Hrvatska
Novo istraživanje: Tko bi pobijedio da su sada predsjednički izbori?
Dnevnik Nove TV ekskluzivno donosi prvo istraživanje izbornih preferencija za predstojeće izbore za predsjednika Republike Hrvatske.
U istraživanje Dnevnika Nove TV su uključeni kandidati i potencijalni kandidati koji se u ovom trenutku spominju, no za očekivati je kako će ih biti još. Tako, na primjer, u istraživanju nije ponuđen kandidat Domovinskog pokreta ili kandidat Mosta, što bi moglo značajno utjecati na strukturu odgovora.
Način izbora predsjednika
Oko načina izbora predsjednika u Hrvatskoj, birači su prilično ujedinjeni – 91 posto ispitanika smatra da je izravni način izbora predsjednika dobar, 7 posto bi da predsjednika bira Sabor, a svega 2 posto nema odgovor.
Ovlasti predsjednika
S druge strane, podijeljeni su oko pitanja koje se tiče ovlasti predsjednika – 46 posto ispitanika bi predsjedniku Republike dalo veće ovlasti, njih 7 posto ovlasti bi mu smanjilo, dok 44 posto smatra da one trebaju ostati kakve su sada. 3 posto nema mišljenje o ovom pitanju.
Važnost funkcije predjsednika
Zanimljivo je i da gotovo svaki drugi ispitanik smatra da je funkcija predsjednika važna. Točnije, to je odgovorilo njih 49 posto. Da je funkcija osrednje važna smatra njih 24 posto, dok za prilično visokih 27 posto ispitanika funkcija predsjednika nije važna.
Na pitanje zašto im je funkcija predsjednika RH važna, ispitanici su mogli birati više odgovora. Najviše njih, 63 posto, istaknulo je sukreiranje vanjske politike i predstavljanje Hrvatske u svijetu. Za gotovo svakog drugog, odnosno 49 posto njih, funkcija predsjednika važna je jer je on zapovjednik oružanih snaga.
Slijedi veliki društveni utjecaj te odgovori “predsjednik je korektiv vlasti“ i “moralni autoritet“. 56 posto ispitanika istaknulo je da im je važno tko je ta osoba, odnosno tko je predsjednik Republike. Za 23 posto njih to je osrednje važno, dok svakom petom, tj. njih 21 posto, to nije važno.
Podrška kandidatima
Prema glasovima samo onih birača koji će sigurno i izaći na izbore, aktualni predsjednik Zoran Milanović izbor je za 32 posto ispitanika.
Njegov glavni takmac, kojem politički i logistički leđa čuvaju HDZ i dio partnera, Dragan Primorac je na visokih 28 posto.
Nezavisna Marija Selak Raspudić solidno kotira s 20 posto. Nije javno potvrđena, ali iz Možemo! se spominje Ivana Kekin ima 9 posto podrške.
5 posto odgovorilo je da bi sigurno glasovali, ali ne žele odgovoriti za koga, a 8 posto ispitanika želi nekog drugog kandidata od ponuđenih.
Za Zorana Milanovića podjednako bi glasali birači oba spola, stariji, zaposleni, birači SDP-a, ali i dio birača Mosta, Domovinskom pokreta i simpatizera platforme Možemo! te najveći udio stranački neodlučnih.
Dragan Primorac češći je odabir kod muškaraca, starijih, umirovljenika, birača HDZ-a, ali i najvećeg udjela birača Domovinskog pokreta.
Za Mariju Selak Raspudić su više žene, srednje dobi, ali i studenti, najviše birača Mosta, no treba reći da MOST za sad nije predstavio svog kandidata. Za nju su i oni koji ne podržavaju “velike” stranke.
Ivanu Kekin kao predsjednicu podjednako vide oba spola, a posebice mladi, učenici i studenti. Najveća podrška dolazi iz stranke Možemo! iako njihovi simpatizeri u velikoj mjeri daju podršku i Milanoviću i Selak-Raspudić.
Podrška kandidatima u drugom krugu izbora
Zorana Milanovića u drugom bi krugu podržalo 49 posto ispitanika, a Dragana Primorca njih 40 posto. 6 posto u tom slučaju ne bi glasovalo ni za koga, a 5 posto bi nekog od njih dvojice zaokružilo, ali nije htjelo odgovoriti za koga.

U drugom krugu birači Možemo! i Mosta većim dijelom podržavaju Milanovića, dok se birači Selak Raspudić raspoređuju tako da bi 42 posto njih glasalo za Zorana Milanovića, a 37 posto za Dragana Primorca.
*Istraživanje je provedeno na uzorku od 600 punoljetnih građana Republike Hrvatske, od 1. do 3. kolovoza 2024. godine. Pogreška mjerenja je +/–4%. za cijeli uzorak, dok za rejtinge iznosi +/-4,9%.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




