Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

NA OBALI PAŠMANSKOG KANALA / Turanj je poznat još iz 845., a kao župa se prvi puta spominje 1430. godine

Objavljeno

-

foto: Zadarski tjednik / Velimir Brkić

Atraktivno mjesto koje je dovoljno blizu, a opet sasvim dovoljno udaljeno od vreve i gužve, prostire se uz 4 km duge obale Pašmanskog kanala

Turanj je životopisno i neobično slikovito turističko mjesto, poznato još iz 845. godine kada je u mjesnom groblju na ostacima rimske ville rusticae podignuta crkvica Neoskvrnjenog začeća ili sv. Marije.

– Kroz povijest mjesto je bilo u posjedu velikaških obitelji De Marchi, Meštrovića, Venturi, a kasnije i obitelji Benedetti, a kao župa prvi puta se spominje 1430. godine, govori Rade, jedan od brojnih turanjskih sugovornika, dodavši kako je za vrijeme Kandijskog rata bio carinarnica.

Atraktivno mjesto koje je dovoljno blizu, a opet sasvim dovoljno udaljeno od vreve i gužve, prostire uz 4 km dugu obalu, smješteno je u Pašmanskom kanalu te okruženo malim arhipelagom od 16 otočića.

– Šarm ovoj obali daje mnoštvo “mulića” koji pružaju sigurno privezište malenim brodicama. Jedni bi da se sasvim obnove i ostanu za povijest, a drugi bi ih zbog turista prorijedili. Bože, budi sada pametan, reći će Budanović.

image

Toretta je povijest koja živi

Turanj je 1857. godine brojio 324 stanovnika, 1921. ima 804 stanovnika, 1948. ima 770 stanovnika, 1981. broji 926 stanovnika, 1991. točno 1.062 stanovnika, 2001. ima 1.145 stanovnika.

– Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Turanj nastanjuje najviše stanovnika, čakl 1.207. Međutim 10 godina potom, 2021. ima 1,120 stanovnika ili čak 87 mještana manje, doznajemo u jednom od nekoliko kafića koji u Turnju rade i zimi.

U Turnju je čak 1.196 stambenih jedinica od kojih je 460 za stalno stanovanje. Ovdje u 414 kućanstva žive Turanjci i Turanjke prezimena: Santini, Pedisić, Pedišić, Mandić, Budanović, Pirović, Kadija, Vidas, Mišulić, Deković, Bezinović, Dušković, Bolić, Jačan, Bausović, Šarić, Županović, Žunić, Matković, Rukavina…

Mjesto Turanj, latinski Toretta, je dobilo naziv po kulama koje su sagrađene za obranu od turskih napada.

– Toretta je povijest koja je, hvala ti dragi Bože, sačuvana s kulom Toretta u kojoj je Turističko informativni centar (TIC), dok je na središnjem dijelu turanjske rive osim kafića i moderni Toretta Palace Hotel sa četiri zvijezdice, prvi hotel u povijesti Turnja, kazao je Kadija.

Prvi arheološki tragovi na području Turnja potječu još iz mlađeg kamenog doba, a naseljeno je bilo do brončanog doba.

– Prvo se naselje zvalo Tukljača (Tukljačane, Tuklječane), a u rimsko doba su se tu nalazile tri lučice i veliko rimsko imanje, ka’ iz topa će poštar Vlado Pirović, nogometna legenda.

image

Croatia, Maslina, Karmel, Galešnjak, Crni lug

U središtu mjesta 1450. godine unutar turanjskih zidina bila je sagrađena crkva koju je za vrijeme Kandijskog rata srušio i zapalio Ibrahim-paša, a na njenom mjestu je 1675. sagrađena sadašnja župna crkva Gospe od Karmela ili Gospe Karmelske, nebeska zaštitnica i jedno od biskupskih Marijanskih svetišta.

– Iznad naselja je na 138 metara nadmorske visine je vidikovac Crni lug, a ispred u Pašmanskom kanalu protežu se otočići Babac i Komornik. Nedaleko se nalazi i svjetski poznati srcoliki otočić Galešnjak – popularni Otok ljubavi, navodi mladolika Ana.

Vaterpolski klub Croatia Turanj osnovan je 1949. godine, dok pod istim nazivon djeluje Nogometni športski klub Croatia Turanj.

– Croatia je bila trn u oku komunističkoj vlasti u bivšoj državi Jugoslaviji, kaže dida Ante.

U Turnju djeluju Kulturno-umjetnička udruga Maslina, koju krasi najduža tradicija među kulturno-umjetničkim društvima i udrugama u Zadarskoj županiji, te popularna ženska klapa Karmel.

image

Kamena Dalmacija, bonaca mi spokoj daje

U Turnju, na trgu ispred crkve Gospe od Karmela, u organizaciji domaće ženske klape Karmel, pod pokroviteljstvom Općine Sv. Filip i Jakov i općinske Turističke zajednice, održava se Večer klapske pisme “Kamena Dalmacija”. posvećena prerano preminulom pjevaču zabavne glazbe porijeklom iz Turnja Romeu Santiniju.

Također u organizaciju KUU Maslina Turanj, a pod pokroviteljstvom Općine Sv. Filip i Jakov i Turističke zajednice, održava se i kulturna večer “Bonaca mi spokoj daje”, posvećena je Božidaru Bošku Budanoviću (45), iznenada preminulom u prosincu 2010.

– Jedinstven i nezamjenjiv “Bi Tri” (Božidar Boško Budanović) bio je 15-ak godina voditelj i dopredsjednik KUU Maslina, s puno emocija i empatije će Marko.

U zaista emotivnim “Tribute to Boško” u mislima ste na neimara, pučkog etnologa Boška, nositelja organizacije spektakularnih manifestacija “Turanjskog lita”, “Večeri folklora i domaće spize”, “Fešte frita i kroštula”, sačuvao je od zaborava turanjsko tradicijsko jelo – makaroni “priko prsta”…

image

Švabini, Patrini i Remetovi profondići

A nastavljajući turanjsku stoljetnu pogrebnu priču Ante Bolić Švabo, Mladen Santini Patre i Milorad Bezinović Snaga su preko 40 godina predvodili molitvu u pokojnikovoj kući ili dvorima uvečer nakon Zdravomarije na dan pokojnikove smrti i nakon obreda ukopa predvodeći obred zvani “profondić”.

– Na molitvu dolazi rodbina i zasigurno barem po jedna osoba iz svake kuće. Kad se okupimo, upalimo voštanice i s puno pobožnosti započinjemo molitvu koja traje od 10 do 15 minuta. Nas trojica je predvodimo, a potom molitvu nastavlja mnoštvo. I tako redom. Najprije molimo pet Očenaša, pet Zdravomarija, pet Slava Ocu i pet Pokoj vječni za dušu pokojnika, rekao je Remeta za jednu od reportaža gore navedenog lutajućeg reportera.

– U tuzi i boli molitva će ožalošćene iznutra okrijepiti, smiriti i pripraviti za dan ukopa i na život bez drage, voljene osobe, rođaka, prijatelja, sumještanina, naglasio je Vito.

Dok ih nažalost smrt nije rastavila, prerano preminuli Padre i Švabo te Remeta su “profondići” kao sastavni dio pogrebnih obreda predvodili u Turnju, Svetom Petru i Sikovu.

Remeta, Švabo i Padre su u povodu Dana općine i blagdana sv. Roka, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća 2010. dobili zahvalnicu Općine Sv. Filip i Jakov, podsjeća Timo Santini – Seksi.

Izvor: Zadarski tjednik

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok

Objavljeno

-

By

Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac. 

Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.  

– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura. 

Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu. 

Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima. 

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru

Objavljeno

-

By

Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman.  Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga  u širi kontekst slovenskih udruga  na prostoru Republike Hrvatske.

-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i  savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila  je  i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe.  Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.

– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji  95 aktivnih članova. U sklopu brojnih  aktivnosti  ovo nam je  279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica  monografije.

 Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica  U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije.  U Zadru se svake godine obilježava  Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju  i ostale  manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija  na svečanosti obilježavanja 20-te  obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.

Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju  zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za  Dopunsku školu slovenskog jezika  koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice  Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je  jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je  SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja  modela očuvanja  jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.

Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.

Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.

Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra,  slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima  u razrušenom gradu.

Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja  slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.

Darja Jusup

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka” 

Objavljeno

-

By

U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.

 Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.

 U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.

 – Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.

 Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.

 – Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.

 Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.

 – Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.

Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.

Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu