Kanabis je i dalje daleko najčešće konzumirana nedopuštena droga u Europi, s procijenjenih 22,6 milijuna korisnika u dobi od 15 do 64 godine. Prema posljednjoj analizi otpadnih voda i droga, koju provodi mreža SCORE (Sewage analysis CORe group — Europe) u suradnji s Europskim centrom za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), najveća količina metabolita kanabisa pronađena je u gradovima zapadne i južne Europe, osobito u Češkoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i Sloveniji.

Procjenjuje se da oko 1,3 posto odraslih u Europskoj uniji, što je oko 3,7 milijuna ljudi, svakodnevno ili gotovo svakodnevno konzumira kanabis. Ta droga odgovorna za gotovo trećinu svih prijema na liječenje od ovisnosti u Europi. Lani su uočeni različiti trendovi, pri čemu je 20 od 51 grada prijavilo porast, a 15 pad u količini metabolita kanabisa u otpadnim vodama u odnosu na 2022. godinu, kada su mladi u Hrvatskoj – u životnoj dobi od 15 do 34 godine – bili na trećem mjestu u EU po konzumaciji marihuane u Europi – iza mladih u Češkoj i Italiji.

Najnoviji podaci analize voda za 2023. godinu pokazuju da se hrvatska metropola više ne nalazi među prvih 20 gradova u Europi s najvećim zabilježenim razinama urinarnih metabolita stimulativnih droga – iako je Zagreb ranije bio na tom neslavnom popisu po “potrošnji” kanabisa, kokaina i ecstasyja (MDMA).

Gledajući desetogodišnji trend izlučivanja urinarnih metabolita kanabisa, nakon kulminacije 2020. godine sa 229 miligrama na 1000 stanovnika po danu, od 2021. godine bilježi pad koji se nastavlja do lani, kada je detektirano 86 g/1000 stanovnika, prenosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Time je Zagreb ispao iz ‘TOP 20’, iako je još 2022. bio na 16. mjestu, 2021. na trećem, a 2020. na drugom mjestu po uporebi kanabisa.

Inače, kanabis je droga s kojom se najviše trguje unutar EU-a, u vrijednosti od 12 milijardi eura godišnje. Drugi je kokain s oko 11,6 milijardi eura.

Urinarni metaboliti kokaina u otpadnim vodama i 2023. bili su najveći u gradovima zapadne i južne Europe, osobito u Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj. Međutim, tragovi su pronađeni i u većini istočnoeuropskih gradova, gdje se i dalje primjećuje određeni porast. Od 72 grada koji su imali podatke za 2022. i 2023., 49 je prijavilo porast, 13 gradova nije prijavilo nikakvu promjenu, a 10 gradova je prijavilo pad. U usporedbi s lokacijama istraživanja izvan EU-a, gradovi u Brazilu, Švicarskoj i SAD-u pokazuju slične razine uporabe kao europski gradovi s najvećim opterećenjem.

Porast metabolita kokaina u Zagrebu

U Zagrebu je lani opet porasla prosječna razina metabolita kokaina, te je iznosila 568 mg/1000 stanovnika po danu. Godinu ranije, bio je registriran pad (401 mg/1000) u odnosu na 2021. (549 mg/1000), dok je 2020. godine otkriveno 510 mg/1000 stanovnika po danu. Ipak, kao i u 2022. godini, Zagreb lani nije ušao u TOP 20 europskih gradova po potrošnji kokaina, dok je 2021. bio na 11., a 2020. na osmom mjestu.

Tijekom 2023. godine, razina ostataka amfetamina znatno je varirala po europskim gradovima, a najveće količine prijavljene su na sjeveru i istoku Europe, osobito u Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Finskoj i Švedskoj. Mnogo niže razine pronađene su na jugu, iako najnoviji podaci pokazuju određeni blagi porast u Španjolskoj i na Cipru. Od 65 gradova s podacima o urinarnim metabolitima amfetamina za 2022. i 2023., 26 je prijavilo porast, 26 pad, a 13 stabilnu situaciju.

U odnosu na 2022., na zagrebačkom području lani je neznatno pala razina urinarnih biomarkera amfetamina, na 98 mg/1000 stanovnika po danu. Tijekom 2021. ta razina bila je 151 mg/1000, a rekordne 2020. čak 1013.84 mg/1000, kada je Zagreb bio europski rekorder po potrošnji amfetamina.

Misteriozna potrošnja metamfetamina

Metamfetamin, tradicionalno koncentriran u Češkoj i Slovačkoj, sada je registriran i u Belgiji, istočnoj Njemačkoj, Španjolskoj, Cipru, Nizozemskoj i Turskoj te u nekoliko sjevernoeuropskih zemalja, primjerice, Danskoj, Litvi, Finskoj i Norveškoj. Od 67 gradova s podacima za 2022. i 2023., 39 ih je prijavilo pad, 15 porast i 13 stabilnu situaciju. Na ostalim lokacijama količine metamfetamina bile vrlo niske do zanemarive, iako je zabilježen određeni porast u Austriji i Sloveniji.

Podaci za razinu metamfetamina u otpadnim vodama na području Grada Zagreba dostupni su samo za 2014. i 2020. godinu, pri čemu je primjetan porast sa 0,77 mg na 6.14 mg/1000 stanovnika po danu.

Ecstasy Zagrepčani ne vole

Od 69 gradova s podacima za 2022. i 2023., 42 su prijavila porast detekcije MDMA, uglavnom u sjevernoj Europi, 11 stabilnu situaciju, a 16 pad – uglavnom u južnoj i srednjoj Europi. Najveća količina MDMA pronađena je u otpadnim vodama u Belgiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Nizozemskoj.

Na području Grada Zagreba, lani je održana razina urinarnih biomarkera MDMA-a (27 mg/1000 stanovnika po danu) u odnosu na godinu ranije. Tijekom 2021. detektirano je 28.26 mg, a 2020. čak 41 mg/1000 stanovnika po danu. Zagreb lani nije među TOP 20 gradova u EU, dok je 2022. bio na 17., 2021. na 14., a 2020. godine na devetom mjestu po potrošnji MDMA.

Ketamin

Slijedom informacija o povećanoj dostupnosti i upotrebi ketamina u Europi, ketamin je prvi put uključen u analizu 2022. godine, stoga usporedbe nisu moguće. Podaci iz 2023. otkrili su relativno niske razine ostataka ketamina u komunalnim otpadnim vodama prijavljenih u 49 gradova, ali sa znakovima porasta u više od polovice gradova s dostupnim podacima. Od 22 grada koji imaju podatke o urinarnim metabolitima ketamina za 2022. i 2023. godinu, 12 je prijavilo porast, osam stabilno stanje i dva pad. Najveća količina ketamina pronađena je u otpadnim vodama u gradovima Belgije, Španjolske, Francuske i Nizozemske. Podaci za Grad Zagreb nisu dostupni.

Analiza otpadnih voda znanstvena je disciplina koja se brzo razvija i ima potencijal za praćenje podataka u stvarnom vremenu, o geografskim i vremenskim trendovima konzumacije nedopuštenih droga. Uključuje uzorkovanje izvora otpadnih voda, što znanstvenicima omogućuje procjenu količine droga koje zajednica konzumira, mjerenjem razina nedopuštenih droga i njihovih metabolita izlučenih u urinu, piše tportal. 

Ipak, prikazani podaci ne mogu se interpretirati kao konzumirane količine droga na promatranoj lokaciji u određenom vremenskom razdoblju već su samo jedan od pokazatelja, koji zajedno s drugim dostupnim podatcima – npr. broj osoba na liječenju zbog poremećaja uzrokovanih konzumacijom droga, zaplijenjene količine droga i njihova čistoća – doprinose detaljnijem uvidu u stanje i kretanje problematike droga te pravodobnom uočavanju novih trendova, navodi HZJZ.

SCORE mreža provodi godišnje praćenje otpadnih voda od 2011. godine, kada je u istraživanju sudjelovalo 19 gradova iz 10 država, a proučavane su četiri stimulativne droge. Projektom je obuhvaćeno oko 90 europskih gradova s ciljem istraživanja navika konzumacije droga.