Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

NE ZABORAVITE NA PREFERENCIJALNI GLAS! / Kalmeta 2020. dobio daleko najviše – u IX. izbornoj jedinici i u Zadru. Evo gdje su bili ostali…

Objavljeno

-

Na parlamentarnim izborima u srijedu 17. travnja birači će ponovno moći iskoristiti pravo preferencijalnog glasovanja, podsjeća N1. Osim glasovanja za jednu od ponuđenih kandidacijskih lista u svojoj izbornoj jedinici, birač može dati glas i jednom od 14 kandidata.

Dajući mu preferencijalni glas, birač tome kandidatu daje i veću mogućnost izbora u Sabor u odnosu na druge kandidate. Time veće šanse za osvajanje zastupničkog mandata imaju i kandidati koji na listama nisu na najvišim mjestima s kojih se (naj)lakše ulazi u Sabor, nego na onim nižima pa čak i na posljednjem, 14. mjestu.

Otkako je uvedeno i preferencijalno glasovanje, političke stranke običavaju stavljati poznatije kandidate upravo na to posljednje, 14. mjesto liste računajući da će velikim brojem preferencijalnih glasova ne samo osvojiti saborski mandat, nego i potvrditi svoju popularnost.

Prvi put na europskim izborima 2013.

Preferencijalno glasovanje kod nas je primijenjeno u nekoliko izbornih ciklusa, a prvi put na izborima za Europski parlament 2013. godine. Na parlamentarnim izborima prvi put je korišteno 2015. godine, potom na izvanrednim izborima 2016. te na prošlim izborima 2020. godine. Prije toga važio je samo sustav zatvorenih lista u kojemu je birač mogao glasovati samo za pojedinu listu, ne i za pojedince. Kandidati s nižih mjesta na listama dotad nisu imali šanse biti izabrani, osim ako lista na kojoj su bili ne bi dobila natprosječno visok postotak glasovam teoretski i 100 posto, što se, naravno, nikada nije dogodilo.

Preferencijalno glasovanje uvedeno je u hrvatski izborni sustav slijedom kritika da se dotad forsiralo političke stranke nauštrb osoba, a uvođenju je kumovala preporuka Europske unije tijekom postupka pristupnih pregovora.

Kako preferencijalno glasovati

Samo preferencijalno glasovanje nije odveć zahtjevno, iako je neznatno složenije od prijašnjeg “zaokruži, ubaci i idi”. U članku 38, Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor stoji, među ostalim, sljedeće:

Zastupnici u Sabor biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijskom glasovanju.

Birači mogu glasovati samo za jednu listu kandidata.

Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao (preferirani glas).

U članku 40. istog Zakona stoji:

Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10 posto glasova koje je osvojila pojedina lista.

Izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata.

Ako na temelju prethodnog nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi.

Kada je glasački listić važeći

Glasački listić bit će važeći:

Ako birač zaokruži samo redni broj jedne kandidacijske liste;

Ako birač osim liste zaokruži i redni broj ispred imena jednog kandidata na njoj i time mu da preferencijalni glas;

Ako birač zaokruži samo redni broj kandidata, a ne i liste, njegov glas tada automatski ide i toj listi;

Ako birač zaokruži jednu listu, a preferencijalni glas da kandidatu s neke druge liste, tada vrijedi samo glas koji je dao listi, ne i kandidatu;

Ako birač zaokruži dva ili više kandidata s iste liste, glas ne ide zaokruženim kandidatima, nego samo listi.

Glasački listić bit će nevažeći:

Ako birač zaokruži dvije ili više lista;

Ako birač zaokruži imena dva ili više kandidata s različitih lista, a ne zaokruži niti jednu listu.

U Sabor sa samo 19 preferencijalnih glasova

Umjesto kandidata izabranog preferencijalnim glasovima, u Sabor može ući i netko drugi s liste koga ovaj preferencijalo izabrani odredi kao svoju zamjenu. U tom smislu zloglasan je primjer s prošlih izbora iz 10. izborne jedinice. Tamo je Ruža Tomašić iz Hrvatske konzervativne stranke, kao kandidatkinja na koalicijskoj listi predvođenoj Domovinskim pokretom, dobila 8.274 preferencijalna glasa. No, odlučila je ne ići u Sabor, a za svoju zamjenu je odredila mladog stranačkog kolegu Marka Milanovića Litrea, koji je na toj listi dobio najmanje preferencijalnih glasova, samo 19. Time je postao saborski zastupnik s uvjerljivo najmanje dobivenih preferencijalnih glasova.

Kada je u pitanju IX. izborna jedinica, ali i grad Zadar, 2020. je apsolutnu pobjedu po broju preferencijalnih glasova odnio kandidat HDZ-a, Božidar Kalmeta. Osvojio je čak 16.002 preferencijalna glasa, i to unatoč posljednjem mjestu na listi stranke. Pobjeđuje po ovoj osnovi i u samom gradu Zadru, gdje odnosi 5.400 glasova birača.

Posljednje mjesto na listi sreću nije donijelo kandidatu AM, Marku Pupiću Bakraču, koji u konačnici u gradu osvaja svega 124 glasa, a u cijeloj izbornoj jedinici 57 glasova više.

Evo kako je to izgledalo 2020. (glasovanje u gradu Zadru):

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok

Objavljeno

-

By

Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac. 

Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.  

– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura. 

Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu. 

Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima. 

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru

Objavljeno

-

By

Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman.  Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga  u širi kontekst slovenskih udruga  na prostoru Republike Hrvatske.

-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i  savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila  je  i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe.  Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.

– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji  95 aktivnih članova. U sklopu brojnih  aktivnosti  ovo nam je  279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica  monografije.

 Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica  U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije.  U Zadru se svake godine obilježava  Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju  i ostale  manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija  na svečanosti obilježavanja 20-te  obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.

Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju  zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za  Dopunsku školu slovenskog jezika  koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice  Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je  jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je  SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja  modela očuvanja  jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.

Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.

Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.

Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra,  slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima  u razrušenom gradu.

Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja  slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.

Darja Jusup

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka” 

Objavljeno

-

By

U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.

 Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.

 U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.

 – Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.

 Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.

 – Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.

 Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.

 – Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.

Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.

Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu