ZADAR / ŽUPANIJA
VELIKA FOTOGALERIJA IZ VRANE / Nadbiskup Zgrablić predvodio zavjetnu svetkovinu sv. Nediljice
Svečano koncelebrirano misno slavlje na zavjetnu svetkovinu sv. Nediljice u Vrani u nedjelju, 7. srpnja, za vanjskim oltarom u parku toga svetišta predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Ta svetkovina tradicionalno okuplja tisuće vjernika iz svih dijelova Zadarske nadbiskupije.

Sv. Nediljica je bila hrabra kršćanska mučenica, svjedokinja vjere, koja je imala svega 16 godina kad je podnijela mučeništvo odsijecanjem glave, 6. srpnja 303. godine. Rođena je 287. godine u mjestu Tropeo na jugu Italije. Njeni roditelji, Grci podrijetlom, majka Arsenia i otac Doroteo, kršćanski su je odgojili. Javno su ispovijedali i živjeli kršćansku vjeru i zbog toga bili prognani, podsjetio je nadbiskup. Sv. Nediljica je duboko živjela ljubav prema Bogu i zadivljuje zrelost sv. Nediljice kao osobe. Zadivljuje koliko je njena ljubav prema Bogu bila zrela, istaknuo je mons. Zgrablić.
Nadbiskup je potaknuo da budemo vjerni Gospodinu i u situacijama izazova i teškoća, podsjetivši kako je i sveti Pavao rekao da ima trn u tijelu. „Sveti Pavao imao je nešto što ga je mučilo. Više puta molio je Gospodina da ga toga oslobodi i Gospodin nije izvadio taj trn, nego mu je rekao da se njegova snaga u slabosti usavršuje: ‘Dosta ti je moja milost’. Trnovi koje imamo, koji nas muče, koji su u našem tijelu, obitelji, društvu, neka nas podsjećaju na Boga. Gospodin ih nije maknuo, ali u taj trn stavio je svoju milost da se možemo najviše približiti Bogu, da na Boga ne zaboravimo. Da se ne zaustavimo u našem uobičajenom životu. Nego da sve dublje i više, iz dana u dan, prodiremo u Božji svijet, jer Gospodin je sve upotrijebio, pa i naše slabosti, da se on proslavlja u našem životu, da ga možemo iskreno i duboko ljubiti“, potaknuo je mons. Zgrablić.
Kao suvremeni primjer zrele vjere mlade osobe, nadbiskup je naveo bl. Carla Acutisa koji je umro s 15 godina od zloćudne bolesti te će biti proglašen svetim. „Sv. Nediljica i bl. Carlo bili su tako mladi, ali zreli u svojoj vjeri i pokazuju kamo trebamo ići, kako spoznati Božju veličinu i kako Bog djeluje u našem životu“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da se vjera u Isusa treba očitovati u našoj ljubavi i molitvi.

Razmatrajući prvo blagdansko čitanje i navješteno Evanđelje, nadbiskup je rekao da prorok i Isus nisu bili prihvaćeni. Ljudi koji su okruživali proroka i Isusa smatrali su se vjernicima, nalazili su se u posvećenom prostoru, molitvi, a Isus se čudio njihovoj nevjeri. Oni koji su bili bliski Isusu čude se Isusu, a Isus se čudi njihovoj nevjeri, istaknuo je nadbiskup.
„Prorok nije osoba koja govori što će biti u budućnosti ili da pogodi što se dogodilo u našoj prošlosti. Biblijski prorok govori u Božje ime. Kad god netko govori u Božje ime, onda je to prorok. Isus je najveći prorok u kojem nam Bog otkriva svoje lice, samoga sebe, svoju puninu, da to prihvatimo; da Isusov govor bude otkrivanje Božjeg lica u kojem prepoznajemo da je Bog strpljiv s nama; koji nam neprestano govori i progovara, ljubi nas neizmjernom ljubavlju i zauzima se za nas po Duhu Svetom, neizrecivim uzdasima, kaže sveti Pavao. Toliko mu je stalo do nas, da nas ljubi više nego što mi ljubimo sami sebe, kaže sv. Augustin“, istaknuo je nadbiskup Zgrablić.
Naglasivši da nas Bog traži kako bi nam otkrio i objavio svoje lice, nadbiskup je poručio da Bog uvijek uporno dolazi tražiti čovjeka i govori svoju riječ. „I kad ga ne primamo, kad ga ne shvatimo, ne razumijemo, Bog ne posustaje, nego uvijek iznova dolazi u našu sredinu da nam objavi svoje lice, da ga vidimo i prepoznamo. Bog je ustrajan u svojoj riječi prema nama. Ta riječ komunicira sâmu Božju bît, ono kakav je Gospodin prema nama. To Gospodin čini u svom proroštvu i to čini nama“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

„Iz svoje ljubavi prema Gospodinu, sv. Nediljica nije se htjela odreći svoga Ljubljenoga, do podnošenja žrtve, do punine dara. I mi se moramo truditi da Gospodin koji je ljubav, u svakoj situaciji našeg života bude ljubav. Pa i u situaciji koja je ružna, koja nam je teška, neugodna. Jer kad na ono što je loše odgovaramo s ljubavlju i pozitivno, uprisutnjujemo Boga, činimo da Bog bude nazočan, jer on je ljubav. Onda ne dozvoljavamo da zlo i netrpeljivost zahvate naše biće, nego da Bog bude u nama. Tada svakodnevnicu našeg života i naš rad prožimamo Božjom prisutnošću, rastemo i napredujemo u ljubavi“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da je to dugi put kojim je čovjeku ići.
„Koliko trebamo još više ljubiti jedni druge u našoj obitelji, koliko više pažnje trebamo imati jedno prema drugome? Koliko u sve što radimo, trebamo unijeti Boga i ljubav? U tome do kraja našeg života trebamo napredovati“, potaknuo je nadbiskup, rekavši da je naša vjera put, proces u kojem neprestano moramo rasti, dublje uranjati u otajstvo Isusovog života, Isusa upoznavati, da bismo mogli rasti u spoznaji Boga.
„Ne smijemo stati u vjeri, nego napredovati, u nju sve dublje uranjati. Naša vjera može biti na vrhuncu u trenutku našeg sjedinjenja s Bogom, u našoj smrti. A dok god smo živi, moramo stalno rasti s Bogom u spoznaji njegove dobrote“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Vrhunac naše vjere je ljubav koju živimo i spoznaja ljubavi koju Bog ima prema nama. „Ako iz dana u dan ne napredujemo u toj ljubavi, ako smo se zaustavili u tradiciji, ako rutinski idemo u crkvu i po ničemu se ne razlikujemo od onih koji kažu da su nevjernici, to je loš znak. Tada se Isus čudi našoj nevjeri. Koliko rastemo u vjeri, Bog nam se još više daje. Bog je toliko velik, da nam se daruje cijelu vječnost i da ga otkrivamo sve više u spoznaji njegove ljubavi i dobrote“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da vjera nije samo ljudska spoznaja nekih istina o Bogu, onoga što Bog jest.
„I Sotona itekako poznaje Boga, uopće ne sumnja u Božje postojanje. Ali, Sotona nema ljubavi prema Bogu i ne odgovara na Božju ljubav“, upozorio je nadbiskup. Uz vjeru i ljubav ide i stvarnost molitve, koja čini da Boga više spoznajemo. To se događa u otkrivanju, slušanju i tumačenju Božje riječi, to mora ući u molitvu.
„Molitva nije obrazac kojeg osoba izgovara, pa što ga više izgovara, misli da više moli. Nego, molitva je ponovno ulaženje u tišinu našeg bića i duboko osluškivanje u našem biću Božje ljubavi, Boga čije srce živi za nas i otvara se za nas. Molitva je sve više ulaženje u naše biće i srce“, rekao je predvoditelj slavlja.

Nadbiskup je naveo primjer sv. Terezije Avilske koja, pojašnjavajući molitvu, kaže da je molitva na početku teška. Naša duša je poput lijepog vrta u kojem ima vode. „Na početku naše molitve, tu vodu moramo kopati iz bunara. To je mučno, jer trebamo često kopati, vaditi vodu iz našeg bunara. Ali, kad budemo sazrijevali u našoj molitvi i putu naše molitve, onda će naša molitva postati nešto drugo. Ne da mi se mi mučimo, nego ćemo doživljavati kako rosa nebeske milosti pada na taj vrt i natapa dušu našeg života“, pojasnio je Terezijinu metaforu nadbiskup, rekavši da moramo napredovati i u molitvi, ne samo u spoznaji Boga; kako se ne bismo zaustavili u tradiciji, pa se Isus čudio i našoj nevjeri.
Vjera i molitva upućuju nas u živi odnos s Bogom i otkrivaju nam Božje lice. „Oni nam pokazuju Krista kakav jest, da je Bog sâma i neizmjerna ljubav, Bog ljubi nas i svakog čovjeka. Ako Gospodin svakoga ljubi, možemo ljubiti Gospodina samo ako ljubimo i one koje On ljubi, ako ljubimo jedni druge“, potaknuo je nadbiskup.
Poručio je neka nam primjer sv. Nediljice bude poticaj za rast u vjeri, da se Isus ne čudi i našoj nevjeri. „Možemo se smatrati vjernicima, a biti nevjernici, jer u praksi našeg života nema molitve ni ljubavi. Nismo vjernici ako govorimo da to jesmo, nego onoliko kako molimo i ljubimo. To nas vodi u živi odnos s Bogom i s ljudima“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je potaknuo da prinesemo na oltar „cijelo naše srce, one koje ljubimo, koji su nam dragi i koji nam nisu dragi, sve koji dodiruju naše srce, da nas Gospodin ujedini da ga častimo našim životom. Bog se proslavlja u našem životu time što nas ljubi i što nam daruje svoga Sina. To je njegova čast. Time se mi uzvisujemo, kad na tu ljubav odgovaramo. Neka nam sv. Nediljica i bl. Carlo Acutis pomognu da i naš život, naša vjera i euharistija budu autocesta koja nas vodi k Bogu, u Božju blizinu i u nebo“, poručio je nadbiskup Zgrablić.
U misi su koncelebrirali i zadarski mladomisnici Antonio Oltran i Rudi Juras, a don Tin Vidov je ispovijedao, jer u svetištu sv. Nediljice mnogi tijekom svetkovine pristupaju ispovijedi. Na kraju mise, prije blagoslova nadbiskupa, svoj mladomisnički blagoslov puku su udijelili Oltran i Juras.
Vranski župnik don Srećko Petrov zahvalio je trojici dobročinitelja koji su darovali sredstva za kupnju dva oltara za župnu crkvu sv. Nediljice u Vrani.
Braća Tomislav i Jere Golem kupili su kameni oltar koji se nalazi u prezbiteriju župne crkve, a Ivica Pandžić darovao je pokrajnji kameni oltar posvećen sv. Nediljici u župnoj crkvi sv. Nediljice u vranskom svetištu.
Ines Grbić























Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.







