Connect with us

Hrvatska

STUDIJA: Nema genetske razlike između Srba, Hrvata, Bošnjaka i Albanaca

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

“Adam i Eva su bili Srbi. Ili Hrvati. Definitivno Albanci, Bugari ili Bošnjaci. Postoji jedno pitanje oko kojeg se današnji balkanski narodi slažu: Svuda prevladava vjerovanje da je baš taj jedan, vlastiti narod, najstariji narod južne Europe.” Ovim rečenicama počinje tekst objavljen proteklog vikenda u listu Neue Zürcher Zeitung am Sonntag. Piše ga Adelheid Wölfl iz Sarajeva, a skraćenu verziju je objavio DW.

“Genetski nacionalizam”

“Stav da je zajednički etnički identitet, koji se ne zasniva samo na kulturi, jeziku ili religiji, već i na biološkom podrijetlu, također je široko rasprostranjen. Ovaj etno- ili ‘genetski nacionalizam’ bio je jedan od razloga za krvave devedesete i građanski rat republikama bivše Jugoslavije.

Način razmišljanja je bio: Bili smo ovdje prvi, vrijedimo više od ostalih, a mi smo potpuno drugačiji, zato možemo dominirati nad ostalima i protjerati ih. Ili se tvrdi da ostali zapravo dolazili iz vlastite etničke grupe, a ona je originalna. Ovo razmišljanje je i danas rašireno.

Srpski novinar, koji je kasnije postao ministar za obitelj i demografiju, Ratko Dmitrović, rekao je 2018. da su Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci svi istog podrijetla: oni su svi Srbi. “Nije teško, priznati istinu. Ne boli”, tvitao je.

Prema njegovim riječima, ostale etničke grupe su zapravo Srbi koji su jednostavno izdali svoje srpstvo.

Bivši hrvatski ministar obrazovanja Dragan Primorac, doktor i genetičar, smatra da su “više od tri četvrtine današnjih hrvatskih muškaraca potomci starih Europljana koji su živjeli u posljednjem ledenom dobu prije 20.000 godina na području današnje Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine”.

Studija s Harvarda: Nema bitnih genetskih razlika

Te priče su znanstvena glupost, što dokazuje i nova studija s Harvarda. “Kada biste mi dali DNK od neke osobe i da vam moram reći je li ta osoba Hrvat ili Srbin, bilo bi izuzetno teško. Hrvati, Srbi i drugi su kulturni termini, ali ne odražavaju vrlo staru diferencijaciju u njihovoj demografsko-genetskoj povijesti”, kaže arheogenetičar Injigo Olalde, jedan od autora studije “Genetička povijest Balkana od rimske granice do migracije Slavena”, koja je objavljena u prosincu.

U studiji su analizirali DNK podatke 146 skeleta ljudi koji su živjeli u prvom mileniju nove ere i iskopani su s 20 različitih lokacija na Balkanu – u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj i Albaniji.

Rezultati otkrivaju sljedeće: prvo, genetski fond svih ovih pojedinaca je sličan, a drugo, gotovo je identičan genetskom fondu današnjih jugoistočnih Europljana.

“Bez obzira na moderne nacionalne granice, stanovništvo u našem području istraživanja oblikovano je kroz slične procese migracije i promjena”, kaže Olalde. Ovo sugerira da su se važni demografski događaji koji su doprinijeli formiranju današnjih grupa dogodili već oko 1000. godine nove ere.

Nije došlo do zamjene nego mješanja

Migracijski tokovi se također mogu pratiti putem DNK. Između 250. i 550. godine nove ere ljudi iz srednje i sjeverne Europe i Pontijsko-kaspijske stepe stigli su u jugoistočnu Europu. Nakon završetka rimske vladavine, odnosno između 6. i 10. stoljeća, sve veći broj migranata koji su govorili slavenski dolazi iz sjeveroistočne Europe.

Prema studiji, njihov DNK se danas može pronaći kod 30 do 60 posto stanovništva na Balkanu. Ovi migranti nisu zamijenili ljude koji su živjeli u toj regiji tijekom brončanog ili željeznog doba, već su se pomiješali s njima.

Genetski materijal ljudi iz željeznog i brončanog doba može se naći u oko 22 posto današnje populacije, a genetski materijal predaka iz zapadne Anatolije u oko 23 posto, kaže Olalde u intervjuu za NZZ am Sonntag.

Pitanje je hoće li studija naći put i u svijest šire javnosti na Balkanu. Jer ovdje neki “znanstvenici” doprinose nacionalističkoj i rasističkoj historiografiji. U Hrvatskoj su to bile teorije Franje Račkog. Tvrdio je da su “Hrvati” tijekom seobe stigli u “djelomično praznu kuću”, tako da se nisu miješali, te da sadašnje stanovništvo vodi direktno podrijetlo od doseljenika koji govore slavenski.

Direktor Centra za studije jugoistočne Europe na Sveučilištu u Grazu Florian Bieber kaže da kritički pogled na podjelu na etničke grupe nije raširen. “Postoji mnogo više pročišćenih povijesnih narativa koji zanemaruju mješavine i povezanosti”, kaže Bieber.

“Pseudoznanstvene teorije i danas se koriste u propagandne svrhe”

Političarka radikalne desnice bosanskih Srba Biljana Plavšić, bivša potpredsjednica pseudo-republike Republike Srpske, izjavila je oko 1993. da ona i drugi srpski nacionalisti nisu u stanju pregovarati s muslimanima iz genetskih razloga.

“Bio je to genetski deformirani materijal koji je prihvatio islam. I sada, naravno, postaje sve koncentriraniji sa svakom uzastopnom generacijom. Postaje sve gore i gore. Tijekom stoljeća geni su nastavili propadati”, kaže ova biologinja po struci. Bosanski Srbi su bili etnički i rasno superiorniji od bosanskih Muslimana, smatrala je ona.

Arheolog Mario Gavranović iz Austrijske akademije znanosti upozorava na pseudoznanstvenu teoriju o podrijetlu koja se koristi u propagandne svrhe i ističe da se ta rasistička ideologija širi i danas.

Na primjer, srpsko udruženje “Poreklo” prikuplja DNK uzorke kako bi ušlo u trag “srpskom naslijeđu”. Iz “Porekla” tvrde da “Srbi” sigurno nisu pomiješani s “turskom krvlju”. Istoimeno crnogorsko udruženje tvrdi da “Srbi” imaju potpuno drugačije gene od Albanaca.

“Svi pripadamo istom genskom fondu”

Jedna od rasprostranjenih ideja je da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci potekli direktno od doseljenih “Slavena” iz sjeveroistočne Europe u jednoj liniji i bez miješanja s drugima. Neki Albanci vjeruju da su direktni potomci Ilira, neki Grci vjeruju da vode podrijetlo od starih Grka. Uzavrela mješavina praznovjerja, rasizma i nadmoći.

“Nema genetske osnove za razlike među etničkim grupama”, naglašava Naris Pojskić s Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju Univerziteta u Sarajevu, miran čovjek koji kaže da je krajem 19. stoljeća Austrijanac Augustin Weisbach pokušao “mjerenjima opsega glave” utvrditi postoji li razlika između pravoslavnih, katoličkih ili muslimanskih Bošnjaka. Weisbach nije našao nijednu.

“Svi pripadamo istom genskom fondu. Uvijek smo duboko u sebi znali da nema razlike”, kaže Pojskić. Desničarski ideolozi koji ipak tvrde da su grupe biološki različite ignorirat će istraživanje DNK, kaže on.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

APEL VASTROGASACA: “Oprezno za blagdan Svih svetih i Dušni dan!”

Objavljeno

-

By

Dok se prisjećamo najmilijih koji nisu više s nama, budimo na oprezu zbog mogućeg nastanka požara svijeća, voska i suhog cvijeća.

I ove će godine velik broj hrvatskih građana obilježiti blagdan Svih svetih i Dušni dan tradicionalnim odlaskom na groblje, postavljanjem cvijeća na grobove i paljenjem svijeća. Na taj način se sjećamo naših najmilijih koji više nisu s nama. U ovakvim trenucima potrebno je pozvati građane na oprez zbog mogućeg nastanka požara jer se velika količina upaljenih svijeća, rastopljenog voska i suhog cvijeća na grobljima može lako zapaliti.

Vatrogasci savjetuju:

• nemojte paliti svijeće i šibice u blizini suhe trave,

• svijeće koje još gore i šibice ne bacajte u travu ili smeće,

• ne uklanjajte ugašene svijeće dok se ne ohlade,

• stare lampione i ostali otpad odlažite na za to predviđena mjesta,

• ako palite voštane svijeće i lampione u kućama, ne ostavljajte ih bez nadzora,

• po izlasku iz kuće ili odlasku na spavanje ugasite svijeće,

• nemojte stavljati upaljene svijeće i lampione na prozore kako ne bi došlo do požara zavjesa i namještaja,

• ako primijetite požar na groblju ili na objektima, odmah zovite vatrogasce na broj 193.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Stiže velika promjena vremena, ponegdje i desetak stupnjeva hladnije

Objavljeno

-

By

EU METSTAT

Pretežno sunčano vrijeme nastavit će se i danas u najvećem dijelu Hrvatske, ali tijekom jutra mjestimice na kopnu još može biti magle.

Nešto više oblaka očekujemo poslijepodne na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje do kraja dana ponegdje može pasti i malo kiše. Zapuhat će povremeno umjeren vjetar južnih smjerova, a duž obale će tijekom dana zapuhati umjereno jugo koje će navečer jačati. Nakon svježeg jutra, danju iznadprosječno toplo uz popodnevne vrijednosti većinom od 18 do 23 Celzijeva stupnja, samo u gorskim krajevima malo svježije.

Srijeda nam nosi više oblaka uz veliku vjerojatnost i za kišu koja će obilnija i raširenija biti na Jadranu i krajevima uz Jadran gdje mjestimice može biti praćena i grmljavinom. U unutrašnjosti zemlje će kiše biti manje, a na istoku Hrvatske prijepodne još očekujemo dosta sunca.

Nastavlja se južina pa će i dalje biti toplo. Na Jadranu jugo mjestimice može imati vrlo jake i olujne udare, poslijepodne će najprije na sjevernom dijelu okrenuti na južni i jugozapadni vjetar pa oslabjeti. Jutro toplije od prethodnih, osobito na kopnu, a dnevna temperatura uglavnom između 15 i 20°C, na istoku Slavonije i koji stupanj viša.

U četvrtak će na kopnu i sjevernom Jadranu dan biti pretežno oblačan, mjestimice s kišom, dok bi u Dalmaciji već trebalo biti uglavnom suho. Vjetar će okrenuti na sjeverne smjerove, na sjevernom Jadranu jaku buru. Jutarnja temperatura ugodna, a dnevna će biti niža, osobito na kopnu pa u Slavoniji može biti i desetak stupnjeva niža nego u srijedu.

Petak počinje prohladno, u unutrašnjosti i maglovito, a danju će biti pretežno ili djelomično sunčano. Čini se da nova promjena vremena dolazi za vikend kad uz sve više oblaka ponovno mjestimice može biti kiše.

Nastavi čitati

Hrvatska

PROGNOZA / Nakon obilne kiše stiže smirivanje vremena. Evo što donosi početak novog tjedna

Objavljeno

-

By

foto: Saša Čuka

U protekla 24 sata ciklona koja se premještala preko naše zemlje donijela je većem dijelu Hrvatske prvu obilniju kišu nakon nekoliko tjedana, ponegdje i mjeseci. Najmanje oborina je palo na istoku Hrvatske gdje se nastavlja manjak oborina.

Ciklona danas napušta Hrvatsku pa je kiša u većini Hrvatske prestala, a sa sjeverozapada se već počelo i djelomično razvedravati. U nastavku dana kiša će prestati i u Slavoniji i Dalmaciji, najkasnije na krajnjem jugu.

Uz razvedravanje očekujemo i dosta sunčanih razdoblja pa će nedjelja biti povoljnija za boravak i planove na otvorenom. Navečer i u noći sa sjeverozapada novo naoblačenje s mjestimičnom kišom.

Vjetar na kopnu slab do umjeren sjevernih smjerova, a duž obale će puhati umjerena bura, koja osobito ujutro i ponovno navečer može imati jake do olujne udare, osobito podno Velebita.

Popodnevna temperatura zraka većinom od 15 do 19°C, na Jadranu i krajevima uz Jadran i do 23 Celzijeva stupnja.

Ponedjeljak nam nosi nove oblake, mjestimice s malo kiše, uglavnom u unutrašnjosti i na dijelu sjevernog Jadrana. Vjetar slab do umjeren sjevernih smjerova, na Jadranu umjerena i pojačana bura koja podno Velebita može imati i olujne udare, osobito navečer. Jutarnja temperatura na kopnu od 5 do 10, duž obale i na otocima između 11 i 14°C. Najviša dnevna u unutrašnjosti između 13 i 18°C, na Jadranu koji stupanj viša.

Od utorka slijede uglavnom suhi dani. Duž Jadrana puno sunca, u unutrašnjosti će povremeno biti i oblaka. Hladnije noći i jutra, na kopnu uz mjestimičnu maglu, a dnevna temperatura bez veće promjene.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu