ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Nadbiskup Zgrablić predvodio misu u katedrali na svetkovinu Duhova. Podijeljen sakrament potvrde 22 krizmanika
Na svetkovinu Duhova u nedjelju, 19. svibnja, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić. Za vrijeme mise nadbiskup je podijelio sakrament potvrde 22 krizmanika: šesnaest iz katedralne župe sv. Stošije, šestero iz župe sv. Šime i dvojici iz zadarske župe sv. Josipa.
U ime roditelja, nadbiskupa je pozdravio Bogdan Mogilevskij. Rekavši da mladi tim sakramentom upotpunjuju svoje krštenje, poželio je da mladi neustrašivo svjedoče vjeru u uskrslog Gospodina. Nadbiskup je potaknuo krizmanike da ne zaborave biti dobri i hrabri suradnici Božje milosti, kako bi bili blagoslovljeni i kako bi im život bio ispunjen najdubljim čežnjama njihovog bića i srca. „Sve drugo što nas privlači i što nas može trenutno učiniti sretnim, sve što ovaj svijet može pružiti, nema dugog trajanja i može odvesti u prazninu, razočaranje. Traži od nas sve više, dublje i ostavlja nas praznima, neispunjenima, jer samo je u Bogu mir duše“, poručio je mons. Zgrablić mladima, rekavši da Bog nije ravnodušan na ono što osjećamo i kako živimo.
„Krist je djelovao u sili i snazi Duha Svetoga. U svemu što je činio, govorio, naučavao i kad je umro iz ljubavi, u Isusu je radio Duh Sveti jer je u daru svoga života, ovome svijetu dao svu ljubav. I uskrsnuo je silom i snagom Duha Svetoga. Kad je Krist za nas umro, pokazao je kako nas Bog ljubi i kako je na našoj strani. Ali, u sili i snazi Duha Svetoga, Bog nam je u Isusu otkrio još nešto veličanstveno, do čega inače ne bismo došli svojim mislima i razumom. Krist nam je otkrio da Bog nije osamljenik koji živi u nekom savršenstvu svoje sreće i samoće, nego u Bogu postoji komunikacija ljubavi, ja i ti, iz kojeg se rađa mi. U Bogu postoji više osoba, u Bogu je komunikacija osoba“, istaknuo je mons. Zgrablić, naglasivši: „Bog želi da i mi postanemo dio te komunikacije; da ne budemo samo promatrači te stvarnosti izvana, nego da budemo sudionici te ljubavi“. Stoga je u sili Duha Svetoga učinio da budemo sinovi u Sinu.

Nadbiskup je istaknuo da trebamo surađivati s Božjom ljubavlju. „Bog uvijek daje nešto veliko, što je veće od našeg srca i veće od naših želja. To što nam Bog daje nije strano našem biću, neki dodatak, nego ono što mi sami duboko želimo, za čime duboko čeznemo. Čeznemo baš za Duhom Svetim, za puninom života, za dobrim, lijepim. Suradnjom s Duhom Svetim ostvaruje se naša osobnost, da rodimo plodovima – po Božjoj sili i zagrljaju, po ulasku u Kristovo srce, po djelovanju Duha Svetoga, po snazi koju nam Gospodin daruje da ona u nama djeluje, da se njoj prepustimo. Da ne živimo u egoizmu, oslanjajući se samo na našu narav, nego da živimo po Duhu, po nadnaravi, da bi darovi koje nam Gospodin daruje i milost koju nam daruje, u nama donosili plodove“, poručio je mons. Zgrablić.
Prvi plod Duha Svetoga je ljubav koja se umnaža darivanjem drugome, dajući se bez interesa. Tada se rađa veća ljubav u našem srcu. „Ljubav ne može mirovati, nije statična, nego je dinamična. I što više oslobađamo naše biće svoje sebičnosti, to više Božje ljubavi i Božjeg duha može biti u nama, to više nas zahvaća Božja snaga.

Drugi plod Duha Svetoga za kojim čeznemo je radost. Uz ljubav ide radost. Bog nas ispunja radošću koja nije radost od ovoga svijeta, da se nasmijemo nečemu što je netko ispričao, nego radost koja ispunja cijelo biće čovjeka. Radost koju nijedna nevolja ne može poremetiti. Plod Duha je i mir koji nas ispunja do kraja, u punini“, istaknuo je nadbiskup, rekavši da u stanju takvog mira osoba više ništa ne treba. Ima više nego može i poželjeti. „Jer to je svijest duše da je Bog iznad svega, da je Bog prvi, najveće dobro koje nikad ne mogu izgubiti. Sve drugo je manje važno i relativno“, poručio je mons. Zgrablić.
Podsjetivši na stih iz Himna Duhu Svetom: ‘Bez božanstva tvojega, čovjek je bez ičega’, nadbiskup je istaknuo da je Duh Sveti čovjeku jako blizu, bez njega čovjek ne bi mogao opstati. Duh uzdržava sve tjelesne procese u čovjeku. „Duh Sveti je važan za naše postojanje. Kako ćemo ispravno živjeti, ako ne računamo na onoga koji nam je darovao život, koji nas drži u životu. Svetkovina Duhova je blagdan stvaranja“, poručio je nadbiskup, podsjetivši da je duh Božji lebdio nad vodama, kako je zapisano na početku Knjige Postanka.
„Duh Božji lebdi nad svime. Bog stvara time da iz Boga izlazi njegova riječ. Ta riječ je uvijek duh. Bog po svojoj riječi sve stvara. Djelo Božjeg stvaranja nije dovršeno, nego uključuje i nas. I mi smo djelo Božjeg duha. Božji duh je u jednom trenutku rekao, Tebe hoću. Ti budi. I postali smo živi. Božji duh je htio naš život. Naše postojanje nije proizvod neke igre svijeta, nego je plod Božjeg duha, plod Božjeg djela stvaranja. Primili smo život zahvaljujući Božjem htijenju, Božjoj dobroti, Božjem duhu i Božjoj ljubavi koja je iz njega izašla“, poručio je nadbiskup Zgrablić.
Ines Grbić
















































Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





