Connect with us

Hrvatska

MALI VODIČ / Povrat poreza: Tko ga dobiva, kada stiže i što trebate prijaviti

Objavljeno

-

Svi porezni obveznici koji su u prošloj godini ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti, odnosno od djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te pomorci u međunarodnoj plovidbi dužni su podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za 2025., a Porezna uprava prijave će zaprimati najkasnije do 2. ožujka.

Za fizičke osobe koje su u protekloj godini ostvarile dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak primjenjuje se poseban postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, što znači da većina zaposlenih u privatnom i državnom sektoru ne treba podnositi poreznu prijavu. Porezni obveznici koji su ostvarili dohodak iz inozemstva također nisu dužni podnijeti poreznu prijavu ako su podatke o tom dohotku i plaćenom porezu prijavili putem propisanih obrazaca (JOPPD i INO-DOH), piše Glas Istre.

Isplata povrata počinje u svibnju

Prema dosadašnjoj praksi, isplata povrata poreza za prošlu godinu započet će u svibnju, a povrati će se isplaćivati postupno, prema redoslijedu donošenja rješenja, svim poreznim obveznicima koji ispunjavaju propisane uvjete. Prošle je godine pravo na povrat poreza ostvarilo 843.797 poreznih obveznika kojima je ukupno isplaćeno više od 405,5 milijuna eura preplaćenog poreza, a prosječan iznos povrata bio je oko 400 eura.

Tko ima pravo na povrat poreza?

U Poreznoj upravi podsjećaju da pravo na povrat poreza imaju zaposleni i umirovljenici kojima su tijekom godine porezi obračunavani bez primjene svih zakonom propisanih poreznih olakšica, kao i građani koji su radili samo dio godine ili su tijekom godine imali promjene u visini svojih primitaka. Pravo na povrat poreza imaju i roditelji te uzdržavatelji djece, osobe koje uzdržavaju članove obitelji, osobe s invaliditetom koje nisu u potpunosti iskoristile osobni odbitak tijekom godine, kao i hrvatski državljani povratnici u Republiku Hrvatsku koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine.

Ako građani žele ostvariti porezne olakšice za koje Porezna uprava nema potrebne podatke, primjerice za uzdržavanu djecu koja nisu prijavljena na Obrascu PK ili za donacije kojima se povećava osobni odbitak, obvezni su predati Obrazac ZPP-DOH, najkasnije do 2. ožujka.

Prava se mogu ostvariti na uzdržavane članove uže obitelji ili djecu, stupanj i vrstu utvrđene invalidnosti ili prebivalište na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja I. skupine prema posebnom propisu i području Grada Vukovara ili pravo na uvećanje osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja.

Pogodnosti za mlade

Najveće povrate poreza ostvarit će mladi do navršene 25. godine života koji imaju pravo na povrat 100 posto uplaćenog poreza na dohodak ako su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada, dok osobe u dobi od 26 do 30 godina mogu ostvariti povrat 50 posto plaćenog poreza. Primjerice, osoba stara 29 godina s prosječnom plaćom od 1.400 eura može ostvariti povrat poreza u iznosu od oko 1.500 eura, što znači da mlađi od 25 godina mogu ostvariti povrat poreza u iznosu do čak 3.000 eura. No, prosječan povrat poreza mlađima od 25 godina lani je iznosio oko 900 eura, a osobama između 26 i 30 godina starosti posječan povrat iznosio je oko 770 eura.

Osobe starije od 30 godina nemaju dobnu olakšicu, ali mogu dobiti povrat ako su preplatili porez, nisu koristili sve olakšice ili su mijenjali poslodavca. U tim slučajevima povrat poreza najčešće se kreće od 100 do 1.000 eura.

Na internetskim stranicama Porezne uprave nalazi se kalkulator za izračun povrata poreza koji omogućava okvirni izračun iznosa povrata, no iznos je informativan jer konačni obračun utvrđuje Porezna uprava.

Dužnici nemaju pravo povrata poreza

Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje, te onim poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima dohotka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj će biti navedeno da se nad isplatiteljem dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Temperature će rasti do 40 stupnjeva, na vidiku spas od vrućina

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.

Sunčano je počeo utorak diljem Hrvatske. Temperature su visoke već rano jutros, a kako i ne bi kad se mjestimice nisu spuštale ispod 27 stupnjeva tijekom noći, kao što je slučaj u Dubrovniku.

U nastavku dana očekujemo vruće i vrlo vruće prilike, i do 40 stupnjeva. Tek u dijelu unutrašnjosti, izglednije prema zapadu, i na sjevernom Jadranu može biti kakvog prolaznog pljuska uz grmljavinu.

Srijeda će također biti uglavnom sunčana, no poslijepodne je moguć kakav prolazni pljusak, najizglednije u zaleđu Dalmacije.

Drugi dio tjedna bit će stabilan, prevladavat će suho, sunčano, vruće i vrlo vruće. Tek u novom tjednu izgledno je osvježenje, moguće i značajniji pad temperatura mjestimice popraćen i obilnom oborinom, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.

Nastavi čitati

Hrvatska

Pogledajte koliko je u deset godina porastao broj državljana Srbije na privremenom radu u Hrvatskoj

Objavljeno

-

By

Početkom ožujka odjeknula je informacija da je Ministarstvo vanjskih poslova Srbije svrstalo Hrvatsku u skupinu zemalja u koje svojim građanima savjetuju “putovanje u slučaju krajnje potrebe”. No Hrvatska je kasnije vraćena među zemlje u koje se preporučuje “putovanje uz dodatne mjere opreza”.

Proljetos je srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova razvrstalo zemlje svijeta u četiri skupine prema procijenjenom stupnju rizika – od najrizičnije crvene skupine u kojoj su zemlje poput Irana, Libanona, Jemena i Ukrajine gdje se ratuje pa do zelene skupine zemalja koje se smatraju sasvim sigurnima. Hrvatska je na tom “semaforu” tada bila jedina europska zemlja u narančastoj skupini, svrstana u društvo dvadesetak nestabilnih zemalja poput Haitija, Mjanmara, Nigerije i Venezuele. Preporuka građanima Srbije bila je da ne putuju u Hrvatsku “osim ako to nije apsolutno neophodno”.

1772710948_Snimka_zaslona_2026-03.format-avif.width-900
Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije

U međuvremenu je, uz puno manje pompe, službena Srbija procijenila Hrvatsku manje rizičnom te ju je ipak svrstala u žutu skupinu među zemlje u koje se preporučuje putovanje “uz dodatne mjere opreza”.

Snimka zaslona 2026-08-10 114241
Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije

No Hrvatska je i u toj “žutoj” skupini jedina članica Europske unije koju Srbija ne smatra posve sigurnom za svoje građane.

Na odmoru i radu u Hrvatskoj 140.000 građana Srbije

No dok je Hrvatska na semaforu Ministarstva vanjskih poslova Srbije još bila u “narančastom”, među zemljama procijenjenog velikog rizika, građani Srbije u prilično velikom broju su stizali u Hrvatsku ili na odmor ili na privremeni, mahom sezonski rad u turizmu.

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, od siječnja do lipnja Hrvatsku je posjetilo 123.328 turista iz Srbije ostvarivši 578 tisuća noćenja, bivajući tako jedanaesti po brojnosti. Istodobno, u lipnju je, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) s dozvolama za privremeni boravak i rad u Hrvatskoj bilo 15.863 državljana Srbije. Ukupno je do lipnja u Hrvatsku došlo na odmor i privremeni rad skoro 140 tisuća građana Srbije.

Snimka zaslona 2026-08-10 094649
MUP RH

A koncem srpnja su državljani Srbije bili drugi najbrojniji iza državljana Bosne i Hercegovine po broju izdanih dozvola za boravak i rad. Prema tim svježijim podacima MUP-a, u Hrvatskoj trenutno radi 17.876 državljana Srbije – oko dvije tisuće manje nego građana BiH te dvije tisuće više od Filipinaca koji su na trećem mjestu.

U 10 godina 35 puta više radnika iz Srbije

Još je zanimljivije vidjeti kako je u proteklih deset godina rastao broj građana Srbije na privremenom radu u Hrvatskoj.

Prema podacima MUP-a iz 2016. u Hrvatskoj je tada bilo 379 državljana Srbije s odobrenim privremenim boravkom u svrhu rada. Već sljedeće, 2017. godine njihov broj se udvostručio – na 767. Za razdoblje od 2018 do 2020. MUP nema javno dostupne podatke o državljanima trećih zemalja s dozvolama za boravak i rad u Hrvatskoj. No ima ih za 2021. godinu kada je u Hrvatskoj na privremenom radu već bilo 13.579 građana Srbije, što je u odnosu na 2016. bilo čak 35 puta više.

U proteklih pet godina, broj izdanih dozvola za rad građanima Srbije dodatno je rastao pa ih je 2022. godine bilo 19.127, godine 2023. bilo ih je 24.028, a najviše 2024. godine – 27.988. Prošle godine zabilježen je pad na 24.278, odnosno na razinu iz 2023. godine. Lani su građani Srbije bili treći po brojnosti među stranim radnicima u Hrvatskoj iza građana BiH i Nepala.

U pet godina 78 posto više

Da je njihov priljev prvenstveno vezan uz turističku sezonu govore i ovogodišnji mjesečni podaci. Uočljivo je, naime, trostruko povećanje broja izdanih radnih dozvola građanima Srbije od ožujka (5.871) do srpnja.

A u proteklih pet godina broj državljana Srbije na privremenom boravku i radu u Hrvatskoj povećao se 78 posto.

Broj državljana Srbije na radu u RH

2016. godine – 379

2017. godine – 767

2021. godine – 13.579

2022. godine – 19.127

2023. godine – 24.028

2024. godine – 27.988

2025. godine – 24.278

Broj radnika iz Nepala najbrže raste

Do 2023. godine uvjerljivo najbrojniji strani radnici u Hrvatskoj bili su državljani BiH. Te godine bilo ih je čak 38.236, ali otada im se brojkom približavaju državljani Nepala. Prošle godine u Hrvatskoj je radilo 32.355 državljana BiH te samo 517 Nepalaca manje.

Za usporedbu, 2016. godine u Hrvatskoj je radilo tek sedam Nepalaca i deset Filipinaca. Deset godina kasnije, Nepalaca s dozvolom za boravak i rad bilo je 31.708, a Filipinaca 17.629.

Nastavi čitati

Hrvatska

OBJAVLJENE BROJKE / HTZ: Najbolji srpanj u posljednje dvije godine

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja srpnja ostvareno 12,4 milijuna dolazaka i 59,1 milijun noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 1 posto u dolascima i u noćenjima. Od toga je na Jadranu ostvareno 56,1 milijun noćenja, što predstavlja rast od 0.5 posto u odnosu na lani, a na kontinentu, uključujući i grad Zagreb, ostvareno je više od 3 milijuna noćenja, što je 1 posto više nego lani, objavio je HTZ.

Podaci sustava eVisitor također pokazuju kako je u Hrvatskoj tijekom srpnja ove godine, zabilježeno 4,7 milijuna dolazaka i 29,6 milijuna noćenja, što u odnosu na srpanj lani, predstavlja rast od 2,5 posto u dolascima i 1 posto u noćenjima. U sedmom mjesecu najviše gostiju bilo je s tržišta Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Poljske, Češke, Austrije, Mađarske i dr. Gledano prema županijama, najviše turista brojale su Istra, Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner, a kada se uzmu u obzir same destinacije, najposjećeniji bili su Rovinj, Vir, Poreč, Medulin i Dubrovnik.

“Zadovoljni smo turističkim rezultatima”

„Zadovoljni smo turističkim rezultatima ostvarenima u prvih sedam mjeseci ove godine, a posebno činjenicom da smo u srpnju ostvarili najbolji rezultat u posljednje dvije godine. To potvrđuje da hrvatski turizam i dalje zadržava svoju konkurentnost i otpornost te da, unatoč promjenama na tržištu, uspijevamo održati pozitivne trendove. Posebno veseli što dobre rezultate bilježimo i u financijskim pokazateljima. U srpnju je vrijednost fiskaliziranih računa porasla 18 posto, dok je broj izdanih računa veći za 8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Rast bilježimo i u cestovnom, zračnom i pomorskom prometu, a svi ovi rezultati potvrđuju da smo dobro odgovorili na okolnosti na tržištu – i kroz kvalitetnu promociju Hrvatske i kroz pravodobnu prilagodbu ponude. Zahvaljujem cijelom turističkom sektoru na uloženom trudu, a posebno pružateljima usluga smještaja koji su reagirali na naše apele i svojim akcijskim ponudama dodatno pridonijeli konkurentnosti naše ponude. Pred nama je još dobar dio kolovoza nakon kojeg ćemo napravit cjelovit presjek ovog glavnog dijela turističke godine. Hrvatski turizam i ove godine potvrđuje svoju snagu, a ostvareni rezultati pokazuju da smo na dobrom putu i da zajedno uspješno odgovaramo na promjene i izazove“, izjavio je Tonči Glavina, ministar turizma i sporta.

Kada turistički rezultat Hrvatske segmentiramo po županijama, u prvih sedam mjeseci najviše noćenja ostvareno je u Istri (16,7 milijuna noćenja), Splitsko-dalmatinskoj županiji (11,1 milijuna noćenja) te na Kvarneru (9,7 milijuna noćenja), a gledano prema destinacijama u Dubrovniku, Rovinju, Poreču, Splitu i Umagu.

„Dosadašnji tijek i rezultati turističke godine pokazuju da Hrvatska i dalje ima vrlo snažnu poziciju na globalnom turističkom tržištu, unatoč svim zahtjevnim okolnostima. Ono što posebno iščitavamo iz ovogodišnjih turističkih kretanja jest promjena načina na koji gosti donose odluke o svojim putovanjima. Last minute rezervacije imaju važnu ulogu, a pri odabiru destinacije sve se više traži najbolji omjer cijene i kvalitete, uz sigurnost i jednostavnu dostupnost. Hrvatska u tom kontekstu ima niz prednosti; od blizine našim najvažnijim emitivnim tržištima i dobre prometne povezanosti do raznolikosti ponude koja omogućuje različite vrste odmora. Ostvareni rezultati stoga nam daju dodatni vjetar u leđa za nastavak turističke godine, tim više što je pred nama razdoblje Ferragosta, tradicionalno vrlo važno za putovanja talijanskih gostiju. Osim glavnih ljetnih mjeseci, odlične najave bilježimo i za posezonu, za koju promotivne aktivnosti kreću sredinom kolovoza, i to posebno na tržištu Poljske i Velike Britanije“, izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.

Gledano prema tržištima, tijekom prvih sedam mjeseci najviše su noćenja ostvarili gosti s tržišta Njemačke (10,3 milijuna noćenja), Hrvatske (7,6 milijuna noćenja), Slovenije (6,7 milijuna noćenja), Austrije (4,3 milijuna noćenja), Poljske (3,9 milijuna noćenja), Češke (3 milijuna noćenja), UK-a (2,2 milijuna noćenja), Mađarske (2,1 milijuna noćenja) i dr.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu