ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA IZ SV. FRANE / Fra Massimo Fusarelli, generalni ministar Reda Male braće, predvodio misno slavlje
Fra Massimo Fusarelli, generalni ministar Reda Male braće, predvodio je svečano misno slavlje u crkvi sv. Frane u Zadru u srijedu, 3. srpnja. Tom misom ujedno je završen trodnevni službeni pohod generalnog ministra Zadru, odnosno njegova vizitacija Franjevačke provincije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru, a zbog razloga Fusarellijevog pohoda, bilo je to posredno i sagledavanje stanja Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu.
Uprave, odnosno definitoriji tih dviju provincija od ponedjeljka navečer, 1. srpnja, u samostanu sv. Frane u Zadru održale su skupštinu intenzivnog radnog i molitvenog susreta s ministrom Fusarellijem. Glavna tema bila je razgovor o procesu restrukturiranja Provincije sv. Jeronima, u pripremi za Kapitul koji će se slaviti i održati na Uskrsni ponedjeljak, 21. travnja 2025. godine. Naime, tada će Franjevačka provincija sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri sa sjedištem u Zadru postati Kustodija ovisna o Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu.
Odlukom generalnog ministra, na taj Kapitul će biti pozvana sva braća, a generalni ministar će tada pročitati Dekret o proglašenju ovisne Kustodije. Nakon toga će biti imenovana nova uprava Kustodije koju određuje Generalni definitorij te će biti proglašeni Statuti Kustodije.
Bio je to prvi pohod generalnog ministra Fusarellija Provinciji sv. Jeronima koji je u Zadar stigao u pratnji generalnog definitora fra Konrada Cholewe.
Završno svečano misno slavlje u crkvi sv. Frane bilo je na blagdan sv. Tome. Stoga je generalni ministar u propovijedi govorio o karizmi toga sveca i što ona znači za život svakoga od nas, osobito u kontekstu potrebe življenja vjere u zajedništvu Crkve.
„Sv. Toma nas je podsjetio da smo mi kuća Božja, njegovo boravište među ljudima. Nitko nije stranac ni gost u toj Božjoj obitelji. U navještenom Evanđelju po Ivanu opisana je dvostruka intervencija sv. Tome. Toma prvi put nije bio s ostalim učenicima i zato nije vidio Gospodina. Samo kad je u zajednici s ostalim apostolima, s ostalim učenicima, on može povjerovati i priznati Gospodina. Čini mi se da nam Gospodin želi reći: Pazite, kršćanska zajednica, kao i franjevačko bratstvo, nisu nekakva izvanjska pomagala za nas, neko sredstvo sa strane što nam je potrebno u životu. Nego, to su mjesta, stvarnosti u kojima iznutra možemo rasti u vjeri i u svom pozivu“, istaknuo je fra Massimo u kontekstu potrebe življenja vjere unutar zajednice, jer u duhu i susretu zajednice dodatno raste i vjera pojedinca.
„Toma od nevjernika, osobe koja nije vjerovala, izgovara najdublje i najuzvišenije riječi vjere u Isusa Krista: ‘Gospodin moj i Bog moj’. Ne bojmo se! Ispovjediti vjeru je moguće i kad osjećamo poteškoće u svojoj vjeri. Ne bojmo se živjeti Evanđelje kao braća franjevci, to je moguće i kad nam se čini da je teško. Ostanimo u zajednici, ujedinjeni. To je uvjet! Ne uništavajmo, ne kvarimo duh zajedništva i bratstva djelima koja su protivna zajednici. Isus nas uvijek iznova podsjeća da tražimo putove ozdravljenja od toga da budemo sami, izdvojeni, da činimo nešto pogrešno“, upozorio je fra Masssimo, istaknuvši da svatko od nas treba osobno odgovoriti na Božji poziv.

Generalni ministar čestitao je imendan trojici braće franjevaca koji nose ime Tomislav, rekavši da u sv. Tomi imaju „zanimljivog zaštitnika“.
„Toma ima hrabrosti reći što misli, pred svima. Čak i Isusu kaže, Hoću dotaknuti, želim biti siguran. I na kraju postaje veliki vjernik. Povjerimo se zagovoru sv. Tome i predajmo Gospodinu jer imamo potrebu za takvom vjerom i Tominim čvrstim uvjerenjem. Treba nam njegov zagovor na putu vjere“, potaknuo je generalni ministar Fusarelli, rekavši na kraju propovijedi na hrvatskom: ‘Mir i dobro’.
U suslavlju franjevaca Male braće iz uprava Provincija pristiglih iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije, u misi su koncelebrirali provincijali Južnoslavenske konferencije provincijala koji su sudjelovali na trodnevnom skupštinskom susretu s generalnim ministrom. To su fra Tomislav Šanko, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru, fra Milan Krišto, provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu, fra Marko Mrše, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, fra Jozo Grbeš, provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije, fra Zdravko Dadić, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene i fra Marijan Čuden, provincijal Slovenske provincije sa sjedištem u Ljubljani te fra Domagoj Runje, vizitator i generalni delegat za proces restrukturiranja provincije sv. Jeronima u status Kustodije. Taj čin osnivanja ovisne Kustodije u svom službeno i pravno potvrđenom obliku će se ostvariti na Uskrsni ponedjeljak 2025. godine.
Kao uspomenu na taj susret, generalni ministar Fusarelli darovao je provincijalu Šanku i fra Stipi Nosiću, gvardijanu zadarskog samostana sv. Frane kao domaćinu susreta, medalju koja prikazuje sv. Franju kako grli raspetu ljubav, Gospodina Isusa Krista. To je unikatno djelo franjevca iz Milana.

Svim franjevcima koji su bili na susretu, fra Massimo je darovao Tau kojeg je osobno blagoslovio u Porcijunkuli moleći za sve koje će susresti tijekom toga svoga pohoda Hrvatskoj i sličicu s porukom blagoslova sv. Franje i sa svojim vlastoručnim potpisom.
Na kraju mise, fra Pavle Ivić, tajnik Provincije sv. Jeronima i definitor, zahvalio je na daru prisutnosti generalnog ministra među braćom, rekavši da su dani bili bogati i ispunjeni sadržajem te blagoslovljeni u razmatranju restrukturiranja Provincije sv. Jeronima. U ime te Provincije, provincijal Šanko darovao je Fusarelliju sliku sv. Jeronima, a generalnom definitoru Cholewi prigodnu monografiju.
Na kraju mise, provincijal Šanko zahvalio je generalnom ministru i generalnom definitoru „za taj lijepi posjet“, kao i provincijalima i braći iz provincija. „Ta tri intenzivna dana našeg susreta bili su prilika da se bolje upoznamo. Bilo je plodno u smislu, ne da smo riješili neke velike stvari, ali bolje smo se upoznali, upoznali smo istinu o sebi, svoju istinu“, rekao je fra Tomislav. Podsjetio je da u prvom čitanju od dana na misi koju su slavili, apostol Pavao u Poslanici Efežanima kaže da smo mi stijenje koje se ugrađuje u živu Crkvu.
„A kad se stijena ugrađuje, ona se mora i klesati. Svako klesanje boli, svako odsijecanje boli, ali bez toga nema zajedništva. ‘I tako postajete prebivalište Božje’, lijepo kaže Pavao. Prebivalište znači da negdje možeš prebivati, da ti je ugodno, lijepo i da tu nalaziš odmor, snagu za dalje. To bismo mi trebali postati jedni drugima. Hvala generalnom ministru i svima koji su bili uključeni u ovaj susret da ste nas na to podsjetili, da smo zajedno na tom putu, da postanemo bolji ljudi i bolji franjevci“, poručio je provincijal Šanko.

Na misi je pjevao Katedralni zbor sv. Stošije u orguljaškoj pratnji Dragana Pejića.
U srijedu ujutro, 3. srpnja, prije mise, u samostanu sv. Frane održan je i Kapitul na Rogožinama koji je okupio i svu braću iz Provincije sv. Jeronima da se upoznaju s generalnim ministrom. Tada su imali prigodu postavljati mu pitanja o procesu restrukturiranja njihove Provincije. Uz molitvu, na susretu s generalnim ministrom govorilo se o procesu transformacije, Redu Male braće općenito i u svijetu, izazovima i problemima s kojima se susreću. U otvorenoj i bratskoj atmosferi, svatko je pred generalnim ministrom mogao izreći svoje mišljenje i stavove, razmijeniti iskustva.
Tijekom poslijepodneva u srijedu, 3. srpnja, generalni ministar Fusarelli susreo je u samostanu sv. Frane zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića kojeg je fra Massimo upoznao s osnovnim sadržajem skupštine definitorija dviju Provincija. Nadbiskup Zgrablić zahvalio je generalnom ministru na podršci franjevcima osobnim dolaskom i poželio Božji blagoslov njihovom budućem djelovanju, u zahvalnosti za veliku, višestoljetnu povijest Provincije sv. Jeronima i duhovne darove koje je ostavila i ugradila u baštinu mjesne Crkve ali i Crkve općenito.
Naime, iz samostana sv. Frane, najstarijeg franjevačkog samostana u svijetu izvan Italije, izgrađenog za života sv. Franje, potekao je bl. Jakov Zadranin, kao i papa Nikola IV. koji je bio 191. papa (njegov pontifikat bio je od 1288. do 1292. godine). Iz Franjevačke provincije sv. Jeronima potječe i Sluga Božji fra Ivo Peran (1920.-2003.) koji je umro na glasu svetosti, a najpoznatiji je kao skladatelj Pučke mise, najpoznatije i u smislu načina slavljenja najrasprostranjenije mise koja se pjeva u Crkvi u Hrvata i pučko se naziva ‘Peranova misa’. Nakon susreta s nadbiskupom Zgrablićem, generalni ministar Fusarelli otišao je u Dubrovnik pohoditi tamošnji samostan Male Braće. U Dubrovniku će provesti dva dana.

Fra Massimo Fusarelli: „Utjelovljena duhovnost spaja nebo i zemlju, čovjeka i Boga, a djelovanje Duha očituje se u rastu ljudske dimenzije“
Fra Massimo Fusarelli rođen je 1963. godine u Rimu. Svečane zavjete položio je 1989. godine, a te je godine zaređen i za svećenika. Teološki studij pohađao je na Papinskom sveučilištu ‘Antonianumu’ u Rimu i stekao licencijat iz patrističkih studija na rimskom Patrističkom institutu ‘Augustinianumu’. Obavljao je razne službe u talijanskim franjevačkim provincijama. Na Generalnom kapitulu Reda male braće 2021. godine, izabran je za 121. nasljednika sv. Franje Asiškoga kao generalni ministar Reda.
U razgovoru s Lukom Tripalom za Glas Koncila 2. veljače 2003., u sljedeće navedenim porukama može se dijelom iščitati osobnost generalnog ministra Fusarellija koji je u zajedništvu s braćom franjevcima posvjedočio jednostavnost, pristupačnost, bratsku blizinu i otvorenost; spremnost za razgovor, pružanje odgovora i realno sagledavanje životnih, redovničkih, provincijskih i upravljačkih potreba i okolnosti, u duhu ljudske ucijepljenosti u konkretnoj stvarnosti.
Generalni ministar u razgovoru za Glas Koncila je rekao: „Činjenica je da je u središtu kršćanstva utjelovljenje i uskrs, otajstvo Boga koji je odabrao naše tijelo i svijet za svoj dom. Terencije je u 3. st. jasno rekao: ‘Ništa ljudsko ne smatram sebi stranim’. Utjelovljena duhovnost spaja nebo i zemlju, čovjeka i Boga, a djelovanje Duha očituje se u rastu ljudske dimenzije. To znači da su briga o prirodi, pravda za siromahe, društveno zalaganje i unutarnji mir neraskidivo vezani s ispoviješću vjere u utjelovljenog Boga. Svaki bijeg u spiritualizam izdaje to srce vjere“, istaknuo je fra Massimo.

U kontekstu spomena 800 godina od prvih jaslica koje je izradio sv. Franjo u Grecciu, čime je „izvršio veliko djelo evangelizacije“, a što je svečano proslavljeno u Crkvi diljem svijeta 2023. godine, fra Massimo je u razgovoru za Glas Koncila izrazio duh kojim se može promatrati i proces restrukturiranja dviju hrvatskih franjevačkih provincija, što je i bio razlog njegovog dolaska u Zadar.
„Sveti Franjo je u Božiću u Grecciu iskusio sretan predah u teškim godinama za sebe i za red koji se od njega rodio. Prvi znak koji nam sv. Franjo tu daje je da u teškim trenucima ne ostanemo povučeni u sebe, nego da se otvorimo, iziđemo, pozovemo mnoštvo jednostavnog puka u Greccio. Prva evangelizacija bila je upravo evangelizacija polaska na put, susretanja s običnim ljudima vlastitog vremena i potom pronalaženja prikladnog jezika za njih.
Franjo je u svoje vrijeme znao govoriti i jezikom pjesme, prikaza vlastitog tijela koje je umjelo plakati, smiješiti se, raširiti ruke na dobrodošlicu koliko i sabrati se da se posveti traganju za Gospodinom. Naša današnja evangelizacija treba sve te jezike i ne može ostati odveć racionalna. Nadalje, Franjino razmatranje u Grecciu podsjeća nas da sva evangelizacija proizlazi iz osobnog susreta s Gospodinom, iz zajedničke molitve Crkve i osobne molitve svakog krštenika. Još jedan element: sv. Franjo u Greccio ne ide sam, nego s braćom i mnoštvom puka. Evangelizacija nije, dakle, posao nekog slobodnog strijelca, nego bratstva u kojem braća zajedno žive i naviještaju evanđelje“, istaknuo je fra Massimo.
Nije zanemario komentirati i loše pojave u Crkvi koju je, iznutra, Božjim nadahnućem i poticajem Duha Svetoga, bio pozvan ‘popraviti’ upravo sv. Franjo, jer je i u njegovom vremenu bila potreba za obnovom Crkve kao zajednice koja je pozvana autentično nasljedovati Isusa Krista. „U korijenu financijskih i spolnih zlouporaba, kao i podjela u Crkvi, jagma je za moći, za utjecajem na živote drugih, za uzmakom od osluškivanja i opsluživanja drugih. Ništa ne može biti pogrešnije od toga i zbog toga smo pozvani temeljito preispitati kako shvaćamo i kako ostvarujemo svoj redovnički život i svoj svećenički identitet“, poručio je u razgovoru za Glas Koncila 2023. godine generalni ministar fra Massimo Fusarelli. Te njegove misli poruka su, uvijek aktualni poticaj i potreba nastojanja da se ostvare u svakom vremenu u životu vjernika i zajednice Crkve.
Ines Grbić



























Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





