Hrvatska
Plenković otkrio da ima predsjedničkog kandidata pa komentirao povišice: Popularno ili ne, to se neće promijeniti
U zagrebačku Zračnu luku Franjo Tuđman sletio je prvi novi zrakoplov Airbus A220 u vlasništvu Croatia Airlinesa, zbog čega se na mjestu događaja okupio državni vrh, među njima i premijer Andrej Plenković. Koji je tom prilikom progovorio i o predsjedničkom kandidatu HDZ-a.Naime, ovime je službeno počela cjelokupna obnova flote hrvatskog nacionalnog avioprijevoznika zrakoplovima nove generacije. Također, radi se o najvećem projektu u 35-godišnjoj povijesti kompanije.“Riječ je o novim, modernim zrakoplovima. Prava odluka za 35. obljetnicu kompanije. Ovo označava i dolazak flote od 15 aviona, koji će dolaziti kroz naredne tri godine. Drago mi je da smo iznašli snage pomoći našem avioprijevozniku”, rekao je Plenković pa nastavio:
“Promet u našim zračnim lukama je oko 15 posto veći nego lani. Čestitke svima koji su sudjelovali u projektu, a Vlada će i u budućnosti stajati iza kompanije, koja je u ovom trenutku solidna. Nama je jako važno da 18. turistička destinacija svijeta ima svog avioprijevoznika.”Potvrdio je da se radi o oko pola milijarde eura i pojasnio da se radi o odličnoj investiciji.
“Sazvali smo Predsjedništvo i ostala tijela stranke. Sutra ćemo donijeti odluku o predsjedničkom kandidatu, odnosno, potpori kandidatu. Riječ je o kandidatu koji će čvrsto usidriti Hrvatsku u zapadni krug, Europsku uniju… i voditi politiku koja će nas voditi tamo gdje pripadamo. Bit će to kandidat koji će učiniti sve da se vrati kulturni dijalog i da prestanemo s ovom politikom koju je provodio kršitelj Ustava.”
Osudio je napad na Hvaru, a imao je i komentar na otvaranje Olimpijskih igara, odnosno, konotacije na “Posljednju večeru”.
“To je bilo potpuno nepotrebno. Osim toga, spektakl je bio fenomenalan.”
Povišice državnim dužnosnicima i dalje su tema, a premijer je ponovio da su adekvatne odgovornosti.“Trebamo staviti sa strane demagogiju i pogledati realno koliko su porasle prosječne, medijalne i minimalne plaće, koliko su rasle mirovine, gospodarstvo i BDP… U redu je da se to pitanje adresira. Govorim to kao netko tko je izabran kao zastupnik u Europski parlament, gdje sam se odrekao daleko veće plaće. Mislim da je ovo bilo sasvim primjereno i u redu. Ovaj posao je zahtjevan i težak. Ovo se moralo napraviti nakon toliko godina. Ako smo svima povećali plaće, ako je narasla u privatnom sektoru, ne možemo mi ostati izolirani. Bez obzira je li to popularno ili nepopularno, tako je i neće se promijeniti”, komentirao je i dodao:
“Htio sam da to napravimo nakon što smo dva mandata radili za Hrvatsku i ostvarili strateške ciljeve. Bilo je ideja da to napravimo ranije, ali sam odbio. Sad je narasla i mislim da je povećanje u redu. Stojimo iza toga. Ovo je bilo krajnje vrijeme i nije napravljeno naglo, napravljeno je promišljeno. Ne vidim ni da se u oporbi itko buni jer svjesni su da ono nije bilo dobro. Razumijem da ćemo doživjeti određenu kritiku, ali nije to nešto što ne možemo podnijeti u ovom trenutku.”
Hrvatska
PROGNOZA / Kratko smirivanje vremena: Evo kada slijedi novo pogoršanje
Nakon burne nedjelje s obilnom kišom, na Jadranu uz puno vjetra i valova, ponedjeljak nam ipak nosi mirnije vremenske prilike.
Utjecaj jučerašnje ciklone slabi pa jutros mjestimične kiše ima uglavnom na Jadranu i krajevima uz Jadran. U Gorskom kotaru, Lici i dijelovima Korduna ponegdje ima i poledice zbog kiše koja se smrzava na tlu. Prijepodne ostaje slično, a poslijepodne se na Jadranu očekuje razvedravanje, najprije na sjevernom i srednjem dijelu, dok u srednjoj i južnoj Dalmaciji pljuskova može biti do večeri. Na kopnu općenito puno oblaka, mjestimice malo kiše, većinom u gorskoj Hrvatskoj gdje prijepodne još postoji opasnost od poledice.
Poslijepodne i na kopnu sve više suhog vremena uz mogućnost za koju zraku sunca. Vjetar u unutrašnjosti slab. Na sjevernom i srednjem Jadranu umjerena bura i sjeverozapadnjak, na jugu još uvijek jako jugo i jugozapadnjak. Najviša temperatura između 3 i 8°C, u Slavoniji ponegdje oko 10, a na Jadranu od 10 do 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra miran i suh dan. Na Jadranu većinom sunčano, a na kopnu će ujutro i prijepodne mjestimice biti magle i niskih oblaka, zatim i nešto sunca. Temperatura se neće bitnije mijenjati u odnosu na današnju, možda u unutrašnjosti danju bude toplije.
Novo pogoršanje vremena s obilnijom kišom i olujnim jugom zahvatit će Jadran već u srijedu od jutra, a kako dan odmiče proširit će se i na unutrašnjost zemlje. U četvrtak će kiša oslabjeti i prestati pa bi prema kraju tjedna trebalo biti više suhog vremena.
Hrvatska
PROGNOZA / Nestabilan vikend: Obilna kiša i jugo, evo kada slijedi smirivanje vremena
Subota nam donosi puno oblaka, osobito na Jadranu na čijem sjevernom dijelu već od jutra ima kiše. Tijekom dana kiša će biti sve češća i raširenija, najprije duž Jadrana i u krajevima uz Jadran, a poslijepodne i navečer će je mjestimice biti i u nizinama unutrašnjosti.
Vjetar na kopnu slab do umjeren južnih smjerova, a na Jadranu će puhati umjereno, u Dalmaciji i jako jugo. Temperatura zraka u unutrašnjosti od 1 do 7, u Slavoniji ponegdje i viša. Duž obale između 11 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Nedjelja će biti još nepovoljnija. Na Jadranu obilna kiša, osobito u Dalmaciji gdje su lokalno mogući izraženiji grmljavinski pljuskovi. Kiše će biti i na kopnu, osobito u drugom dijelu dana. U najvišem gorju može biti susnježice i snijega. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova, na Jadranu umjereno i jako jugo, u Dalmaciji s olujnim udarima. Poslijepodne će jugo oslabjeti i kratkotrajno okrenuti na jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Temperatura na kopnu od 2 do 7, na istoku ponegdje viša, a na Jadranu između 9 i 14 Celzijevih stupnjeva.
U ponedjeljak i utorak prolazno smirivanje vremena, a nova ciklona s oborinama nam dolazi u srijedu.
Hrvatska
Nastavnici upozoravaju na totalni gubitak autoriteta u učionicama: “Postali smo životinje za odstrel”
Hrvatsko školstvo sve se češće opisuje kao zemlja odlikaša, no iza izvrsnih prosjeka krije se sustav u kojem su ocjene izgubile stvarnu vrijednost, upozoravaju nastavnici, profesori i psiholozi
Sugovornici HRT-a slažu se da je autoritet škole ozbiljno narušen, kriteriji su sniženi, a pritisak roditelja i administracije sve veći. Loša ocjena, koja je nekad bila poticaj za veći trud, danas je, kažu, povod za sukobe s roditeljima i prijave inspekcijama.
Nema više nastavničkog autoriteta
Profesor hrvatskog jezika Žarko Gazzari ističe da je nastavnički autoritet sustavno potkopan. „Nekad je loša ocjena bila signal djetetu da mora više raditi. Danas roditelji idu u otvoreni sukob s nastavnicima i posežu za inspekcijama“, rekao je, dodajući da je sustav postavljen tako da se nezadovoljstvo roditelja mora izbjeći po svaku cijenu, a nastavnik ostaje nezaštićen.
Slična iskustva ima i profesor Danijel Tomašić iz Gornjogradske gimnazije, koji upozorava da učenici dolaze s izvrsnim ocjenama, ali slabijim znanjem i radnim navikama. „Paralelno s rastom prosjeka dolazi do stalnog snižavanja kriterija jer se svaki ozbiljniji zahtjev brzo doživljava kao nepravda“, kaže Tomašić, upozoravajući i na strah od inspekcija koje zbog goleme administracije „uvijek mogu nešto pronaći“.
‘Životinje za odstrel’
Učiteljica razredne nastave Vlatka Baković podsjeća da nekad ni odlični učenici nisu imali samo petice. „Danas se učiteljske odluke redovito preispituju, a djecu se navikava da dobivaju ono što nisu zaslužila“, ističe, upozoravajući na društvenu glorifikaciju izvrsnosti i iluziju uspjeha.
Jedan od najbolnijih opisa stanja dala je profesorica engleskog jezika Ana Majnarić. „Nastavnici su postali životinje za odstrel. Sustav se administrativnim opterećenjima i inspekcijama sustavno okreće protiv njih“, poručila je, dodajući da se svaka ocjena ispod petice doživljava kao povod za pritisak roditelja, a ne kao prilika da se djetetu pomogne.
Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava da takav sustav ostavlja ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece. „Petica više nije ocjena, nego propusnica za daljnje školovanje. U savjetovališta dolaze izvrsni učenici s tjeskobom, perfekcionizmom pa čak i samoozljeđivanjem zbog ‘neuspjeha’ poput četvorke“, navodi.






