Tech
Kakve su moguće posljedice solarne oluje? Astrofizičar: “Može doći do pregorijevanja trafostanica, satelita…”
Astrofizičar Darije Maričić u emisiji Tajne svemira kod Tee Blažević govorio je, između ostalog, o povećanoj aktivnosti sunca.
Iako to mi ne vidimo, sunce se stalno mijenja. Sunce je uzavrelo more jedva obuzdane plazme. Imamo nuklearne rekacije u kori, 15 milijuna stupnjeva u središtu, plasma ključa, eruptira u solarne baklje, koje imaju plamen na sve strane.
Sunčeve pjege su tamne mrlje na sunčevoj površini koje su ispunjene intenzivnim magnetnim poljima, mogu biti između 1600 i 160 000 km, formiraju se i nestaju. Koronalni izbačaji masa iz sunčeve korone – zona iznad sunca koja je 200 puta toplija od površine. Aktivnost sunca raste i opada.
Sunce ima 11-godišnje cikluse unutar kojih imamo periode male aktivnosti (solarni minimum) i solarne maximum. Sunčeve pjege, solarne baklje i izbacivanja koronalne mase učestalija kad je sunčev maximum. Tako je 50 puta vjerojatnije ćete vidjeti sunčevu baklju tijekom maximuma u odnosu na minimuma.
Utjecaj na klimu
Sada idemo prema razdoblju sunčeva maximuma. Maričić je naveo što danas znamo o suncu i kako sunčevi ciklusi već sada utječu na naš život na Zemlji.
“Sunce je naša zvijezda koja je u svim narodima bila božanstvo. Svi životni procesi na Zemlji ovise o našem suncu, a proučavamo ga tek 400 godina i to je kratak period. No, znanstvenici su spoznali prekrasne stvar”, rekao je Maričić pa nastavio:
“Bitne stvari koje smo spoznali je da je ono kugla od plina i plazme, da je to užarena zvijezda, da ne samo da svijetli nego šalje velike količine plina i plazme, tj. ima sunčev vjetar.”
Osvrnuo se i na proces koji se naziva dinamo pri čemu se na površini sunca stvaraju “pojave kao što su sunčeve pjege, tamne tvorevine gdje izbija jako magnetsko polje koje ne dozvoljava da dođe do izjednačavanja temperature pa je temperatura u pjegama do 2000 stupnjeva Kelvina hladnije”.
“One nam govore, ne nužno, gdje će doći do izbačaja magnetskog polja u međuplanetarni postor, a pri tome se velike količine plina i plazme ponekad gibaju prema nama i dolazi do pojave polarne svjetlosti”, objasnio je ovaj astrofizičar.
Magnetski ciklus je pak puno dulji, navodi on. Dodaje da znanstvenici još ne znaju prencizno gdje će nastati sunčeve pjege.
“Što više pjega, to je sunce aktivnije. U ovih 400 godina koliko pratimo pjege, ne samo da sunce ima ciklus nego je imao i te minimume bez pjega pa tako imamo razdoblje kada 50-60 godina nije bilo niti jedne pjege. Za vrijeme toga došlo je do klimatskih promjena u Europi, zabilježene su vrlo hladne zime, Temza je bila zamrznuta u petom mjesecu i sl. Znamo da utječe na klimu i da je jako vezano”, objasnio je Maričić.
Posljedice moćne solarne oluje
Osvrnuo se i na to kakav utjecaj ima Carringtonov događaj, odnosno moćna solarna oluja, za koju ne znamo kad bi se mogla dogoditi. Maričić je naveo što bi se moglo dogoditi ako dođe do toga.
“Da Quebec ostane bez struje, ili sjever Norveške ili Švedske, može doći do pregorijevanja trafostanica, ali ne treba se bojati za zdravlje. To se već događalo. Morat ćemo naučiti živjeti s tim, kao i s potresima”, kazao je.
“Moguće da dođe do pregorijevanje satelita. Biološki efekti je da neke životinje mogu biti dezorijentirane, primjerice golubovi, dupini, kitovi…”, rekao je Maričić.
“Kad se dogodi erupcija sa sunca i sudari se sa zemljinom korom, dolazi do geomagnetske oluje, to je manja promjena nego kad tramvaj ispred vas prijeđe preko tračnice. To nije opasna promjena, ona postoji otkad je svijeta i vijeka”, istaknuo je astrofizičar.
Ali su zato astronauti oprezniji i moraju pažljivo pratiti aktivnosti sunca jer nisu zaštićeni Zemljinim magnetskim poljem, pa su dostupni toj radijiaciji. “Putovanje svemirom uopće nije bezazlena stvar. Primjerice, 60-ih kad su astronauti letjeli na Mjesec nisu bili svjesni da je sunce bilo u maximumu aktivnosti. Da se dogfodio jedan bljesak, sigurno bi stradali astronauti u letjelici.”
No, Maričić pojašnjava da danas imamo i svemirsku prognozu koja se bavi time kakvo je stanje u bliskom međuplanetarnom prostoru oko Zemlje.
Tech
Dolazi pomrčina stoljeća: 15.000 kilometara tame prekrit će Zemlju
Ne još dugo — barem u astronomskim razmjerima — i planet Zemlja uronit će u tamu na dugih šest minuta, kada će Mjesec zakloniti Sunce tijekom najdulje pomrčine Sunca stoljeća.
Rekordnih šest minuta i 23 sekunde potpune tame
Odbrojavanje je počelo za 2. kolovoza 2027., kada će Mjesec zakloniti Sunce na više od šest minuta, što je rekord 21. stoljeća. Egipat će pritom biti idealno mjesto za promatranje.
Bit će to, točnije, šest minuta i 23 sekunde potpune tame, gotovo nestvaran vremenski interval — osobito ako se uzme u obzir da većina potpunih pomrčina ne traje dulje od tri, najviše četiri minute. Savršeno poravnanje će oduševiti astronome i zaljubljenike u svemir, a opisuje se kao jedinstven događaj u 21. stoljeću, javlja RAI.
Zašto će trajati tako dugo?
Potpune pomrčine Sunca događaju se kada se mladi Mjesec točno poravna između Zemlje i Sunca. No zašto trajanje potpune tame toliko varira od jednog događaja do drugog?
Prema Kraljevskom astronomskom društvu (Royal Astronomical Society), posebnost pomrčine 2027. godine rezultat je kombinacije povoljnih astronomskih čimbenika.
Blizina Mjeseca Zemlji
Mladi Mjesec mora biti dovoljno blizu Zemlji kako bi omogućio produljeno trajanje potpune pomrčine, navodi ugledna britanska institucija.
NASA, koja s velikom preciznošću izračunava putanje i vremenske okvire, oslanja se na podatke institucija poput Američkog pomorskog opservatorija (US Naval Observatory) i Ureda HM Nautical Almanac. Ti podaci omogućuju točno određivanje položaja Mjeseca na nebu i njegove udaljenosti od Zemlje u svakom trenutku.
Rotacija Zemlje
Presudnu ulogu ima i rotacija Zemlje, koja nije potpuno ujednačena: male varijacije mogu blago promijeniti putanju Mjesečeve sjene. U slučaju pomrčine 2027. godine, astronomi potvrđuju da su položaj, vremena i zone vidljivosti već poznati s vrlo visokom preciznošću.
Nezaboravnih 15.000 kilometara tame
Astronomi procjenjuju da će se pojas u kojem će Sunce biti potpuno zaklonjeno protezati na više od 15.000 kilometara, prelazeći južnu Španjolsku, Maroko, Alžir, Tunis, Libiju, Egipat, Saudijsku Arabiju i Jemen, gdje će se moći svjedočiti doista rijetkom astronomskom spektaklu.
Najdulje će trajati u blizini Luksora u Egiptu — šest minuta i 23 sekunde.
Tech
OBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
NASA je objavila kada će se dogoditi najduže potpuno pomračenje Sunca u ovom stoljeću – i nećete morati dugo čekati
Trajanje potpune pomrčine Sunca uvijek varira. U travnju 2024. pomrčina koja je prešla preko Sjeverne Amerike trajala je 4 minute i 28 sekundi. Suprotno tome, pomrčina koja će zahvatiti Španjolsku u kolovozu 2026. trajat će samo minutu i 43 sekunde.
Prema NASA-inom kalendaru pomrčina Sunca, najduža pomrčina u posljednjih 100 godina dogodit će se 2. kolovoza 2027. Njena totalna faza trajat će 6 minuta i 23 sekunde. Tijekom tog vremena dijelovi Europe, Sjeverne Afrike i Bliskog istoka bit će pod Mjesečevom sjenom.
Prema NASA-inoj karti, pomrčina će započeti u Maroku i južnoj Španjolskoj. Zatim će prijeći preko Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Saudijske Arabije, da bi završila u Jemenu i na obali Somalije. Najduže trajanje bit će zabilježeno u Egiptu, posebno u Luksoru i Asuanu, poznatima po svojim pogrebnim hramovima.
Unatoč čestim teorijama zavjere koje prate gotovo svaku pomrčinu Sunca, ono ne utječe na zdravlje i nema nikakav fizički utjecaj na planet. To je prirodna i predvidljiva astronomska pojava, rezultat poravnanja Sunca, Mjeseca i Zemlje. Štoviše, pomrčina Sunca nije jedinstvena za naš planet – događa se i na Marsu i na Mjesecu, što smo nedavno imali priliku vidjeti.
Postoje i druge potpune pomrčine Sunca koje će imati slično dugo trajanje, ali na njih će trebati čekati desetljećima. Prema izračunima NASA-e, ovo su sljedeće pomrčine s dugim trajanjem:
kolovoz 2045.: 6 minuta i 6 sekundi
travanj 2060.: 5 minuta i 12 sekundi
kolovoz 2063.: 5 minuta i 49 sekundi
svibanj 2078.: 5 minuta i 40 sekundi
rujan 2081.: 5 minuta i 33 sekunde
svibanj 2096.: 6 minuta i 6 sekundi
Tech
Uništava li stalno držanje mobitela na punjaču bateriju? Evo što kažu iz Applea, Samsunga i Googlea
Telefoni nove generacije dovoljno su „pametni“ da prekinu punjenje čim dosegnu 100 posto, pa ostavljanje iPhonea ili Androida na punjaču preko noći neće uništiti bateriju. Ali to što je nešto sigurno ne znači da je ujedno i najbolje za životni vijek telefona.
Tehnički ne možete „prepuniti“ bateriju; stalno držanje litij-ionske ćelije na 100 posto stvara visok napon, a toplina koja se generira dok je uređaj na punjaču pravi je tihi neprijatelj dugovječnosti baterije.
Ne radi se o trenutačnom oštećenju, nego o tome koliko brzo baterija stari. Razumijevanje razlike između onoga što neće pokvariti telefon i onoga što će mu stvarno produljiti život ključno je za ispravne navike punjenja.
Nelson Aguilar za „CNET“ kontaktirao je Apple, Samsung i Google kako bi provjerio je li punjenje telefona tijekom noći dok spavamo zapravo loše za bateriju i telefon, piše Nova.rs.
Znanost iza trošenja baterije
Zdravlje baterije ne ovisi samo o tome koliko je često punite. Važni su i upravljanje naponom, temperatura i način održavanja. Litij-ionske baterije najbrže stare kada su izložene ekstremnim razinama napunjenosti: blizu 0 i blizu 100 posto.
Držanje baterije na visokoj razini napunjenosti kroz dulje razdoblje stvara dodatni napon i opterećenje na katodi i elektrolitu. Zato mnogi uređaji koriste „trickle charging“ ili privremeno pauziraju punjenje na 100 posto, dopunjavajući samo po potrebi.
Ipak, najveća prijetnja nije prepunjavanje, nego toplina. Kada je telefon priključen na punjač i istodobno pokreće zahtjevne aplikacije, stvara toplinu koja ubrzava kemijsko propadanje baterije. Ako igrate igre, streamate video ili punite telefon tijekom vrućih dana, dodatna toplina oštećuje bateriju mnogo više nego samo ostavljanje kabela preko noći.
Što kaže Apple
Apple u svojim smjernicama opisuje litij-ionske baterije kao „potrošne komponente“ koje prirodno gube kapacitet s vremenom. Kako bi usporio taj proces, iPhone koristi funkciju Optimized Battery Charging, koja uči vašu svakodnevnu rutinu i pauzira punjenje na oko 80 posto dok ne dođe trenutak kada obično isključujete punjač, smanjujući vrijeme koje baterija provodi na visokom naponu.
Apple u odgovoru na pitanje Nelsona Aguilara savjetuje da uređaj držite u temperaturnom rasponu od 0 do 35 stupnjeva Celzija te da skinete određene maskice tijekom punjenja kako bi se smanjilo zagrijavanje.
Samsung (i drugi Android brendovi)
Samsung nudi sličnu funkciju pod nazivom Battery Protect u postavkama Battery and Device Care. Kada je uključena, punjenje se ograničava na 85 posto, čime se smanjuje stres tijekom dugih sesija punjenja.
Google, OnePlus, Xiaomi i drugi proizvođači nude slične opcije, često pod nazivima Adaptive Charging, Optimized Charging ili Battery Care, koje dinamički usporavaju punjenje ili ograničavaju maksimalnu razinu napunjenosti na temelju vaših navika. Te funkcije omogućuju da je sigurno ostaviti telefon na punjaču dulje vrijeme bez straha od oštećenja.
Kada stalno punjenje ipak može štetiti
Čak i uz sve ove zaštitne mehanizme, određeni uvjeti mogu ubrzati trošenje baterije. Kao što je već spomenuto, toplina je najčešći krivac. Čak i kratkotrajno punjenje telefona na izravnom suncu, u automobilu ili ispod jastuka može podići temperaturu na opasnu razinu.
Intenzivna uporaba tijekom punjenja, poput igranja igara ili montaže 4K videa, također može izazvati nagli porast temperature i ubrzati propadanje baterije. Jeftini, nekvalitetni kabeli i punjači mogu isporučivati nestabilnu struju, što također šteti bateriji. Ako je baterija već stara nekoliko godina, još je osjetljivija na ovakva opterećenja.
Kako puniti pametnije
Ne morate drastično mijenjati navike, ali nekoliko manjih koraka može produljiti život baterije.
Uključite ugrađene funkcije optimizacije: Optimized Battery Charging na iPhoneu, Battery Protect na Samsungu i Adaptive Charging na Pixel uređajima. Ti sustavi uče vašu rutinu i prilagođavaju brzinu punjenja kako telefon ne bi proveo cijelu noć na 100 posto.
Održavajte telefon hladnim tijekom punjenja. Prema Appleu, baterije najbolje rade na temperaturi između 16 i 22 stupnja Celzija. Ako se telefon zagrije, skinite maskicu ili ga premjestite na bolje prozračeno mjesto. Ne stavljajte ga pod jastuk i izbjegavajte bežične punjače koji zadržavaju toplinu tijekom noći.
Koristite kvalitetne punjače i kabele, po mogućnosti originalne ili od renomiranih proizvođača. Jeftini „brzi punjači“ često isporučuju nestabilan napon i dugoročno stvaraju probleme.
Na kraju, nemojte se previše opterećivati postocima. Sasvim je u redu kratko dopuniti telefon tijekom dana. Litij-ionske baterije zapravo bolje podnose česta, plitka punjenja nego duboke cikluse pražnjenja i punjenja. Nije nužno stalno držati bateriju između 20 i 80 posto, ali izbjegavanje ekstrema svakako pomaže.
-
magazin1 dan prijeŠPICA!
-
Tech5 dana prijeOBJAVILA NASA / Svijet će se zamračiti – stiže najduža pomrčina Sunca u posljednjih 100 godina
-
magazin4 dana prije(VIDEO) A CAPPELLA POSLASTICA / A.K.A. Crescendo predstavlja novi cover – “Božić dolazi” uz mlade zadarske glumce
-
Hrvatska5 dana prijePROGNOZA / Za vikend hladnije uz dugotrajnu maglu, evo gdje se očekuje sunce







