Hrvatska
STUDIJA: Nema genetske razlike između Srba, Hrvata, Bošnjaka i Albanaca
“Adam i Eva su bili Srbi. Ili Hrvati. Definitivno Albanci, Bugari ili Bošnjaci. Postoji jedno pitanje oko kojeg se današnji balkanski narodi slažu: Svuda prevladava vjerovanje da je baš taj jedan, vlastiti narod, najstariji narod južne Europe.” Ovim rečenicama počinje tekst objavljen proteklog vikenda u listu Neue Zürcher Zeitung am Sonntag. Piše ga Adelheid Wölfl iz Sarajeva, a skraćenu verziju je objavio DW.
“Genetski nacionalizam”
“Stav da je zajednički etnički identitet, koji se ne zasniva samo na kulturi, jeziku ili religiji, već i na biološkom podrijetlu, također je široko rasprostranjen. Ovaj etno- ili ‘genetski nacionalizam’ bio je jedan od razloga za krvave devedesete i građanski rat republikama bivše Jugoslavije.
Način razmišljanja je bio: Bili smo ovdje prvi, vrijedimo više od ostalih, a mi smo potpuno drugačiji, zato možemo dominirati nad ostalima i protjerati ih. Ili se tvrdi da ostali zapravo dolazili iz vlastite etničke grupe, a ona je originalna. Ovo razmišljanje je i danas rašireno.
Srpski novinar, koji je kasnije postao ministar za obitelj i demografiju, Ratko Dmitrović, rekao je 2018. da su Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci svi istog podrijetla: oni su svi Srbi. “Nije teško, priznati istinu. Ne boli”, tvitao je.
Prema njegovim riječima, ostale etničke grupe su zapravo Srbi koji su jednostavno izdali svoje srpstvo.
Bivši hrvatski ministar obrazovanja Dragan Primorac, doktor i genetičar, smatra da su “više od tri četvrtine današnjih hrvatskih muškaraca potomci starih Europljana koji su živjeli u posljednjem ledenom dobu prije 20.000 godina na području današnje Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine”.
Studija s Harvarda: Nema bitnih genetskih razlika
Te priče su znanstvena glupost, što dokazuje i nova studija s Harvarda. “Kada biste mi dali DNK od neke osobe i da vam moram reći je li ta osoba Hrvat ili Srbin, bilo bi izuzetno teško. Hrvati, Srbi i drugi su kulturni termini, ali ne odražavaju vrlo staru diferencijaciju u njihovoj demografsko-genetskoj povijesti”, kaže arheogenetičar Injigo Olalde, jedan od autora studije “Genetička povijest Balkana od rimske granice do migracije Slavena”, koja je objavljena u prosincu.
U studiji su analizirali DNK podatke 146 skeleta ljudi koji su živjeli u prvom mileniju nove ere i iskopani su s 20 različitih lokacija na Balkanu – u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj i Albaniji.
Rezultati otkrivaju sljedeće: prvo, genetski fond svih ovih pojedinaca je sličan, a drugo, gotovo je identičan genetskom fondu današnjih jugoistočnih Europljana.
“Bez obzira na moderne nacionalne granice, stanovništvo u našem području istraživanja oblikovano je kroz slične procese migracije i promjena”, kaže Olalde. Ovo sugerira da su se važni demografski događaji koji su doprinijeli formiranju današnjih grupa dogodili već oko 1000. godine nove ere.
Nije došlo do zamjene nego mješanja
Migracijski tokovi se također mogu pratiti putem DNK. Između 250. i 550. godine nove ere ljudi iz srednje i sjeverne Europe i Pontijsko-kaspijske stepe stigli su u jugoistočnu Europu. Nakon završetka rimske vladavine, odnosno između 6. i 10. stoljeća, sve veći broj migranata koji su govorili slavenski dolazi iz sjeveroistočne Europe.
Prema studiji, njihov DNK se danas može pronaći kod 30 do 60 posto stanovništva na Balkanu. Ovi migranti nisu zamijenili ljude koji su živjeli u toj regiji tijekom brončanog ili željeznog doba, već su se pomiješali s njima.
Genetski materijal ljudi iz željeznog i brončanog doba može se naći u oko 22 posto današnje populacije, a genetski materijal predaka iz zapadne Anatolije u oko 23 posto, kaže Olalde u intervjuu za NZZ am Sonntag.
Pitanje je hoće li studija naći put i u svijest šire javnosti na Balkanu. Jer ovdje neki “znanstvenici” doprinose nacionalističkoj i rasističkoj historiografiji. U Hrvatskoj su to bile teorije Franje Račkog. Tvrdio je da su “Hrvati” tijekom seobe stigli u “djelomično praznu kuću”, tako da se nisu miješali, te da sadašnje stanovništvo vodi direktno podrijetlo od doseljenika koji govore slavenski.
Direktor Centra za studije jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu Florian Bieber kaže da kritički pogled na podjelu na etničke grupe nije raširen. “Postoji mnogo više pročišćenih povijesnih narativa koji zanemaruju mješavine i povezanosti”, kaže Bieber.
“Pseudoznanstvene teorije i danas se koriste u propagandne svrhe”
Političarka radikalne desnice bosanskih Srba Biljana Plavšić, bivša potpredsjednica pseudo-republike Republike Srpske, izjavila je oko 1993. da ona i drugi srpski nacionalisti nisu u stanju pregovarati s muslimanima iz genetskih razloga.
“Bio je to genetski deformirani materijal koji je prihvatio islam. I sada, naravno, postaje sve koncentriraniji sa svakom uzastopnom generacijom. Postaje sve gore i gore. Tijekom stoljeća geni su nastavili propadati”, kaže ova biologinja po struci. Bosanski Srbi su bili etnički i rasno superiorniji od bosanskih Muslimana, smatrala je ona.
Arheolog Mario Gavranović iz Austrijske akademije znanosti upozorava na pseudoznanstvenu teoriju o podrijetlu koja se koristi u propagandne svrhe i ističe da se ta rasistička ideologija širi i danas.
Na primjer, srpsko udruženje “Poreklo” prikuplja DNK uzorke kako bi ušlo u trag “srpskom naslijeđu”. Iz “Porekla” tvrde da “Srbi” sigurno nisu pomiješani s “turskom krvlju”. Istoimeno crnogorsko udruženje tvrdi da “Srbi” imaju potpuno drugačije gene od Albanaca.
“Svi pripadamo istom genskom fondu”
Jedna od rasprostranjenih ideja je da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci potekli direktno od doseljenih “Slavena” iz sjeveroistočne Europe u jednoj liniji i bez miješanja s drugima. Neki Albanci vjeruju da su direktni potomci Ilira, neki Grci vjeruju da vode podrijetlo od starih Grka. Uzavrela mješavina praznovjerja, rasizma i nadmoći.
“Nema genetske osnove za razlike među etničkim grupama”, naglašava Naris Pojskić s Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu, miran čovjek koji kaže da je krajem 19. stoljeća Austrijanac Augustin Weisbach pokušao “mjerenjima opsega glave” utvrditi postoji li razlika između pravoslavnih, katoličkih ili muslimanskih Bošnjaka. Weisbach nije našao nijednu.
“Svi pripadamo istom genskom fondu. Uvijek smo duboko u sebi znali da nema razlike”, kaže Pojskić. Desničarski ideolozi koji ipak tvrde da su grupe biološki različite ignorirat će istraživanje DNK, kaže on.
Hrvatska
PROGNOZA / Bit će sve češće vruće, postoji opasnost od toplinskog vala
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Iako je u noći mjestimice bilo kiše, jutros je uglavnom suho. Lokalno ima umjerene do povećane naoblake, čak i magle u kopnenim krajevima.
No, ipak, srijeda je počela pretežno sunčano u većini krajeva Hrvatske. U nastavku dana, u poslijepodnevnim satima, lokalno može biti prolaznih pljuskova s grmljavinom.
Četvrtak će također biti nestabilan, stoga poslijepodne treba računati na mogućnost pljuskova s grmljavinom, pretežno na kopnu, manje su vjerojatni duž Jadrana.
Petak će biti stabilniji, većinom sunčan i pretežno suh.
Za vikend uglavnom sunčano, s tim da će subota biti stabilnija. U nedjelju su mogući pljuskovi poslijepodne, uglavnom na sjeverozapadu zemlje. Bit će vruće, lokalno i do 36.
Državni hidrometeorološki zavod upozorava na umjerenu opasnost od toplinskog vala za riječko područje.
Hrvatska
PROGNOZA / U dijelu zemlje pljuskovi i u novom tjednu, sve češće bit će i vruće
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Nevrijeme je sinoć zahvatilo dijelove unutrašnjosti, bilo je obilnije oborine, grmljavine, tuče. Jutros još na kopnu ima izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom, dok je duž Jadrana sunčanije.
U nastavku ponedjeljka slično, sunce će biti naklonjenije obali, u unutrašnjosti će i dalje biti kiše, pljuskova i grmljavine, češće u prvom dijelu dana, dok će poslijepodne oborina ipak prorijediti. Prolazno malo svježije.
Utorak će biti uglavnom sunčan, poslijepodnevnih pljuskova može biti na krajnjem jugu lokalno u unutrašnjosti.
Srijeda također neće biti posve stabilna, mogući su lokalni pljuskovi sredinom dana i poslijepodne u unutrašnjosti.
I četvrtak će biti pretežno sunčan. No, malo kiše ili kakav pljusak mogući su na sjevernom Jadranu i na kopnu.
Petak će biti uglavnom sunčan i pretežno suh.
Za vikend pretežno sunčano, vruće, no ne i posve stabilno.
Hrvatska
PROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti
Pretežno sunčano, prema jugu i vedro, a u središnjim i istočnim predjelima u drugom dijelu dana, osobito prema večeri, jače naoblačenje s kišom i grmljavinom, a lokalno je moguće i nevrijeme, prognozira Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
Iako mjestimice ima umjerene do povećane naoblake, pretežno sunčano je diljem zemlje.
U nastavku nedjelje slijedi jače naoblačenje, u poslijepodnevnim satima, najprije u sjevernim krajevima, u Hrvatskom Zagorju, Podravini, Međimurju, u osječkoj regiji uz granicu sa Mađarskom gdje se očekuju kiša, pljuskovi, grmljavina, olujni naleti vjetra, moguća je i tuča. U kratkom periodu može lokalno pasti obilnija oborina.
Navečer će se oborina spustiti i na karlovačku regiju, koja je također pod upozorenjem sustava Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Tijekom noći prolaznih nestabilnosti može biti i na sjevernom Jadranu, dok će se u Dalmaciji zadržavati uglavnom suho.
Novi tjedan će početi nestabilno, treba i tijekom ponedjeljka računati na kišu, pljuskove i grmljavinu, u kopnenim krajevima pretežno, rjeđe na sjevernom Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije. Bit će osjetno svježije, osobito na kopnu, do 23 stupnja.
U nastavku tjedna stabilnije, i sve češće vruće.g vjetra i grmljavinskog nevremena.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti





