Connect with us

Hrvatska

Mladi Hrvati treći po potrošnji kanabisa, evo što su još otkrile otpadne vode

Objavljeno

-

Unsplash/Maik Jonietz

Kanabis je i dalje daleko najčešće konzumirana nedopuštena droga u Europi, s procijenjenih 22,6 milijuna korisnika u dobi od 15 do 64 godine. Prema posljednjoj analizi otpadnih voda i droga, koju provodi mreža SCORE (Sewage analysis CORe group — Europe) u suradnji s Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), najveća količina metabolita kanabisa pronađena je u gradovima zapadne i južne Europe, osobito u Češkoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i Sloveniji.

Procjenjuje se da oko 1,3 posto odraslih u Europskoj uniji, što je oko 3,7 milijuna ljudi, svakodnevno ili gotovo svakodnevno konzumira kanabis. Ta droga odgovorna za gotovo trećinu svih prijema na liječenje od ovisnosti u Europi. Lani su uočeni različiti trendovi, pri čemu je 20 od 51 grada prijavilo porast, a 15 pad u količini metabolita kanabisa u otpadnim vodama u odnosu na 2022. godinu, kada su mladi u Hrvatskoj – u životnoj dobi od 15 do 34 godine – bili na trećem mjestu u EU po konzumaciji marihuane u Europi – iza mladih u Češkoj i Italiji.

Najnoviji podaci analize voda za 2023. godinu pokazuju da se hrvatska metropola više ne nalazi među prvih 20 gradova u Europi s najvećim zabilježenim razinama urinarnih metabolita stimulativnih droga – iako je Zagreb ranije bio na tom neslavnom popisu po “potrošnji” kanabisa, kokaina i ecstasyja (MDMA).

Gledajući desetogodišnji trend izlučivanja urinarnih metabolita kanabisa, nakon kulminacije 2020. godine sa 229 miligrama na 1000 stanovnika po danu, od 2021. godine bilježi pad koji se nastavlja do lani, kada je detektirano 86 g/1000 stanovnika, prenosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Time je Zagreb ispao iz ‘TOP 20’, iako je još 2022. bio na 16. mjestu, 2021. na trećem, a 2020. na drugom mjestu po uporebi kanabisa.

Inače, kanabis je droga s kojom se najviše trguje unutar EU-a, u vrijednosti od 12 milijardi eura godišnje. Drugi je kokain s oko 11,6 milijardi eura.

Urinarni metaboliti kokaina u otpadnim vodama i 2023. bili su najveći u gradovima zapadne i južne Europe, osobito u Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj. Međutim, tragovi su pronađeni i u većini istočnoeuropskih gradova, gdje se i dalje primjećuje određeni porast. Od 72 grada koji su imali podatke za 2022. i 2023., 49 je prijavilo porast, 13 gradova nije prijavilo nikakvu promjenu, a 10 gradova je prijavilo pad. U usporedbi s lokacijama istraživanja izvan EU-a, gradovi u Brazilu, Švicarskoj i SAD-u pokazuju slične razine uporabe kao europski gradovi s najvećim opterećenjem.

Porast metabolita kokaina u Zagrebu

U Zagrebu je lani opet porasla prosječna razina metabolita kokaina, te je iznosila 568 mg/1000 stanovnika po danu. Godinu ranije, bio je registriran pad (401 mg/1000) u odnosu na 2021. (549 mg/1000), dok je 2020. godine otkriveno 510 mg/1000 stanovnika po danu. Ipak, kao i u 2022. godini, Zagreb lani nije ušao u TOP 20 europskih gradova po potrošnji kokaina, dok je 2021. bio na 11., a 2020. na osmom mjestu.

Tijekom 2023. godine, razina ostataka amfetamina znatno je varirala po europskim gradovima, a najveće količine prijavljene su na sjeveru i istoku Europe, osobito u Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Finskoj i Švedskoj. Mnogo niže razine pronađene su na jugu, iako najnoviji podaci pokazuju određeni blagi porast u Španjolskoj i na Cipru. Od 65 gradova s podacima o urinarnim metabolitima amfetamina za 2022. i 2023., 26 je prijavilo porast, 26 pad, a 13 stabilnu situaciju.

U odnosu na 2022., na zagrebačkom području lani je neznatno pala razina urinarnih biomarkera amfetamina, na 98 mg/1000 stanovnika po danu. Tijekom 2021. ta razina bila je 151 mg/1000, a rekordne 2020. čak 1013.84 mg/1000, kada je Zagreb bio europski rekorder po potrošnji amfetamina.

Misteriozna potrošnja metamfetamina

Metamfetamin, tradicionalno koncentriran u Češkoj i Slovačkoj, sada je registriran i u Belgiji, istočnoj Njemačkoj, Španjolskoj, Cipru, Nizozemskoj i Turskoj te u nekoliko sjevernoeuropskih zemalja, primjerice, Danskoj, Litvi, Finskoj i Norveškoj. Od 67 gradova s podacima za 2022. i 2023., 39 ih je prijavilo pad, 15 porast i 13 stabilnu situaciju. Na ostalim lokacijama količine metamfetamina bile vrlo niske do zanemarive, iako je zabilježen određeni porast u Austriji i Sloveniji.

Podaci za razinu metamfetamina u otpadnim vodama na području Grada Zagreba dostupni su samo za 2014. i 2020. godinu, pri čemu je primjetan porast sa 0,77 mg na 6.14 mg/1000 stanovnika po danu.

Ecstasy Zagrepčani ne vole

Od 69 gradova s podacima za 2022. i 2023., 42 su prijavila porast detekcije MDMA, uglavnom u sjevernoj Europi, 11 stabilnu situaciju, a 16 pad – uglavnom u južnoj i srednjoj Europi. Najveća količina MDMA pronađena je u otpadnim vodama u Belgiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Nizozemskoj.

Na području Grada Zagreba, lani je održana razina urinarnih biomarkera MDMA-a (27 mg/1000 stanovnika po danu) u odnosu na godinu ranije. Tijekom 2021. detektirano je 28.26 mg, a 2020. čak 41 mg/1000 stanovnika po danu. Zagreb lani nije među TOP 20 gradova u EU, dok je 2022. bio na 17., 2021. na 14., a 2020. godine na devetom mjestu po potrošnji MDMA.

Ketamin

Slijedom informacija o povećanoj dostupnosti i upotrebi ketamina u Europi, ketamin je prvi put uključen u analizu 2022. godine, stoga usporedbe nisu moguće. Podaci iz 2023. otkrili su relativno niske razine ostataka ketamina u komunalnim otpadnim vodama prijavljenih u 49 gradova, ali sa znakovima porasta u više od polovice gradova s dostupnim podacima. Od 22 grada koji imaju podatke o urinarnim metabolitima ketamina za 2022. i 2023. godinu, 12 je prijavilo porast, osam stabilno stanje i dva pad. Najveća količina ketamina pronađena je u otpadnim vodama u gradovima Belgije, Španjolske, Francuske i Nizozemske. Podaci za Grad Zagreb nisu dostupni.

Analiza otpadnih voda znanstvena je disciplina koja se brzo razvija i ima potencijal za praćenje podataka u stvarnom vremenu, o geografskim i vremenskim trendovima konzumacije nedopuštenih droga. Uključuje uzorkovanje izvora otpadnih voda, što znanstvenicima omogućuje procjenu količine droga koje zajednica konzumira, mjerenjem razina nedopuštenih droga i njihovih metabolita izlučenih u urinu, piše tportal. 

Ipak, prikazani podaci ne mogu se interpretirati kao konzumirane količine droga na promatranoj lokaciji u određenom vremenskom razdoblju već su samo jedan od pokazatelja, koji zajedno s drugim dostupnim podatcima – npr. broj osoba na liječenju zbog poremećaja uzrokovanih konzumacijom droga, zaplijenjene količine droga i njihova čistoća – doprinose detaljnijem uvidu u stanje i kretanje problematike droga te pravodobnom uočavanju novih trendova, navodi HZJZ.

SCORE mreža provodi godišnje praćenje otpadnih voda od 2011. godine, kada je u istraživanju sudjelovalo 19 gradova iz 10 država, a proučavane su četiri stimulativne droge. Projektom je obuhvaćeno oko 90 europskih gradova s ciljem istraživanja navika konzumacije droga.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

ZIMA USRED PROLJEĆA / Autocesta do Rijeke je tijekom noći bila zatrpana snijegom. Sad je čista

Objavljeno

-

Kako se može vidjeti na kamerama HAK-a, sve autoceste u Hrvatskoj su jutros prohodne iako su neke tijekom noći bile zatrpane snijegom koji je napadao.

Kako javlja HAK, za sve skupine vozila otvoreni su:

  • autocesta A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
  • autocesta A6 Rijeka-Zagreb
  • državna cesta DC1 Karlovac-Knin-Split
  • stara cesta kroz Gorski kotar-DC3
  • Krčki most
  • Paški most
  • Most dr. Franja Tuđmana u Dubrovniku.

Kolnici su mokri ili samo vlažni i skliski u većem dijelu zemlje od kiše. Mogući su odroni. Zbog povremeno jakih pljuskova kiše moguće je naići na veću količinu vode koja se zadržava na kolniku.

Zbog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Svete Marije Magdalene, državnoj cesti između čvora i mjesta Križišće (DC99) i lokalnoj cesti Kraljevica-čvor Križišće (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp-prikolicama i motocikle (I. skupina vozila).

Prometna prognoza za danas

Danas će se u većem dijelu zemlje voziti po mokrim i skliskim kolnicima, a u Gorskom kotaru i Lici mogući su susnježica i snijeg. Zbog jakog vjetra moguća su ograničenja za pojedine skupine vozila na cestama pod Velebitom. “Zastoje očekujemo na cestama gdje traju radovi te na gradskim prometnicama. Vozače upozoravamo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama”, objavio je HAK.

Usporeno će se voziti u zonama radova na zagrebačkoj obilaznici (A3), brzom cestom Solin-Klis i Jadranskom magistralom (DC8) kod Šibenskog mosta.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna objavila kada kreće isplata povrata poreza

Objavljeno

-

By

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine, priopćili su iz Porezne uprave.

Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine, u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528 osoba do 25 godina života u iznosu od 75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od 100.127.481,51 eura.

Isplata povrata poreza na dohodak počinje 02. svibnja 2024. godine.

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Tko ima pravo na povrat?

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Napomene:

  • Povrat poreza Porezna uprava će izvršiti bezgotovinski na račun za plaćanje kojega porezni obveznici imaju otvorenog kod banaka, a iznimno u gotovu novcu za porezne obveznike koji nemaju otvoren račun kod banke odnosno ako u trenutku izvršenja povrata poreza na dohodak ne ostvaruju primitke za koje postoji obveza isplate na račun.
  • Ukoliko obveznici nisu dostavili podatak Poreznoj upravi o promjeni broja računa na koji žele da im se izvrši povrat poreza, povrat poreza će se uplatiti na račun utvrđen temeljem Jedinstvenog registra računa s kojim raspolaže Porezna uprava.
  • Povrat poreza ne smatra se primitkom koji bi bio izuzet od ovrhe u cijelosti, odnosno u određenom iznosu prema Ovršnom zakonu te Porezna uprava nije u mogućnosti povrat poreza isplatiti na poseban („zaštićeni“) račun sukladno članku 212. Ovršnog zakona, već se predmetna isplata može izvršiti samo na redovne račune poreznog obveznika. Ističemo da je za pitanja u svezi izuzimanja odnosno ograničenja od ovrhe na novčanim sredstvima propisanima odredbama Ovršnog zakona nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave.
  • Privremeno porezno rješenje Porezna uprava će dostaviti poreznom obvezniku prema adresi prebivališta ili uobičajenog boravišta iz službenih evidencija kojima raspolaže najkasnije do 30. lipnja 2024.
  • Protiv privremenog poreznog rješenja može se podnijeti prigovor najkasnije do 31. srpnja 2024.g., ako porezni obveznik smatra da su podaci iz privremenog poreznog rješenja nepotpuni ili netočni.
  • Iznimno, porezni obveznici koji privremeno porezno rješenje zaprime nakon 30. lipnja, mogu prigovor podnijeti najkasnije 30 dana od dana primitka privremenog poreznog rješenja.
  • Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da porezni obveznik ima dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje (poreza na dodanu vrijednost, poreza na promet nekretnina, poreza na nasljedstva i darove, poreza na plovila, poreza na automate za zabavne igre, poreza na kuće za odmor, poreza na potrošnju i drugih poreza, članarina turističkim zajednicama, komorskog doprinosa, doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje, spomeničke rente i drugog).
  • Povrat poreza neće se izvršiti poreznim obveznicima nad čijim se isplatiteljima primitaka /dohodaka provode postupci za naplatu poreza po osnovi isplaćenih primitaka. Navedenim obveznicima neće biti niti izdano rješenje, već će im biti dostavljena obavijest u kojoj je navedeno da se nad isplatiteljem primitaka/dohodaka isplaćenih poreznom obvezniku po osnovi nesamostalnog rada/drugog dohotka provode postupci u cilju naplate potraživanja po osnovi istih, te će se rješenje izdati nakon završetka navedenih postupaka.

Ističemo kako Porezna uprava prati izvršenje poreznih obveza isplatitelja primitaka/dohotka te će po podmirenju cjelokupne obveze za 2023. godinu, izvršiti povrat poreza i prireza porezu na dohodak, naveli su iz Porezne uprave.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Čak 4,2 milijuna Ukrajinaca raseljeno diljem EU. Evo koliko ih je u Hrvatskoj i koja prava imaju

Objavljeno

-

By

Europski statistički ured nedavno je objavio podatak da je koncem veljače 4,2 milijuna ljudi, koji su napustili Ukrajinu nakon početka ruske agresije 24. veljače 2022. godine, imalo status osoba s privremenom zaštitom u Europskoj uniji.

Gotovo trećina raseljenih Ukrajinaca u EU, njih 1,28 milijuna, nalazi se u Njemačkoj. U Poljskoj ih je 957 tisuća, a u Češkoj 385 tisuća.

I Hrvatska je, kao članica Europske unije u skladu s odlukom Vijeća Europe o privremenoj zaštiti izbjeglih iz Ukrajine od 4. ožujka 2022. godine te odlukom o produljenju te odluke od 19. listopada prošle godine, omogućila privremenu zaštitu raseljenima zbog rata u Ukrajini.

U Hrvatskoj 24.965 raseljenih Ukrajinaca

U Ministarstvu unutarnjih poslova rekli su nam da je od 24. veljače 2022. do 14. travnja ove godine Hrvatska odobrila privremenu zaštitu za 24.965 raseljenih osoba iz Ukrajine.

Osim njih, kažu u MUP-u, 2.240 državljana Ukrajine ima odobren boravak u Hrvatskoj koji se ne odnosi na privremenu zaštitu. Od toga njih 2.018 ima odobren privremeni, a 222 stalni boravak. Također, 2.050 državljana Ruske Federacije ima odobren boravak u RH, od kojih 1.665 privremeni, a 385 stalni boravak.

Za troškove smještaja – 60 milijuna eura

Hrvatska iz državnog proračuna financira trošak stambenog zbrinjavanja raseljenim osobama koje su to zatražile. U MUP-u nam kažu da je na dan 15. travnja ove godine u kolektivnim smještajima bilo 1.608 raseljenih osoba iz Ukrajine, dok ih je u pojedinačnom smještaju bilo 2.947.

“Za troškove kolektivnog smještaja od 2022. godine utrošeno je 54.913.020,97 eura, dok je za troškove pojedinačnog smještaja utrošeno 6.760.685,79 eura”, rekli su nam u MUP-u.

Prava osoba pod privremenom zaštitom

Osoba pod privremenom zaštitom u Republici Hrvatskoj ima prava na:

  • odgovarajući smještaj (kolektivni ili privatni);
  • boravak za vrijeme trajanja privremene zaštite;
  • iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom koja se izdaje na rok od godine dana i može se produžavati, a smatra se dozvolom boravka u RH;
  • socijalnu skrb sukladno propisima kojima se uređuje područje socijalne skrbi;
  • zdravstvenu zaštitu u istom opsegu kao i osigurana osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja, to pravo odnosni se i na člana obitelji. Troškovi zdravstvene zaštite isplaćuju se iz državnog proračuna;
  • osnovno i srednje obrazovanje te prekvalifikaciju i dokvalifikaciju pod istim uvjetima kao hrvatski državljanin;
  • informacije o pravima i obvezama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije i na kojemu može komunicirati;
  • rad bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Stranac pod privremenom zaštitom ostvaruje pravo na obrazovanje odraslih vezano uz zaposlenje, stručno usavršavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva;
  • spajanje obitelji – zahtjev za spajanje obitelji podnosi stranac pod privremenom zaštitom ili član njegove obitelji koji želi doći u RH. Članu obitelji koji se spaja sa strancem pod privremenom zaštitom odobrava se privremena zaštita. U slučajevima kada članovi obitelji uživaju privremenu zaštitu u različitim državama članicama Europske unije, prilikom spajanja obitelji uzet će se u obzir interesi članova obitelji;
  • slobodu vjeroispovijesti;
  • slobodu kretanja unutar RH i EU.
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu