Sunce nas godinama upozorava na nadolazeću propast. Snažne erupcije, zračenja i plazme iz naše najveće zvijezde mogla bi pogoditi naš planet, pojačati atmosferu i magnetsko polje Zemlje i učinkovito “resetirati” većinu moderne tehnologije, piše Scientific American.

Dovoljno intenzivno “bombardiranje” Suncem moglo bi pokrenuti geomagnetsku oluju koja bi izbacila satelite iz orbite, skratila podvodne kablove koji spajaju internet i bacila svijet u tamu masivnim nestankom struje zbog srušenih električnih mreža. Ipak, prošlog vikenda, kada se dogodila jedna od najjačih sunčevih eksplozija u 20 godina, uspjeli smo izaći bez većih posljedica zahvaljujući godinama pažljivog planiranja. Oluja je oslabila i iako je solarno područje koje ju je izazvalo otad izbacilo dodatne monstruozne baklje, one na sreću više nisu usmjerene na Zemlju zbog Sunčeve vrtnje. No, iako smo prošli naš najveći test dosad, stručnjaci kažu da sada nije vrijeme za popuštanje opreza: Kad govorimo o većoj kataklizmičkoj solarnoj aktivnosti ne treba postavljati pitanje koje počinje s ‘ako’, nego s ‘kada’.

“Ovo je priča o uspjehu”, kaže za Scientific American Shawn Dahl, prognozer svemirskog vremena u Centru za predviđanje svemirskog vremena (SWPC) Nacionalne uprave za oceane i atmosferu u Boulderu.

Nakon što su zemaljski i svemirski teleskopi 8. svibnja otkrili više eksplozivnih izbijanja Sunca prema Zemlji, SWPC je izdao upozorenje o neizbježnom ozbiljnom svemirskom vremenu. Najmanje sedam od ovih ispada, poznatih kao izbacivanje koronalne mase ili CME, obavilo je naš planet milijardama tona solarne plazme – međuplanetarnim udarom koji je ostavio Zemljino magnetsko polje gotovo kao da je u modricama. Geomagnetska oluja bila je najteža od 2003. Predstavljala je potencijalno ozbiljnu opasnost za globalnu infrastrukturu, dok je također okupala velik dio svijeta prikazima polarne svjetlosti.

Trenutačno je teško reći koliko smo bili blizu katastrofe jer mnoge tvrtke – od kontrolora mreže do satelitskih operatera – ne žele otkrivati informacije o tome kako je geomagnetska oluja utjecala na njih, kaže Daniel Welling, znanstvenik za klimu i svemir u Sveučilište u Michiganu. “Ne žele izgledati kao da su ranjivi”, kaže. “Satelitski operateri moraju osigurati svoje letjelice, a to može biti vrlo skupo.”

Ipak, razna raštrkana izvješća već nude neki uvid u razorne učinke oluje. Praćenje letova pokazalo je kako zračne kompanije preusmjeravaju zrakoplove kako bi izbjegle Zemljine polove, gdje bi posade i putnici bili izloženi zabrinjavajućim skokovima kozmičkog zračenja izazvanog olujom. Transpower, poduzeće u državnom vlasništvu Novog Zelanda koje upravlja električnom energijom te zemlje, objavilo je da je preventivno “isključilo neke strujne krugove diljem zemlje u subotu 11. svibnja” i kao rezultat toga, nije bilo “nikakvog utjecaja na novozelandsku opskrbu električnom energijom.” U Minnesoti je tvrtka Minnesota Power otvorila kondenzatorske baterije kako bi riješila moguće posljedice oluje. Slične mjere opreza vjerojatno su poduzete iu drugim elektroenergetskim mrežama diljem svijeta, iako je zbog nedostatka informacija “jako” teško saznati koliko su te mjere bile učinkovite, kaže Welling.

Geomagnetske oluje također mogu pokvariti signale s GPS satelita, a više farmera prijavilo je probleme s GPS-vođenom poljoprivrednom opremom tijekom vikenda. U Južnoj Dakoti, traktor jednog farmera počeo je voziti u krug tijekom oluje, a više farmera prijavilo je prekide rada na društvenim mrežama.

LandMark Implement, zastupništvo John Deerea sa sjedištem u Nebraski i Kansasu, poslalo je svojim kupcima poruku da “isključe” GPS uređaje na svojoj poljoprivrednoj opremi. LandMark je odbio daljnje komentare kada su kontaktirani.

Oluja je predstavljala opasnost i u svemiru. Sedam astronauta na Međunarodnoj svemirskoj postaji bilo je uglavnom sigurno od posljedica oluje, rekla je NASA, ali su morali poduzeti neke mjere opreza. “Posadi je rečeno da izbjegava niže zaštićena područja svemirske postaje”, kaže Sandra Jones, glasnogovornica NASA-inog svemirskog centra Johnson.

“Određena područja pružaju manju zaštitu od zračenja, poput zračne komore, dok druga područja, poput prostorija za posadu, pružaju poboljšanu zaštitu. Posada nikad nije bila u opasnosti, a razina energije se od tada smanjila.”

Veće skupine satelita, poput SpaceX-ove mega konstelacije Starlink koja prenosi internet na Zemlju iz niske orbite, također su bile pogođene, iako je puni utjecaj nepoznat. “Uvijek je zastrašujuće vrijeme za satelitske operatere, kada je velika oluja”, kaže Jonathan McDowell, astronom u Centru za astrofiziku Harvard & Smithsonian. Elon Musk, glavni izvršni direktor SpaceX-a, samo je primijetio na X-u da su sateliti “pod velikim pritiskom”, ali da se “za sada drže”.

U veljači 2022. tvrtka je izgubila 38 svježe lansiranih Starlink satelita nakon što su te letjelice prerano ponovno ušle u Zemljinu iznenada nabujalu atmosferu zbog prevelikog otpora geomagnetske oluje, ali čini se da su takvi problemi ovaj put izbjegnuti: Još jedno lansiranje Starlinka nastavilo se prema planu tijekom vikenda, uspješno postavljajući 23 satelita u višu orbitu, manje osjetljivu na takve učinke. Sangeetha Jyothi, računalna znanstvenica sa Kalifornijskog sveučilišta, Irvine, kaže da se čini da je geomagnetska oluja ipak povećala kašnjenja u komunikaciji satelita Starlink sa zemljom. “Vidimo određeni utjecaj, ali nije bio katastrofalan”, kaže ona. Za zemaljsku internetsku infrastrukturu koja se opskrbljuje preko podmorskih kabela, oluja “nije bila dovoljno jaka” da izazove probleme, dodaje ona.

Oticanje atmosfere uzrokovano solarnom olujom posebno je uočljivo na svemirskom teleskopu Hubble, koji se stotinama kilometara iznad našeg planeta još uvijek polako spušta prema Zemlji. Oluja je udvostručila Hubbleovu stopu propadanja orbite na “oko 80 metara dnevno umjesto 40 metara dnevno”, kaže McDowell. Claire Andreoli, glasnogovornica NASA-inog Centra za svemirske letove Goddard, rekla je za Scientific American da se trenutno procjenjuje da će Hubble izgorjeti u Zemljinoj atmosferi “sredinom 2030-ih”.

Sve u svemu, čini se da je naš planet uglavnom preživio najnoviju solarnu tiradu – društvo i civilizacija nisu došli do preranog kraja.

Ipak, nije vrijeme za preuranjeno slavlje, upozoravaju stručnjaci. Iako je bila velika, ova oluja nije najgore s čime se možemo suočiti u nadolazećim desetljećima ili možda mnogo prije. Sunce su kreće prema vrhuncu svog 11-godišnjeg ciklusa aktivnosti koji će dosegnuti 2025. godine.

Mjerenje snage bilo koje geomagnetske oluje je teško jer postoji mnogo čimbenika na Zemlji i u svemiru koji utječu na to, ali može se dati grubi broj. Snage geomagnetske oluje mogu se izraziti u nanotelasama (nT) na temelju mjerenja Zemljinog magnetskog polja, čija je baza oko –20 nT. Najsnažnije zabilježene geomagnetske oluje u povijesti, Carringtonov događaj iz 1859. i New York Railroad Storm iz 1921., obje su zabilježene na oko –900 nT, iako je prva bila potencijalno i do –1750 nT. Oluja prošlog vikenda bila je smirenija na -412 nT, kaže Dahl. “Iako je ovo bilo povijesno, nije bilo ni blizu razine iz 1921. i 1859. godine”, kaže on.

Tijekom proteklog desetljeća mnogo je naučeno o potencijalnoj prijetnji solarnih oluja, zahvaljujući radu SWPC-a i drugih organizacija. Puno smo spremniji nego što smo bili prije 10 godina.

Ishod, u SAD-u i inozemstvu, pojačao je vremenske prognoze za svemir, dajući najbolja upozorenja o nadolazećoj opasnosti od sunčevog baraža. Sunčeva oluja prošlog vikenda pokazuje da ovaj marljiv pripremni rad nije bio uzaludan. Ovaj put je sve išlo po planu. Ali kada nas udari mnogo jača oluja u stilu Carringtona, hoćemo li biti spremni? “Sunce je moćan neprijatelj”, kaže McDowell. “Nismo vidjeli najgore što može učiniti.”