Connect with us

Hrvatska

VEĆI NEGO PRIJE PET GODINA / Eurobarometar: Raste interes Hrvata za europske izbore

Objavljeno

-

Interes Hrvata za predstojeće europske izbore značajno je veći nego prije pet godina, pokazuju u srijedu rezultati posljednjeg Eurobarometra prije izbora novog saziva Europskog parlamenta. 

Najnoviji Eurobarometar pokazao je da u Hrvatskoj raste interes za europske izbore na kojima će Hrvati birati 12 zastupnika u Europski parlament.

Njih 61 posto reklo je da ih zanimaju europski izbori, što je četiri postotna boda više u odnosu na jesensko istraživanje te čak 24 postotna boda više u odnosu na istraživanje uoči europskih izbora 2019. godine.

Interes za europske izbore rastao je u gotovo svim članicama Unije, a najviše u Hrvatskoj. Slijede je Češka, Litva, Finska i Španjolska.

– Hrvatska bilježi najveći porast interesa građana za europske izbore u odnosu na 2019. godinu te smo, sa 61 posto zainteresiranih, iznad EU prosjeka. Četiri od pet hrvatskih građana smatra da naša zemlja ima koristi od EU članstva te dvije trećine građana osjeti da EU utječe na njihovu svakodnevicu, rekla je Hini v.d. voditeljice Ureda EP-a u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak.

Njih 57 posto istaknulo je kako bi vjerojatno dali svoj glas da se izbori održavaju idući tjedan, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlo istraživanje te 15 postotnih bodova više nego u istom razdoblju prije pet godina. 

Na razini EU-a je 60 posto građana zainteresirano za izbore koji će se održati od 6. do 9. lipnja i na kojima će se birati ukupno 720 zastupnika, dok je 71 posto ispitanika navelo da će vjerojatno izaći na izbore, također više u odnosu na ranija istraživanja.

Osam od 10 Europljana, 81 posto, smatra da je izlazak na europske izbore još važniji u aktualnim međunarodnim okolnostima, a u Hrvatskoj se s time slaže 79 posto ispitanika.

– Uz ove ohrabrujuće uzlazne trendove, velika većina hrvatskih građana slaže se da je izlazak na birališta još važniji u aktualnom međunarodnom kontekstu. Uzastopne krize posljednjih godina te europski odgovor na njih ojačali su ulogu EU-a u očima građana. Stoga vjerujem da će i odaziv birača 9. lipnja biti veći nego 2019., kada je izlaznost u Hrvatskoj bila 29,85 posto, dodala je Ljubić Kutnjak.

No stvarni odaziv obično je manji od iskazivanja namjere u anketama.

Hrvatska je na zadnjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva, a slabiji je bio samo u Češkoj, Slovačkoj i Sloveniji. Istodobno, na razini EU-a 2019. dogodio se preokret trenda u pogledu odaziva na izbore.

Na izbore je izašlo 50,82 posto birača, dok je na prethodnim izborima 2014. izlaznost bila samo 42 posto.

Jačanje gospodarstva u fokusu Hrvata

Zakonski rok za predaju lista za Europski parlament je u utorak, 23. travnja u ponoć. Ubrzo nakon toga krenut će službena izborna kampanja i trajat će do petka, 7. lipnja u ponoć.

Hrvatski građani očekuju da će u kampanji za europske izbore dominirati rasprave o jačanju gospodarstva i stvaranju novih radnih mjesta (46 posto) te borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto).

Malo preko polovice, 52 posto, anketiranih u Hrvatskoj kaže da im se životni standard u proteklih pet godina nije promijenio, 41 posto kaže da se smanjio, a sedam posto da je porastao.

Prosječno u EU-u, 45 posto kaže da im je životni standard smanjen, 49 posto da je ostao isti, a šest posto da je porastao.

Za sljedećih pet godina, 30 posto ispitanih u Hrvatskoj smatra da će im se životni standard smanjiti, 52 posto da će ostati isti, a da će se povećati 16 posto.

U EU su nešto pesimističniji, 32 posto ih misli da će se smanjiti, 49 posto da će ostati isti i 15 posto da će rasti.

U posljednjih 12 mjeseci, više od polovice Hrvata, 54 posto, što je sedam posto više u odnosu na zadnje istraživanje iz rujna i listopada prošle godine, nije imalo skoro nikad problema s plaćanjem računa, u EU-u je takvih prosječno 63 posto. Povremeno je imalo s tim problema 39 posto anketiranih u Hrvatskoj, pet posto manje nego u jesen prošle godine, a u EU-u 29 posto, jedan posto više.

Nešto manje od trećine, 30 posto Hrvata smatra da stvari u zemlji idu u dobrom smjeru, dok je prosjek u EU 27 posto. Da stvari idu u krivom smjeru u njihovoj zemlji smatra 60 posto anketiranih u Hrvatskoj, a isti postotak je i na razini prosjeka u EU-u.

Više Hrvata misli da stvari u Europskoj uniji idu u dobrom smjeru (46 posto), nego u krivom smjeru (41 posto).

Većina Hrvata, 83 posto, smatra da je Hrvatska imala koristi od članstva u EU-u, a 14 posto da nije. U Europskoj uniji prosječno 71 posto njih smatra da je njihova zemlja imala koristi, a 23 posto da nije.

Hrvati su optimističniji u pogledu budućnosti EU-a od europskog prosjeka, 71 posto u odnosu na 61 posto.

Potpuno pozitivnu sliku o EU-u ima 53 posto Hrvata, dva posto više nego u jesen prošle godine, a 13 posto negativnu. U EU-u 47 posto ima pozitivnu, a 17 posto negativnu sliku.

Za jačanje uloge EU-a u svijetu, Hrvati, njih 38 posto, na prvo mjesto stavljaju pitanje energije, energetske neovisnosti, izvora i infrastrukture, a na drugom mjestu, s 33 posto, hranu, poljoprivredu, konkurentnost i gospodarstvo. Na razini EU-a, na prvom su mjestu, s 37 posto, sigurnost i obrana.

Pitanje zajedničke obrane i sigurnosti aktualiziralo se zbog ruske agresije na Ukrajinu. To bi moglo biti jedno od prioritetnih pitanja u kampanji u čak devet država članica, a najviše u Danskoj (56 posto), Finskoj (55 posto) te Litvi (53 posto).

Funkcioniranjem demokracije u zemlji potpuno je zadovoljno 39 posto Hrvata, a potpuno nezadovoljnih je 60 posto.

I u Hrvatskoj i EU-u 60 posto anketiranih kaže da prati zbivanja u Uniji bez obzira na izbore.

Negativan stav prema Rusiji

U pogledu odnosa prema velikim, trećim zemljama, najpozitivnije je stajalište prema Sjedinjenim Državama, u Hrvatskoj 50 posto potpuno pozitivno i 45 potpuno negativno. U EU-u 48 pozitivno, a 47 negativno.

Najslabije stoji Rusija, samo 16 posto u Hrvatskoj i 12 posto u EU ima pozitivno mišljenje, a negativno 78 posto u Hrvatskoj i 83 posto u EU-u.

Kina stoji nešto bolje, 38 posto u Hrvatskoj je pozitivno, a 54 negativno. Na razini EU-a 24 posto ih ima pozitivno stajalište, a 68 posto negativno.

U pogledu Turske, pozitivno stajalište u Hrvatskoj ima njih 45 posto (u EU-u 26 posto), a negativno 48 posto (u EU 63 posto).

Pozitivna ocjena EP-u na kraju saziva

Eurozastupnici će se idući tjedan okupiti u Strasbourgu na posljednjoj plenarnoj sjednici u ovom sazivu, a svoj rad privode kraju uz uglavnom pozitivnu ocjenu građana EU-a.

U Hrvatskoj čak 64 posto ispitanika smatra da Europski parlament treba imati važniju ulogu, 27 posto manje važnu, a sedam posto ne želi nikakve promjene.

Na razini 27 članica, njih 56 posto smatra da bi EP trebao imati važniju ulogu. S tim se ne slaže 28 posto, a njih 10 posto zadržalo bi postojeće ovlasti.

Proljetno istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta provela je agencija Verian između 7. veljače i 3. ožujka 2024. u svih 27 članica EU-a.

 Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti.

Obavljeno je ukupno 26.411 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

MALI VODIČ / Povrat poreza: Tko ga dobiva, kada stiže i što trebate prijaviti

Objavljeno

-

By

Svi porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno od djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te pomorci u međunarodnoj plovidbi dužni su podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za 2025., a Porezna uprava prijave će zaprimati najkasnije do 2. ožujka.

Za fizičke osobe koje su u protekloj godini ostvarile dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak primjenjuje se poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, što znači da većina zaposlenih u privatnom i državnom sektoru ne treba podnositi poreznu prijavu. Porezni obveznici koji su ostvarili dohodak iz inozemstva također nisu dužni podnijeti poreznu prijavu ako su podatke o tom dohotku i plaćenom porezu prijavili putem propisanih obrazaca (JOPPD i INO-DOH), piše Glas Istre.

Isplata povrata počinje u svibnju

Prema dosadašnjoj praksi, isplata povrata poreza za prošlu godinu započet će u svibnju, a povrati će se isplaćivati postupno, prema redoslijedu donošenja rješenja, svim poreznim obveznicima koji ispunjavaju propisane uvjete. Prošle je godine pravo na povrat poreza ostvarilo 843.797 poreznih obveznika kojima je ukupno isplaćeno više od 405,5 milijuna eura preplaćenog poreza, a prosječan iznos povrata bio je oko 400 eura.

Tko ima pravo na povrat poreza?

U Poreznoj upravi podsjećaju da pravo na povrat poreza imaju zaposleni i umirovljenici kojima su tijekom godine porezi obračunavani bez primjene svih zakonom propisanih poreznih olakšica, kao i građani koji su radili samo dio godine ili su tijekom godine imali promjene u visini svojih primitaka. Pravo na povrat poreza imaju i roditelji te uzdržavatelji djece, osobe koje uzdržavaju članove obitelji, osobe s invaliditetom koje nisu u potpunosti iskoristile osobni odbitak tijekom godine, kao i hrvatski državljani povratnici u Republiku Hrvatsku koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine.

Ako građani žele ostvariti porezne olakšice za koje Porezna uprava nema potrebne podatke, primjerice za uzdržavanu djecu koja nisu prijavljena na Obrascu PK ili za donacije kojima se povećava osobni odbitak, obvezni su predati Obrazac ZPP-DOH, najkasnije do 2. ožujka.

Prava se mogu ostvariti na uzdržavane članove uže obitelji ili djecu, stupanj i vrstu utvrđene invalidnosti ili prebivalište na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I. skupine prema posebnom propisu i području Grada Vukovara ili pravo na uvećanje osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja.

Pogodnosti za mlade

Najveće povrate poreza ostvarit će mladi do navršene 25. godine života koji imaju pravo na povrat 100 posto uplaćenog poreza na dohodak ako su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, dok osobe u dobi od 26 do 30 godina mogu ostvariti povrat 50 posto plaćenog poreza. Primjerice, osoba stara 29 godina s prosječnom plaćom od 1.400 eura može ostvariti povrat poreza u iznosu od oko 1.500 eura, što znači da mlađi od 25 godina mogu ostvariti povrat poreza u iznosu do čak 3.000 eura. No, prosječan povrat poreza mlađima od 25 godina lani je iznosio oko 900 eura, a osobama između 26 i 30 godina starosti posječan povrat iznosio je oko 770 eura.

Osobe starije od 30 godina nemaju dobnu olakšicu, ali mogu dobiti povrat ako su preplatili porez, nisu koristili sve olakšice ili su mijenjali poslodavca. U tim slučajevima povrat poreza najčešće se kreće od 100 do 1.000 eura.

Na internetskim stranicama Porezne uprave nalazi se kalkulator za izračun povrata poreza koji omogućava okvirni izračun iznosa povrata, no iznos je informativan jer konačni obračun utvrđuje Porezna uprava.

Dužnici nemaju pravo povrata poreza

Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje, te onim poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima dohotka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj će biti navedeno da se nad isplatiteljem dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Očekuje nas iznad prosječno toplo vrijeme, ali u ovim dijelovima bi mogle pasti veće količine oborina

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Danas će vrijeme u unutrašnjosti biti umjereno do pretežno oblačno, slaba oborina na granici kiše i snijega padat će još mjestimice tijekom prijepodneva.

Anticiklona nad Skandinavijom i Sibirom sporo se premješta prema istoku pred dubokim ciklonalnim vrtlogom koji donosi topliju vlažnu zračnu masu s Atlantika nad Europsko kopno. Ciklona nad istočnim Sredozemljem popunjava se i premješta prema Crnom moru, a na njezinoj stražnjoj strani vlažan morski zrak podržava oblačno oborinsko vrijeme nad istočnim i središnjim dijelom Balkanskog poluotoka.

Prodor atlantskog vlažnog toplijeg zraka počeo se osjećati nad zapadnom Europom, a veća količina vlažnog zraka zaobilazi Alpe sa zapadne strane i prodire nad Genovski zaljev. Genovska ciklona će se produbiti i ojačati te sustav njezine cirkulacije već djeluje na vrijeme u Jadranskom bazenu. Prizemno jezero hladnog zraka koje je ispunilo Panonsku nizinu i zadržalo se na Dinaridima uzrokujući buru postupno se povlači prema istoku pred toplim vlažnim zrakom koje na svojoj prednjoj strani donosi Genovska ciklona.

Danas će vrijeme u unutrašnjosti biti umjereno do pretežno oblačno, slaba oborina na granici kiše i snijega padat će još mjestimice tijekom prijepodneva. Poslijepodne u Sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i Slavoniji djelomično ukidanje naoblake uz kraća sunčana razdoblja. Na većem dijelu Jadrana pretežno sunčano, uz povećanu naoblaku na krajnjem jugu Dalmacije. Poslijepodne i navečer sa jugozapada postupan porast naoblake uz umjereno jugo i jugoistočnjak. Jugo tijekom noći na utorak u pojačanju. Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti od 3 do 6, na Jadranu i uz Jadran od 9 do 13 °C.

Sutra u utorak vrijeme po jugu, promjenljivo do pretežno oblačno. Uz zatopljenje padati će kiša koja na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru poslijepodne i navečer može biti obilnija.

Puhat će umjeren do jak jugoistočnjak, u gorju te na Jadranu mjestimice i olujne jačine.

Jutarnje temperature u unutrašnjosti u planinskim krajevima oko -2, u ravničarskim predjelima oko 3, na Jadranu i uz priobalju od 3 do 7 °C. Najviša dnevna temperatura zraka u unutrašnjosti do 12, a na Jadranu uz jako jugo 12 do 16 °C. Jugo i visoki valovi uz pad tlaka zraka i visoku plimu mjestimice mogu uzrokovati plavljenje obala.

Do kraja tjedna vrijeme će biti iznad prosječno toplo uz povremenu kišu. Veće količine oborina na srednjem i južnom Jadranu gdje će od srijede biti i lokalnih grmljavinskih pljuskova.

Povratak zime u prvoj polovini veljače prevrtače nije izgledan.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše

Objavljeno

-

By

Screenshot / X @severweatherEU

Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.

Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.

Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.

Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša

Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.

U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.

Kad slijedi promjena vremena?

U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.

Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu