Connect with us

Hrvatska

Mirovine od danas službeno veće: Evo kada će umirovljenicima stići povećanje

Objavljeno

-

Mirovine od danas rastu za najmanje oko sedam posto, preliminarno je izračunao Željko Šemper. Međutim, svi potrebni podaci za izračun o cijenama i plaćama u prethodnom polugodištu bit će poznati tek 20. kolovoza, što znači da umirovljenicima današnje povećanje stiže tek u rujnu sa zaostacima. Dakle, rast troškova života već se dogodio, ali stariji građani moraju se strpjeti sve do rujna, bez obzira i na rast plaća i na rast cijena.

Mirovine se usklađuju 1. siječnja i 1. srpnja prema promjenama rasta prosječne plaće i potrošačkih cijena, što znači da su one već od danas službeno veće. Međutim, više je tako u teoriji, nego u praksi, barem zasad. Naime, potrebno je pričekati sve podatke Državnog zavoda za statistiku za prethodne mjesece, kako bismo mogli izračunati točan postotak usklađivanja. Mirovinski analitičar Željko Šemper izračunao je preliminarno, prema dosad dostupnim podacima, da bi nadolazeće usklađivanje mirovina moglo iznositi oko 7,26 posto, o čemu smo pisali ovdje.

Za veće usklađivanje zaslužan je rast plaća

“Cijene su u razdoblju od siječnja do svibnja, u odnosu na ono od srpnja do studenoga rasle 0,4 posto. U razdoblju od siječnja do travnja u odnosu na ono od srpnja do listopada, plaće su rasle za 10,2 posto. Tako prema još uvijek staroj formuli u omjeru 70:30 u korist povoljnijeg faktora rasta, usklađivanje mirovina u ovom trenutku bi iznosilo 7,26 posto”, izračunao je Šemper.

Za konačan postotak usklađivanja od 1. srpnja nedostaju podaci o cijenama za lipanj, kao i o plaćama za svibanj i lipanj, što ćemo saznati 20. kolovoza. To znači da će povećanje umirovljenicima biti isplaćeno u rujnu na mirovinama za kolovoz. Tada će dobiti i povećanje za srpanj pa će tako u rujnu na račune ‘sjesti’ dvostruki iznos usklađivanja.

Više od 600.000 umirovljenika, unatoč rastu mirovina, živi s manje od 470 eura mjesečno, o čemu smo pisali ovdje, piše Mirovina.

Teško da ćemo oboriti rekord iz lanjskog srpnja

Podsjetimo, mirovine su od 1. siječnja rasle manje nego što će to biti od 1. srpnja, za 4,19 posto, o čemu smo pisali ovdje. Inače, isplata siječanjskog usklađivanja kasni još više pa povišica umirovljenicima dolazi tek u travnju s isplatama za prethodna tri mjeseca. Rekordno usklađivanje otkako je naše države dogodilo se u jeku inflacije lani. Tada je srpanjsko usklađivanje bilo nikad većih 8,42 posto. Premda se rekord dogodio u jeku inflacije, na toliki rast mirovina više je utjecao rast plaća, nego rast cijena.

Podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da su od 50 usklađivanja od 1999. godine do danas, samo u deset usklađivanja cijene bile povoljniji parametar od plaća. Takvim modelom usklađivanja ne može doći do smanjivanja jaza između mirovina i plaća do obećanih 60 posto, već jedino izvanrednim povećanjem samo mirovina, o čemu više možete pročitati u analizi proteklih usklađivanja.

Usklađivanje zaostaje za rastom troškova života

Kod izračuna usklađivanja prema mjesečnim kretanjima plaća i cijena u proteklom polugodištu, a u odnosu na ono koje mu prethodi, važan faktor je i sama formula. Mirovine se usklađuju u omjeru 70:30 u korist većeg faktora rasta (cijena ili plaća). Premda je Vlada prihvatila povećanje formule na 85:15, ona zakonski još uvijek nije provedena, a očekuje se da će se usklađivanje tek od siječnja iduće godine računati u novom omjeru. Kada bi se on primijenio sada, mirovine bi rasle više, za oko 8,73 posto. Još povoljniji iznos osigurala bi primjena povoljnijeg faktora rasta u stopostotnom omjeru.

Realno povećanje mirovina uvijek je nešto manje od postotka. Iako je riječ o vrlo malim odstupanjima, koja se broje u centima, na ukupan broj umirovljenika riječ je o nekoliko milijuna eura ‘uštede’ za državni proračun, o čemu smo pisali ovdje. Nadalje, problem je što postotak jednima donosi 30-ak eura više, a drugima po 150 eura, čime se neprestano povećava jaz između niskih i visokih primanja u starosti. Usto, umirovljenici upozoravaju da izračun i isplata umirovljenika previše kasne u odnosu na realno povećanje troškova života koje se već dogodilo u proteklih više od pola godine, na što je ovdje upozorila i umirovljenica Jasna.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu