Connect with us

Hrvatska

Mladi Hrvati treći po potrošnji kanabisa, evo što su još otkrile otpadne vode

Objavljeno

2 godine prije

-

Unsplash/Maik Jonietz

Kanabis je i dalje daleko najčešće konzumirana nedopuštena droga u Europi, s procijenjenih 22,6 milijuna korisnika u dobi od 15 do 64 godine. Prema posljednjoj analizi otpadnih voda i droga, koju provodi mreža SCORE (Sewage analysis CORe group — Europe) u suradnji s Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), najveća količina metabolita kanabisa pronađena je u gradovima zapadne i južne Europe, osobito u Češkoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i Sloveniji.

Procjenjuje se da oko 1,3 posto odraslih u Europskoj uniji, što je oko 3,7 milijuna ljudi, svakodnevno ili gotovo svakodnevno konzumira kanabis. Ta droga odgovorna za gotovo trećinu svih prijema na liječenje od ovisnosti u Europi. Lani su uočeni različiti trendovi, pri čemu je 20 od 51 grada prijavilo porast, a 15 pad u količini metabolita kanabisa u otpadnim vodama u odnosu na 2022. godinu, kada su mladi u Hrvatskoj – u životnoj dobi od 15 do 34 godine – bili na trećem mjestu u EU po konzumaciji marihuane u Europi – iza mladih u Češkoj i Italiji.

Najnoviji podaci analize voda za 2023. godinu pokazuju da se hrvatska metropola više ne nalazi među prvih 20 gradova u Europi s najvećim zabilježenim razinama urinarnih metabolita stimulativnih droga – iako je Zagreb ranije bio na tom neslavnom popisu po “potrošnji” kanabisa, kokaina i ecstasyja (MDMA).

Gledajući desetogodišnji trend izlučivanja urinarnih metabolita kanabisa, nakon kulminacije 2020. godine sa 229 miligrama na 1000 stanovnika po danu, od 2021. godine bilježi pad koji se nastavlja do lani, kada je detektirano 86 g/1000 stanovnika, prenosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Time je Zagreb ispao iz ‘TOP 20’, iako je još 2022. bio na 16. mjestu, 2021. na trećem, a 2020. na drugom mjestu po uporebi kanabisa.

Inače, kanabis je droga s kojom se najviše trguje unutar EU-a, u vrijednosti od 12 milijardi eura godišnje. Drugi je kokain s oko 11,6 milijardi eura.

Urinarni metaboliti kokaina u otpadnim vodama i 2023. bili su najveći u gradovima zapadne i južne Europe, osobito u Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj. Međutim, tragovi su pronađeni i u većini istočnoeuropskih gradova, gdje se i dalje primjećuje određeni porast. Od 72 grada koji su imali podatke za 2022. i 2023., 49 je prijavilo porast, 13 gradova nije prijavilo nikakvu promjenu, a 10 gradova je prijavilo pad. U usporedbi s lokacijama istraživanja izvan EU-a, gradovi u Brazilu, Švicarskoj i SAD-u pokazuju slične razine uporabe kao europski gradovi s najvećim opterećenjem.

Porast metabolita kokaina u Zagrebu

U Zagrebu je lani opet porasla prosječna razina metabolita kokaina, te je iznosila 568 mg/1000 stanovnika po danu. Godinu ranije, bio je registriran pad (401 mg/1000) u odnosu na 2021. (549 mg/1000), dok je 2020. godine otkriveno 510 mg/1000 stanovnika po danu. Ipak, kao i u 2022. godini, Zagreb lani nije ušao u TOP 20 europskih gradova po potrošnji kokaina, dok je 2021. bio na 11., a 2020. na osmom mjestu.

Tijekom 2023. godine, razina ostataka amfetamina znatno je varirala po europskim gradovima, a najveće količine prijavljene su na sjeveru i istoku Europe, osobito u Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Finskoj i Švedskoj. Mnogo niže razine pronađene su na jugu, iako najnoviji podaci pokazuju određeni blagi porast u Španjolskoj i na Cipru. Od 65 gradova s podacima o urinarnim metabolitima amfetamina za 2022. i 2023., 26 je prijavilo porast, 26 pad, a 13 stabilnu situaciju.

U odnosu na 2022., na zagrebačkom području lani je neznatno pala razina urinarnih biomarkera amfetamina, na 98 mg/1000 stanovnika po danu. Tijekom 2021. ta razina bila je 151 mg/1000, a rekordne 2020. čak 1013.84 mg/1000, kada je Zagreb bio europski rekorder po potrošnji amfetamina.

Misteriozna potrošnja metamfetamina

Metamfetamin, tradicionalno koncentriran u Češkoj i Slovačkoj, sada je registriran i u Belgiji, istočnoj Njemačkoj, Španjolskoj, Cipru, Nizozemskoj i Turskoj te u nekoliko sjevernoeuropskih zemalja, primjerice, Danskoj, Litvi, Finskoj i Norveškoj. Od 67 gradova s podacima za 2022. i 2023., 39 ih je prijavilo pad, 15 porast i 13 stabilnu situaciju. Na ostalim lokacijama količine metamfetamina bile vrlo niske do zanemarive, iako je zabilježen određeni porast u Austriji i Sloveniji.

Podaci za razinu metamfetamina u otpadnim vodama na području Grada Zagreba dostupni su samo za 2014. i 2020. godinu, pri čemu je primjetan porast sa 0,77 mg na 6.14 mg/1000 stanovnika po danu.

Ecstasy Zagrepčani ne vole

Od 69 gradova s podacima za 2022. i 2023., 42 su prijavila porast detekcije MDMA, uglavnom u sjevernoj Europi, 11 stabilnu situaciju, a 16 pad – uglavnom u južnoj i srednjoj Europi. Najveća količina MDMA pronađena je u otpadnim vodama u Belgiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Nizozemskoj.

Na području Grada Zagreba, lani je održana razina urinarnih biomarkera MDMA-a (27 mg/1000 stanovnika po danu) u odnosu na godinu ranije. Tijekom 2021. detektirano je 28.26 mg, a 2020. čak 41 mg/1000 stanovnika po danu. Zagreb lani nije među TOP 20 gradova u EU, dok je 2022. bio na 17., 2021. na 14., a 2020. godine na devetom mjestu po potrošnji MDMA.

Ketamin

Slijedom informacija o povećanoj dostupnosti i upotrebi ketamina u Europi, ketamin je prvi put uključen u analizu 2022. godine, stoga usporedbe nisu moguće. Podaci iz 2023. otkrili su relativno niske razine ostataka ketamina u komunalnim otpadnim vodama prijavljenih u 49 gradova, ali sa znakovima porasta u više od polovice gradova s dostupnim podacima. Od 22 grada koji imaju podatke o urinarnim metabolitima ketamina za 2022. i 2023. godinu, 12 je prijavilo porast, osam stabilno stanje i dva pad. Najveća količina ketamina pronađena je u otpadnim vodama u gradovima Belgije, Španjolske, Francuske i Nizozemske. Podaci za Grad Zagreb nisu dostupni.

Analiza otpadnih voda znanstvena je disciplina koja se brzo razvija i ima potencijal za praćenje podataka u stvarnom vremenu, o geografskim i vremenskim trendovima konzumacije nedopuštenih droga. Uključuje uzorkovanje izvora otpadnih voda, što znanstvenicima omogućuje procjenu količine droga koje zajednica konzumira, mjerenjem razina nedopuštenih droga i njihovih metabolita izlučenih u urinu, piše tportal. 

Ipak, prikazani podaci ne mogu se interpretirati kao konzumirane količine droga na promatranoj lokaciji u određenom vremenskom razdoblju već su samo jedan od pokazatelja, koji zajedno s drugim dostupnim podatcima – npr. broj osoba na liječenju zbog poremećaja uzrokovanih konzumacijom droga, zaplijenjene količine droga i njihova čistoća – doprinose detaljnijem uvidu u stanje i kretanje problematike droga te pravodobnom uočavanju novih trendova, navodi HZJZ.

SCORE mreža provodi godišnje praćenje otpadnih voda od 2011. godine, kada je u istraživanju sudjelovalo 19 gradova iz 10 država, a proučavane su četiri stimulativne droge. Projektom je obuhvaćeno oko 90 europskih gradova s ciljem istraživanja navika konzumacije droga.

No votes yet.
Please wait...
Povezane teme :
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

1 dan prije

-

17. rujna 2026.

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

5 dana prije

-

14. rujna 2026.

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

6 dana prije

-

13. rujna 2026.

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu