je počelo na autocesti A3, a ukupno je planirano postavljanje 212 portala na mreži kojom upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i ostali koncesionari.
Hrvatska
PROGNOZA / Ciklona donosi promjenu vremena: Nakon magle stižu oblaci i kiša
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka
Anticiklona sa središtem nad srednjom Europom sporo se premješta prema istoku. U višim slojevima atmosfere nastavlja se pritjecanje toplog zraka sa sjevera Afrike. Ciklonalni poremećaji s Atlantika premještaju se uz zapadnu obalu Europe prema sjeveru, a manja količina nestabilnog oceanskog zraka prodrla je nad zapadno Sredozemlje, gdje se formirala plitka ciklona koja se sporo premješta duž osi Sredozemnog mora prema istoku.
Ciklona donosi promjenu vremena uz naoblačenje, jugo i porast temperature te postupno razilaženje magle, koja prelazi u nisku naoblaku, a jačanjem juga do kraja dana i sutra ujutro magla će se potpuno razići.
Danas poslijepodne i u noći na utorak naoblačenje sa zapada donijet će manje količine kiše, uglavnom na Jadranu, u Lici i Gorskom kotaru te u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti. Nakon kratkotrajne kišne epizode, od sredine tjedna slijedi stabilizacija vremena uz promjenljivu naoblaku i slab sjeverac, dok će na Jadranu zapuhati slaba do umjerena bura.
Danas će prijepodne vrijeme još imati dva lica – sunčano i toplo na Jadranu i u gorju, a maglovito s rosuljom u većem dijelu unutrašnjosti. Poslijepodne slijedi postupan porast naoblake sa zapada te dizanje magle u nisku naoblaku ili njezino djelomično razilaženje, najprije u zapadnim krajevima unutrašnjosti. Temperature zraka na Jadranu bit će oko 15 °C, u unutrašnjosti u krajevima bez magle oko 8 °C, a u predjelima s maglom oko 4 °C.
Sutra će u unutrašnjosti biti pretežno oblačno, samo mjestimice još s maglom, uglavnom uz riječne tokove i u kotlinama. Na Jadranu promjenljivo oblačno uz slabo do umjereno jugo i mjestimičnu kišu. Puhat će slab do umjeren jugozapadnjak, a na Jadranu umjereno jugo, koje će jačati prema kraju dana, osobito na otvorenom moru srednjeg i južnog Jadrana. Jutarnje temperature zraka u unutrašnjosti bit će od –2 do 3 °C, a na Jadranu oko 8 °C. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti od 5 do 8 °C, a na Jadranu od 15 do 18 °C.







