Connect with us

Hrvatska

Skup vam je život u Hrvatskoj? Pogledajte gdje smo na listi najjeftinijih zemalja za život

Objavljeno

-

World Population Review objavio je listu europskih zemalja prema visini životnih troškova rangiranu od onih gdje je život najskuplji do onih gdje je najjeftiniji.

Na listu koju je sastavila ova američka organizacija za prikupljanje podataka o globalnom stanovništvu i demografiji, uvrštena je 41 europska zemlja. Izračun je napravljen usporedbom s cijenama dobara i usluga u New Yorku, a u obzir je uzeto pet kriterija – životni troškovi općenito, cijene najma odnosno stanovanja, cijene namirnica, cijene u restoranima te indeks proizvođačkih cijena.

Prema tom izračunu, najskuplje zemlje za život su Švicarska i Island. Slijede dvije britanske porezne oaze – otoci Jersey i Guernsey, a Irska je na petom mjestu. Među deset najskupljih još su Norveška, Luksemburg, Danska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Austrija je na 11., a Njemačka na 12. mjestu.

Bjelorusija najjeftinija, Hrvatska u sredini

Gledano s dna tablice, zemlja s najnižim troškovima života je Bjelorusija. Malo iznad nje su dvije zaraćene zemlje – Ukrajina i Rusija, a još malo iznad njih Sjeverna Makedonija i Moldavija. Na 36. mjestu je Bugarska, koja je time najjeftinija (naravno, i najsiromašnija) članica Europske unije. Odmah iznad nje, na 35. mjestu, nalazi se Rumunjska. Članice EU-a Mađarska i Poljska su na 32., odnosno 30. mjestu, a Hrvatska je na 29. mjestu.

Članice EU-a neznatno skuplje za život od Hrvatske po ovom izračunu su Slovačka, Latvija, Litva, Slovenija, Grčka, Estonija, Češka Republika, Portugal i Španjolska – tim redom poredane iznad Hrvatske sve do 20. mjesta.

Prosječni mjesečni trošak – 933 eura

Od nama susjednih država, jedino je Slovenija na 25. mjestu skuplja za život (ali i slovenska prosječna bruto plaća je 600 eura veća od hrvatske) dok su jeftinije Crna Gora na 31. mjestu, Mađarska na 32. i Srbija na 34. mjestu. Bosna i Hercegovina nije uvrštena u ovu listu.

Prosječni mjesečni trošak života u Hrvatskoj prema World Population Review, iznosi 1.001 američki dolar, odnosno 933 eura za poiedinca. A prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1.248 eura.

“Dok su neke europske zemlje relativno skupe, mnoge druge su prilično povoljne u usporedbi s SAD-om. (…) Ova analiza ukazuje na zemlje u kojima pridošlice često mogu živjeti jeftinije, a da ne žrtvuju kvalitetu života i životni standard”, piše World Population Review u objašnjenju svoje analize.

Bugarska nominalno najjeftinija u EU

Podrobnijih objašnjenja za Hrvatsku nema, ali ima za “najjeftiniju” članicu EU-a, Bugarsku, koju nazivaju “jednim od europskih skrivenih dragulja za turiste i iseljenike”.

“Mjesečni životni troškovi za jednu osobu u Bugarskoj počinju od 600 dolara (560 eura). Prijevoz i objedovanje u restoranima prilično su povoljni, s kartama za međugradske vlakove već od 5 dolara (4,70 eura) te večerom s pićem za manje od 10 dolara (9,30 eura). Relativno je lako legalno se nastaniti u zemlji čak i ako niste građanin Europske unije. Bugarska je najsiromašnija članica EU-a i još uvijek radi na razvoju svoje infrastrukture, povećanju životnog standarda i suzbijanju korupcije”, piše World Population Review.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Poskupljuje struja! Ovo su nove cijene

Objavljeno

-

By

Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donijela je nove odluke o iznosu tarifnih stavki za prijenos i distribuciju električne energije. Na snagu stupaju od 1. siječnja 2026.

Prema Zakonu o tržištu električne energije, HERA određuje visinu tarifnih stavki. Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije omogućila je operatorima sustava da za 2026. godinu zatraže povećanje cijena: Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) do 10 %, a HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP-ODS) do 15 %. Obje su tvrtke 30. rujna 2025. podnijele zahtjeve HERA-i u skladu s Uredbom i propisanim metodologijama.

HEP-ODS je zatražio maksimalno dopušteno povećanje od 15 %, a HOPS 10 %. HERA je oba prijedloga prihvatila.

“Naime, kao posljedica povećanja veleprodajnih cijena električne energije te poskupljena materijala i radova, znatno su porasli i troškovi operatora sustava. Dosadašnje tarife nisu dovoljne za pokrivanje priznatih troškova operatora sustava što može dovesti smanjenja potrebnih investicija u mrežu, kašnjenja u energetskoj tranziciji kao i u poteškoćama u obavljanju regulirane djelatnosti operatora sustava”, navela je HERA u priopćenju.

Koliko će porasti naknade za korisnike?

Primjenom novih tarifnih stavki, naknada za korištenje mreže povećat će se za sve kategorije potrošača i sve tarifne modele – u prosjeku za 13,5 %. Za prosječno kućanstvo iz tarifnog modela Bijeli s godišnjom potrošnjom od 3105 kWh, trošak naknade povećat će se s 5,34 c/kWh na 6,06 c/kWh, odnosno s 166 € godišnje na 188 € godišnje, što je 22 € više godišnje, odnosno oko 1,8 € mjesečno.

HERA je, uz tarife za potrošače, odredila i nove tarifne stavke za proizvođače električne energije koji imaju dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti proizvodnje. Oni su, prema Zakonu o tržištu električne energije, dužni plaćati naknadu za korištenje prijenosne ili distribucijske mreže za količinu energije koju predaju u sustav.

Proizvođači priključeni na prijenosnu mrežu plaćaju naknadu HOPS-u, a oni priključeni na distribucijsku mrežu plaćaju HEP-ODS-u. Naknada se odnosi isključivo na proizvođače koji posjeduju dozvolu HERA-e.

Ova nova tarifna stavka naziva se G-tarifa (od engl. generated), jer se primjenjuje na proizvedenu i u mrežu predanu električnu energiju. HOPS je predložio G-tarifu od 0,116 €/kW (0,39 €/MWh), dok je HEP-ODS predložio iznos od 0,142 €/kW (0,42 €/MWh). Oba iznosa su unutar ograničenja od 0,5 €/MWh propisanog europskom Uredbom 838/2010.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Kakvo nas vrijeme očekuje za vikend?

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme pod utjecajem polja visokog tlaka anticiklone biti stabilno. Na Jadranu uz Jadran te na planinama unutrašnjosti vedro uz slab sjeverac I sjeveroistočnjak.

Na sjevernom Jadranu u podvelebitskom primorju slaba bura mjestimice. U unutrašnjosti mjestimice gusta magla uz slabu do umjerenu rosulju.

Debljina sloja magle koja se nadvila nad unutrašnjost je oko 350 metara te su planinski vrhovi I obronci iznad sloja magle.

Najviše dnevne temperature u krajevima s maglom oko 5C. U gorju temperature zraka oko 8C, na Jadranu od 14 do 18 na krajnjem jugu Dalmacije.

Sutra u unutrašnjosti I dalje magla i niska naoblaka s mjestimičnom rosuljom. Jutarnje temperature u krajevima bez magle oko -2, a u predjelima s maglom oko 2C.

Najvišim dnevna neće prelaziti 6C u gorju i krajevima bez magle najviša dnevne temperatura oko 8C. Na Jadranu sunčano, jutarnje temperature oko 10, najviše dnevne od 15 do 18.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Za vikend česta magla, na pomolu promjena s kišom i grmljavinom

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević

Tmurno je diljem unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, magla je vrlo gusta na mjestima u priobalju, kolnici su vlažni i skliski u tim područjima, stoga vozače pozivaju na oprez iz Hrvatskog autokluba. Uslijed niskih temperatura moguća je i poledica, stoga je važno brzinu prilagoditi uvjetima na cestama.

U nastavku petka prevladavat će sunčano duž Jadrana, u gorju, dok će u nizinama unutrašnjosti uglavnom ostati tmurnije. 

Za vikend se nastavlja stabilno vrijeme.

Subota će također početi maglom i niskim oblacima u unutrašnjosti, sunčanije će biti duž Jadrana i uz Jadran te u gorju, i onda u skladu s tim i toplije.

I tijekom nedjelje će se tmurno zadržavati u nizinama unutrašnjosti, iako lokalno može biti sunčanih razdoblja. No sunčanije će biti na Jadranu te u gorju. 

Slično vrijeme nastavlja se i u ponedjeljak, no trebali bi se magla i niski oblaci izdići tijekom prijepodneva, tako da su izgledna sunčana razdoblja i na kontinentu, ne samo na Jadranu.

Potkraj utorka naoblačenje s kišom i pljuskovima s grmljavinom, mjestimice duž Jadrana i izraženijim. 

 
Nastavi čitati

U trendu