Zbog agresije na Ukrajinu – Europa je znatno smanjila uvoz energenata iz Rusije. U tim novim okolnostima – Hrvatska se sve više nameće kao energetsko čvorište Europe. Ključan je Kvarner s LNG terminalom na Krku, rafinerijom u Rijeci i naftovodom koji vodi do srednjoeuropskih zemalja.

To je, među ostalim, bila tema na konferenciji Novog lista u Rijeci. Sudjelovali su ministri Oleg Butković i Davor Filipović.

– Mi smo jako zainteresirani kad govorim o vozilima na alternativni pogon, za što nam trebaju nove punionice i naravno koristimo sredstva Nacionalnog programa oporavka za realizaciju svih tih projekata, rekao je Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture.

Cijene sirove nafte jutros su ponovno pale. Cijena barela na londonskom tržištu pala je na 75, a na američkom na 70 dolara za barel. Zbog višednevnog pada cijena sirove nafte i vrijednosti dolara, ministar gospodarstva najavljuje i niže cijene goriva na benzinskim postajama u Hrvatskoj od idućeg tjedna.

– Cijene su također padale i mogu to sad slobodno reći, od sljedećeg tjedna može se očekivati osjetno pojeftinjenje dizela. Vidjet ćemo još danas kakvo će biti trgovanje benzinom na tržištu Mediterana ili će biti na istoj cijeni ili će isto tako biti lagani pad cijene benzina, rekao je Davor Filipović, ministar gospodarstva.

0 seconds of 36 secondsVolume 0%

Također je komentirao i cijene plina.

– Ja bih volio da se energetska kriza privodi kraju, ali ne mogu reći da neće biti poremećaja cijena sve dok traje ruska agresija na Ukrajinu. Međutim, dobra je okolnost da su se cijene stabilizirale kada govorimo o plinu, rekao je Filipović.

– Nakon dogovora na europskoj razini i donošenja odluke o ograničenju cijena plina, cijene su krenule prema dolje. Jučer su cijene plina bile oko 40 eura po megavatsatu, a nekakve su projekcije od 40 do 50 eura tijekom cijele ove godine. Sada je situacija zadovoljavajuća, dodao je ministar.

Dnevnik Nove TV donosi tradicionalno mjesečno istraživanje Crobarometar za ožujak 2023.

Istraživanje pokazuje da HDZ uživa 30,4 posto podrške ispitanika i pritom imaju pozitivan trend, a rezultat im je za više od jednog postotnog poena bolji nego u veljači. Na drugom mjestu, ali daleko iza, je SDP s 12,4 posto podrške ispitanika. Treći je MOST s 8,4 posto, a četvrta platforma Možemo sa 7,2 posto podrške. Obje stranke bilježe negativni trend. Na petom mjestu je Domovinski pokret sa 6,4 posto podrške i blagim porastom u odnosu na prošli mjesec.

Stranke koje ne prelaze izborni prag, a imaju više od 1 posto podrške su Centar, HSU, IDS i HSS. Svi ostali, među kojima i parlamentarne stranke poput HNS-a, Socijaldemokrata, HSLS-a ili Suverenista, imaju ispod 1 posto podrške.

Zabilježen je i snažan rast neodlučnih. U ožujku ih je 19,2 posto, što je čak za 4 postotna boda više nego u veljači. Ukratko, HDZ je već neko vrijeme konsolidiran i zaista je teško zamisliti što bi se trebalo dogoditi da padne ispod 28 ili 29 posto.

Na pitanje koliko bi ljudi uopće izašlo na izbore, da se oni održavaju na današnji dan, sudeći prema ispitanicima i ispitanicama, odaziv bi bio pristojan. Na birališta bi sigurno ili vrlo vjerojatno izašlo 68 posto njih. Izbore bi sigurno ili vjerojatno bojkotiralo njih 29 posto, dok stava nema 3 posto ispitanih.

Najpozitivnijim građani doživljavaju predsjednika Republike, Zorana Milanovića. Na drugom je mjestu Ivan Penava, slijedi Božo Petrov, četvrti je Andrej Plenković, a peti Tomislav Tomašević. Najnegativniji dojam ispitanici imaju spram Milorada Pupovca, slijedi Andrej Plenković, a treće mjesto u top petorci najnegativnijih dijele Gordan Jandroković, Hrvoje Zekanović i Zlatko Hasanbegović. Gledamo li, pak, neto omjer negativnog i pozitivnog doživljaja, najbolje prolazi Ivan Penava, drugi je Božo Petrov, a treći Zoran Milanović.

Milanoviću pada podrška već četvrti mjesec zaredom. 56 posto ispitanih uglavnom ne odobrava njegov rad, što je rast za čak 5 postotnih poena u odnosu na prošli mjesec. Broj onih koji ga podržavaju ima trend stabilnog pada, od prosinca gubi po dva postotna poena podrške mjesečno. Zanimljivo, promatramo li podršku po strankama, nakon SDP-a Milanović daleko najviše simpatizera ima među biračima Mosta.

Već drugi mjesec zaredom raste broj građana koji smatraju da država ne ide u dobrom smjeru, a u ožujku je tako mislilo gotovo tri četvrtine ispitanika. No zanimljivo je i da je stidljivo rastao broj onih koji vjeruju da država ide u dobrom smjeru, za jedan postotan bod. Također se stidljivo smanjio broj onih koji nisu imali stav o tome. Što se podrške radu Vlade tiče, raste broj onih koji je ne podržavaju i sada je na 65 posto. Broj građana koji podržavaju rad Vlade isti je među ispitanicima kao i prethodna dva mjeseca te iznosi 28 posto. Ovaj podatak također pokazuje da je Vlada na čelu s HDZ-om poprilično konsolidirala podršku među građanima.

Visoke cijene i inflacija općenito apsolutno dominiraju i ovaj mjesec te najviše muka zadaju građanima. To je za njih problem broj jedan i ovdje se opet možemo vratiti na Vladine gospodarske mjere, na novčanu pomoć gotovo svim skupinama u društvu i lako to dovesti u vezu s popularnošću HDZ-a. Mjere su, iz perspektive političke popularnosti, očito jako dobro pogođene. Na drugo se mjesto probila tema koja je u prethodnim mjesecima bila za stupanj ili dva na nižoj razini, a to je korupcija u samom državnom vrhu. Afere ipak, čini se, ostavljaju traga u percepciji građana. Na trećem mjestu je nezadovoljavajući životni standard te nezadovoljstvo visinom plaće. Na četvrtom je mjestu općenito nezadovoljstvo stanjem gospodarstva i ekonomskom situacijom, a top pet najvećih problema u državi, iz perspektive građana, zatvara siromaštvo.

NAPOMENA:Istraživanje je provela agencija IPSOS od 1. do 21. ožujka na 991 punoljetnih građana metodom osobnog razgovora. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%, a za rejtinge stranaka +/- 3,6%.

Ovaj vikend počinje ljetno računanje vremena. U noći na nedjelju kazaljke na satu pomiču se za jedan sat unaprijed, s dva na tri sata.

Tako je određeno Vladinom Uredbom o ljetnom računanju vremena u kojoj stoji: “Ljetno računanje vremena u 2023. godini počinje 26. ožujka 2023. u 02 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 02 h 00 min i 00 s računa kao 03 h 00 min i 00 s. Ljetno računanje vremena u 2023. godini završava 29. listopada 2023. u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s.”

Ova Uredba navodi i kako će se vrijeme regulirati sve do kraja 2026. godine.

Europska unija prije nekoliko godina je najavila da će ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena i usvojiti jedinstveno. To se još uvijek nije dogodilo, a prema zadnjim preporukama iz EU-a, svaka država članica može odlučiti za sebe. Kako je većina članica ostala neodlučna oko toga, a među njima i Hrvatska, kazaljke ćemo micati i ove godine.

Otkud uopće ova praksa? Prvi put se ljetno i zimsko računanje vremena počelo prakticirati tijekom Prvog svjetskog rata. Tada se od ove prakse brzo odustalo. Benefiti koji su tada spominjani, spominju se i danas, ali nisu baš tako veliki kao što se to ističe. Iako na ovaj način štedimo struju, što je i bio prvotni plan, trošimo više goriva.

Znanstvenici upozoravaju i da ljetno računanje vremena nije prirodno za naš organizam.

Na naš organizam u mnogim stvarima utječe količina sunčeve svjetlosti koju primamo i količina sna. Ako se te dvije stvari mijenjaju, mijenjaju se i procesi u našem tijelu, uglavnom ne na bolje.

Primijećeno je da su ljudi depresivniji, da imaju više problema sa zdravljem, a zanimljiv podatak je i onaj da zbog nedostatka sna, prvog dana nakon pomicanja kazaljki na ljetno vrijeme raste broj ozljeda na poslu…