ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) ZADAR-NIN / Održan križni put mladih Zadarske nadbiskupije
Križni put mladih Zadarske nadbiskupije od Zadra do župe sv. Anselma u Ninu održan je u subotu, 16. ožujka.
Susret je počeo misnim slavljem koje je u župnoj crkvi Uznesenja BDM na Belafuži u Zadru predvodio don Ivan Šibalić, povjerenik za mlade Zadarske nadbiskupije i studentski kapelan u Zadru. Suslavili su belafuški župnik Zvonimir Mikulić, o. Franjo Kowal, župnik Dikla i Kožina i don Marko Majić Mazul, župni vikar zadarske župe Gospe Loretske. Mladi su hodali od Zadra do Nina dionicom oko 20 kilometara. Putem koji je dijelom prošao i obalnim dijelom zaustavljali su se razmatrajući postaje križnog puta; pjevali su, molili i imali mogućnost za ispovijed.
U propovijedi misnog slavlja, don Ivan je govorio o Bogu Ocu kao milosrdnom sucu, što je dar i spasonosna milost za čovjeka, jer čovjek je prethodno bio osudio Boga. Ljudi su na svom sudu u jednom trenutku povijesti osudili Boga i čovjeka u jednoj osobi, Isusu.
„Isus Krist je Bog i čovjek. Naša osuda za Boga i čovjeka bila je križ. To nije slučajno. Isus je znao što će se dogoditi. To je najavljeno po prorocima u Starom zavjetu. Isus je išao na križ i prolio je svoju krv za otpuštenje grijeha, to je i sâm Isus rekao. Bio je to naš sud Bogu i čovjeku. Gledamo ljude koji sude Boga i čovjeka i stavljaju ga na križ. No, i svi mi ćemo jednog dana stati pred sud Božji. Ljudima je bilo dano u jednom trenutku povijesti suditi Boga. I osudili su ga. Ali, svaki čovjek će stati pred Boga i Bog će suditi nama“, istaknuo je don Ivan, naglasivši kako bi bilo strašno da u tim trenucima, kada stanemo pred Boga, Bog nama uzvrati po pravednosti.
„Da Bog tada kaže: ‘Vi ste moga Sina razapeli, e sad ćete vi patiti’. Kako bi to bio strašan sud, kad bi unaprijed sve bilo riješeno – zbog pravednosti. Tako lako se pozivamo na pravednost. Ali, kad mi dođemo pred Boga i njegov sud, pravednost je zadnje čemu se nadamo. Bilo bi prestrašno nadati se pravednosti kad budemo gledali Boga licem u lice. To bi bila katastrofa, kad bi Bog rekao: ‘Po pravdi ću vas suditi’“, istaknuo je don Ivan, rekavši da se mi ljudi nadamo boljem od suda po pravednosti, jer nam je dano to obećanje.

„Nama je Isus rekao da nas nije došao osuditi, nego da nas je došao spasiti. Nadamo se milosrđu. Mi ćemo biti spašeni po Božjem milosrđu. Ne zato što smo dobri, zbog svoje pravednosti, da Bog čovjeku kaže: ‘Bio si dobar, zaslužio si’. Ništa nismo zaslužili. Isus je zaslužio“, naglasio je Šibalić.
Propovjednik je rekao da cijelo Sveto Pismo neprestano govori o Božjem sudu. „Tko god kaže da suda neće biti, laže – jer Sveto Pismo stalno ponavlja da će sud biti. Ali, to nije naš ljudski sud, da smo unaprijed osuđeni i da se radi o čistoj pravednosti. To je drugačiji sud, bolji od našega, na kojem imamo obećanje milosrđa Božjeg“, utješio je don Ivan.
Šibalić je podsjetio na riječi proroka Jeremije koji, govoreći o sudu na kojeg će ljudi jednom doći, kaže: ‘Ali ti, Gospodine, suče pravedni, koji ispituješ srca i bubrege. Daj da vidim kako se njima osvećuješ, jer tebi povjerih parnicu svoju“.
„U toj rečenici prorok Jeremija kaže da je naš Bog naš sudac i naš odvjetnik. Oboje! Ti si moj sudac i ja sam tebi povjerio da me ti braniš. Mi pred sobom imamo dragog Boga koji je naš i sudac i branitelj. To je temelj naše nade. To je temelj kršćanske radosti. Naš branitelj i sudac je ista osoba. Branitelj će nam presuditi. Moj sudac, moj branitelj. Kod njega se ne nadam pravednosti, nego milosrđu“, istaknuo je don Ivan. U zahvalnosti za taj dar čovjeku, podsjetio je kako je bl. Alojzije Stepinac na ovoj zemlji u montiranom političkom procesu pred sobom ima suca koji ga je već unaprijed bio osudio.

„Živimo najbolje što možemo i trudimo se, ali razlog naše nade i radosti je milosrđe Božje. Razlog naše nade je u rečenici proroka Jeremije: ‘Gospodine, suče pravedni, tebi povjeravam svoju parnicu’. Znajte to uvijek reći u svom životu, pogotovo ako imate problema. Često imamo velikih problema u životu. Koji god problem imate, sjetite se tih riječi i recite: ‘Gospodine, ti si moj sudac. Tebi u ruke postavljam svoju parnicu’.
Alojzije Stepinac to je još jednostavnije rekao: ‘Kad mi sve uzmu, ostaju mi još uvijek dvije ruke da ih sklopim na molitvu’. Te sklopljene ruke su molitva za milosrđe. Ne mogu svojim snagama, ne nadam se pravednosti, molim Božje milosrđe“, poručio je don Ivan Šibalić, potaknuvši mlade da i taj Križni put bude trenutak molitve za Božje milosrđe.
Ines Grbić

















































Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





