Tko od početka 2026. godine bude uhvaćen na austrijskim autocestama bez važeće vinjete, doživjet će neugodno iznenađenje. Takozvana “zamjenska cestarina” (Ersatzmaut) drastično je porasla.

Austrijsko društvo za autoceste (ASFINAG) značajno je povisilo kazne za one koji ne plaćaju cestarinu. Za osobna vozila do 3,5 tona, kazna za nepostojeću ili nevažeću vinjetu – bilo digitalnu ili u obliku naljepnice – sada iznosi 200 eura umjesto dosadašnjih 120 eura. To predstavlja povećanje od čak 67 posto. Motociklisti od sada plaćaju 100 eura umjesto dosadašnjih 65 eura, piše Fenix magazin.

Stroga pravila za lijepljenje

Nije dovoljno samo posjedovati vinjetu; onaj tko se ne pridržava pravila o lijepljenju također mora platiti 200 eura. Prema podacima austrijskog autokluba ÖAMTC, zabranjeno je korištenje posebnih folija, vakuuma ili ljepljivih traka koje sprječavaju izravan kontakt vinjete s vjetrobranskim staklom. Također, vinjeta se ne smije postavljati na zatamnjeni dio stakla.

Zamjenska cestarina može se platiti na licu mjesta gotovinom ili karticom. Tko ne plati odmah, suočava se s kaznenim postupkom i novčanom kaznom od najmanje 300 eura, koja u pojedinačnim slučajevima može narasti i do 3000 eura.

Posljednja papirnata vinjeta i nove cijene

Usporedo s kaznama, porasle su i cijene samih vinjeta za 2,9 posto:

Godišnja vinjeta za automobil: 106,80 eura (3 eura više nego 2025.).

Godišnja vinjeta za motocikl: 42,70 eura (+1,20 eura).

Crvena vinjeta za 2026. godinu ujedno je i posljednja svoje vrste – od 2027. godine u Austriji će postojati isključivo digitalne vinjete.

Stotine potresa zabilježene su ispod antarktičkog ledenjaka Thwaites, poznatog i kao „Ledenjak Sudnjeg dana“. Njegovo raspadanje moglo bi uzrokovati porast razine mora od 60 centimetara do čak tri metra, što bi imalo razorne posljedice za obalne zajednice diljem svijeta.

Nestabilnost ledenjaka iznenadila znanstvenike

Ovo iznenađujuće otkriće objavljeno je u novoj studiji u znanstvenom časopisu Geophysical Research Letters i upućuje na to da je golemi ledenjak, gotovo veličine Velike Britanije, znatno nestabilniji nego što se dosad smatralo. Ujedno dodatno naglašava da globalni napori u borbi protiv klimatskih promjena nisu ni približno dostatni.

Kako bi se na vrijeme uočili znakovi njegova mogućeg urušavanja, seizmolog Australijskog nacionalnog sveučilišta Thanh-Son Phạm u studiji predlaže uspostavu i dugoročno održavanje posebne seizmičke mreže na Antarktici, koja bi omogućila praćenje promjena u dinamici ledenjaka, za koje upozorava da bi se u idućim desetljećima, pa čak i godinama, mogle naglo ubrzati.

Rizik se smatra iznimno visokim. Phạm je identificirao ukupno 362 dosad nezabilježena seizmička događaja u razdoblju između 2010. i 2023. godine. Većina njih zabilježena je u zapadnoj Antarktici, gdje se nalaze ledenjaci Thwaites i Pine Island — još jedan veliki ledenjak koji se posljednjih godina vidljivo smanjuje zbog klimatskih promjena, piše Futurism.

Potresi povezani s ledenjaci oko 5 stupnjeva po Richteru

Potresi povezani s ledenjacima obično dosežu jačinu oko pet stupnjeva prema Richteru te su najčešće povezani s odvajanjem santi leda tijekom toplijih mjeseci u arktičkim područjima, poput Grenlanda. Međutim, procesi koji uzrokuju potrese na Antarktici još uvijek su slabo istraženi jer postoji vrlo malo podataka, a takvi potresi najčešće su slabijeg intenziteta.

Kako bi popunio taj znanstveni jaz, Phạm je razvio algoritam koji prepoznaje specifične obrasce seizmičkih valova zabilježenih mjernim uređajima na Antarktici. Analiza tih podataka pokazala je da je 245 od ukupno 362 zabilježena potresa poteklo s ledenjaka Thwaites, a znanstvenik smatra da su uzrokovani odvajanjem velikih santi leda koje padaju u ocean.

Znanstvenici su posebno zabrinuti zbog mogućeg urušavanja ledenjaka Thwaites ne samo zbog goleme količine vode koju bi njegovo topljenje moglo osloboditi, već i zato što on djeluje poput ledenog čepa koji zadržava zapadnoantarktički ledeni pokrov i sprječava njegovo klizanje u more.

Troje skijaša poginulo je u nedjelju u odvojenim lavinama u francuskim Alpama, samo dan nakon što je još troje ljudi stradalo u sličnim nesrećama, objavili su lokalni mediji.

U La Plagneu je britanskog državljanina, starog oko 50 godina,  zatrpao snijeg,  priopćilo je skijalište. Francuski mediji izvijestili su da je u potragu bilo uključeno 52 spasioca, potražni psi i helikopter, da im je trebalo 50 minuta da ispod 2,5 metra snijega pronađu muškarca, kojem međutim nije bilo spasa.

U obližnjem Courchevelu, lavina je zatrpala još jednu osobu koja je pronađena mrtva u kasnim jutarnjim satima, navode izvješća.

Regionalni dnevnik Le Dauphiné libéré također je izvijestio o više ozlijeđenih skijaša i snowboardera u skijalištima Tignes i Orelle.

Prema medijskim izvješćima koja se pozivaju na gorsku policiju, 32-godišnji muškarac poginuo je u lavini u Vallorcineu, blizu švicarske granice. Skijao je izvan označenih staza kada ga je lavina odbacila na stablo i kasnije je podlegao ozljedama.

Dan ranije, u istoj regiji poginule su još tri osobe. 

U nedjelju je diljem Savoje zabilježeno više lavina, zbog čega su lokalne vlasti pozvale stanovnike i turiste da budu „iznimno oprezni” i da ne idu izvan uređenih skijaških staza.