UN-ova agencija za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je da je šestero njezinih zaposlenika poginulo u izraelskom napadu na školu koju vodi u središnjem dijelu Pojasa Gaze, prenio je danas BBC. Agencija za civilnu zaštitu Pojasa Gaze objavila je da je u jučerašnjem napadu na školu Al-Džauni u izbjegličkom kampu Nuseirat poginulo 18 ljudi.

Izraelska vojska objavila je da je izvela “precizan napad na teroriste” koji su planirali napade iz te škole i da je poduzela mjere da ne budu ozlijeđeni civili. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres osudio je napad, kazavši: “To što se događa u Gazi posve je neprihvatljivo.” “Ta dramatična kršenja međunarodnog humanitarnog prava moraju odmah prestati”, objavio je na X-u, bivšem Twitteru.

“Neprihvatljivo je da UN nastavlja osuđivati Izrael”
UNRWA je istaknula da je u tom napadu “poginulo najviše njihovih zaposlenika u pojedinačnom incidentu” od početka rata između Izraela i Hamasa u listopadu prošle godine. Napomenula je i da je to peti napad na tu školu u 11 mjeseci.

Izrael je osudio Guterresovu kritiku. “Neprihvatljivo je da UN nastavlja osuđivati Izrael u njegovu opravdanom ratu protiv terorista dok Hamas nastavlja koristiti žene i djecu kao ljudski štit”, rekao je izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je također “potpuno neprihvatljivom” smrt šestero djelatnika UN-a u izraelskom napadu na školu. “Humanitarni djelatnici nikada ne bi smjeli biti žrtve raketa”, priopćilo je ministarstvo na X-u, dodajući da “izraelska vojska ima odgovornost štititi suradnike UN-a i humanitarne djelatnike”.

Mađarska je spremna tužiti Europsku komisiju kako bi nadoknadila troškove zaštite vanjske granice Europske unije, što ju je, kako tvrdi, koštalo oko 2 milijarde eura, rekao je šef kabineta premijera Viktora Orbana. Nacionalist Orban zatvorio je glavnu tranzitnu rutu kroz Mađarsku za stotine tisuća tražitelja azila koji su bježali od rata i siromaštva 2015., čime je osnažio svoju potporu kod kuće, ali je navukao kritike mnogih saveznika u Europskoj uniji. “Spremni smo tužiti Europsku komisiju nakon što je djelomično ili u cijelosti nadoknadila troškove koje su imale druge države članice štiteći šengensku granicu”, rekao je Gergely Gulyas na konferenciji za medije u četvrtak.

“Mađarska je proteklih godina potrošila dvije milijarde eura na zaštitu šengenske granice, a nije dobila nikakav značajan doprinos od EU-a”, dodao je.

Njemačka je objavila u ponedjeljak planove za uvođenje strožih kontrola na svim svojim kopnenim granicama u, kako je opisala, pokušaju suočavanja s nezakonitim migracijama.

Kontrole unutar inače širokog područja slobodnog kretanja, europske šengenske zone, počet će 16. rujna i prvo će trajati šest mjeseci nakon što je Berlin ranije prakticirao politiku otvorenih vrata.

“Vidimo da ima promjena u Europi”, rekao je Gulyas.

“Mađarski premijer je 2015. godine bio prvi koji je jasno rekao da ako EU ne provede šengenski sporazum (…), onda će šengen propasti”, naglasio je.

Gulyas je rekao da odluka Berlina o uvođenju graničnih kontrola od ponedjeljka znači da Njemačka uništava područje slobodnog kretanja unutar Unije.

“Prvo ga je uništila ne natjeravši države članice EU-a da učinkovito štite vanjsku granicu, a sad ju uništava nametanjem unutarnjih graničnih kontrola”, rekao je Orbanov šef kabineta.

Australija je najavila da će kažnjavati internetske platforme s do pet posto njihovih globalnih prihoda zbog neuspjeha u zaustavljanju širenja dezinformacija.

Vlada je najavila da će primorati platforme da usvoje pravila djelovanja za sprječavanje širenja lažnih informacija koja će morati dobiti odobrenje regulatora. Ako ne zadovolje to tijelo, regulator će sam postaviti svoje standarde, a potom kažnjavati tvrtke ako ih ne slijede.

Mjera je dio šire regulacijske ofenzive Australije
Ta mjera, koja će biti predstavljena u parlamentu, cilja na lažne informacije koje štete izbornom procesu ili javnom zdravlju, pozivaju na progon skupina ili ozljede osoba ili predstavljaju prijetnju infrastrukturi i hitnim službama.

Mjera je dio šire regulacijske ofenzive Australije čiji se čelnici žale da inozemne tvrtke zaobilaze njezin suverenitet. Australci unutar godinu dana izlaze na izbore.

Ministrica: Lažne informacije i dezinformacije predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti i dobrobiti Australaca
Meta, tvrtka vlasnica Facebooka, već je najavila da će blokirati informativni sadržaj ako će za njega morati plaćati tantijeme, a X, nekad znan kao Twitter, ukinuo je većinu regulacije sadržaja nakon što ga je 2022. preuzeo milijarder Elon Musk.

“Lažne informacije i dezinformacije predstavljaju ozbiljnu prijetnju sigurnosti i dobrobiti Australaca, kao i našoj demokraciji, društvu i gospodarstvu”, priopćila je ministrica komunikacija Michelle Rowland. “Nedjelovanje i omogućavanje da taj problem buja nije opcija”, dodala je.

“Novim zakonom medijski regulator neće imati ovlasti brisati sadržaj ili gasiti korisničke račune”
Ranija verzija mjere kritizirana je 2023. jer je australskim tijelima dala previše ovlasti u odlučivanju što predstavlja lažnu informaciju.

Rowland je rekla da novim zakonom medijski regulator neće imati ovlasti brisati sadržaj ili gasiti korisničke račune. Novom verzijom šire se profesionalne vijesti, umjetnički i vjerski sadržaj, rekla je.

Naglasila je kako četiri petine Australaca žele borbu protiv dezinformacija.