Ako bolujete od astme, vjerojatno znate da okidače vaših simptoma nije uvijek lako predvidjeti. Mogu se mijenjati tijekom vremena ili čak ovisno o godišnjem dobu.Hladan zrak može otežati disanje tijekom zime, a isti učinak ima pelud u toplije vrijeme. Osim toga, vjerojatno ste čuli za druge uobičajene okidače kao što su grinje, dlake kućnih ljubimaca, onečišćenje i dim cigareta.

Međutim, možda niste znali da hrana poput kobasica, hormonalne promjene, emocije poput stresa ili ljutnje, pa čak i okruženje u kojem radite mogu potaknuti napadaj astme koji je potencijalno opasan za život, piše Klix.ba.

Hrana u kojoj se nalaze sulfiti i histamini

Ako imate astmu, možete biti osjetljivi na sulfite i histamine, koji mogu biti prisutni u određenoj hrani i alkoholu. Njihovo konzumiranje može izazvati simptome kao što su kašalj, teško disanje i nedostatak zraka.

Sulfiti se koriste u nekim prerađenim mesnim proizvodima poput kobasica i hamburgera, u ukiseljenoj hrani i octu, sušenom voću te džemovima od povrća i voća.

Gazirana pića, koncentrati voćnih sokova, sokovi od povrća, također, mogu sadržavati sulfite. Kako biste provjerili sadrži li vaša hrana ili piće sulfite, obratite pažnju na E brojeve od E221 do E228 na etiketama.

Plivanje

Za neke astmatičare plivanje u bazenu moglo bi biti rizično, jer oni sadrže kemikalije poput klora za uklanjanje bakterija i drugih klica i održavanje vode čistom.

Klor, kao i dezinficijensi poput izbjeljivača, mogu izazvati napadaj astme. Ako primijetite da vas steže u grudima dok se sunčate uz bazen, to bi moglo značiti da ste osjetljivi na ove kemikalije.

Vaše radno okruženje

Puno vremena provodimo na poslu, pa boravak u okruženju koje izaziva simptome astme može biti problematično.

Profesionalna astma je vrsta astme uzrokovana udisanjem tvari na poslu, poput prašine, para, kemikalija ili čak životinjskog krzna.

Možda nećete odmah osjetiti simptome astme na radnom mjestu jer je potrebno neko vrijeme da imunološki sistem postane osjetljiv na ove okidače.

Ali kad jednom postanete osjetljivi na neku tvar, mogli biste osjetiti simptome astme sljedeći put kada dođete u kontakt s njom.

Strah, ljutnja i uzbuđenje

Snažne emocije kao što su strah, ljutnja, stres, uzbuđenje, pa čak i smijeh ili plač mogu izazvati simptome astme. To je zato što odgovor vašeg tijela na različite emocije mijenja način na koji dišete.

Na primjer, možete početi hiperventilirati kada ste uzrujani, brzo i duboko dišete, što može dovesti do simptoma astme kao što su kašalj, nedostatak zraka ili stezanje u prsima.

Hormonalne promjene

Hormonalne promjene uzrokovane mjesečnicom, trudnoćom ili menopauzom mogu biti okidači astme, iako još nije jasno zašto. Jedna je teorija da bi hormonalne promjene mogle povećati upalu u dišnim putovima.

Dok se kod nekih žena simptomi pogoršavaju tijekom trudnoće, druge primjećuju poboljšanje, a neke, pak, ne primjećuju nikakvu promjenu.

Tokom perimenopauze neke žene s astmom primjećuju da su im se simptomi pogoršali. Neke, čak, mogu dobiti astmu prvi put nakon menopauze.

Mirisne svijeće i štapići

Paljenje mirisne svijeće može se činiti umirujuće, ali ona prilikom gorenja ispušta čestice i druge zagađivače koji, kada se udahnu, mogu iritirati dišne ​​puteve.

Paljenje samo jedne svijeće u sobi može znatno povećati koncentraciju čestica u zraku.

Mirisni štapići mogu biti još gori za astmu, pošto ispuštaju preko 100 puta više čestica nego svijeće. Postoje čak i dokazi da se mirisni štapići povezuju s plućnim bolestima, pa ih treba izbjegavati.

Mirisne svijeće, također, sadrže kemikaliju koja se zove formaldehid, ali ako ih koristite samo povremeno, malo je vjerojatno da će predstavljati veliki zdravstveni rizik.

Budući da svatko ima različite emocionalne potrebe, ono što osoba smatra zdravom vezom može se razlikovati. Međutim, zdravi su odnosi oni koji svakom partneru dopuštaju da bude autonoman, a istovremeno pružaju osjećaj povezanosti s partnerom.

“Odnosi koji dopuštaju kompromise, međusobno poštovanje i prostor u kojem svaka osoba osjeća da se može dosljedno okrenuti svom partneru kao nekome tko je pouzdan i predvidljiv, obično su najzdraviji i najsretniji odnosi”, kaže psihologinja Annie Tanasugarn za Psychology Today.

Izdvojila je pet dodatnih pokazatelja zdrave i sretne veze.

1. Potvrda (validacija)

Psihologinja ističe: “Važno je prepoznati da vrednovanje neke osobe ne znači da se nužno morate složiti s njom, već da poštujete i priznajete njene potrebe, osjećaje i jedinstvene perspektive.” Dodaje da validacija uključuje i razumijevanje iskustava druge osobe te sposobnost slušanja i odgovaranja bez osuđivanja.

2. Zdrava komunikacija

Otvorena i autentična komunikacija temelj je svake zdrave i ispunjavajuće veze, ali može biti najznačajnija kada pokušavamo razumjeti partnerova iskustva, ranjivosti ili osjećaje. “Zdrava komunikacija u vezi daje vašem partneru do znanja što trebate od njega, ali vam također omogućuje da razumijete partnerove potrebe”, tvrdi Tanasugarn.

3. Kompatibilnost

“Kompatibilnost ne treba miješati s kemijom, koja je često prolazna i temelji se na početnoj privlačnosti prema nekoj osobi. Kemija bez autentične kompatibilnosti može rezultirati neispunjavajućim odnosom u kojem se osjećate nezadovoljno”, upozorava psihologinja.

Međutim, kada je kompatibilnost prisutna, ona pojačava kemiju i često dovodi do vrlo ispunjavajuće i intimne veze između nas i našeg partnera.

4. Osjećaj sigurnosti

Potrebe za sigurnošću osnovne su ljudske potrebe koje svatko ima, navodi Tanasugarn. “Te potrebe uključuju osjećaj emocionalne sigurnosti, psihološke sigurnosti, stabilnosti i predvidljivosti veze te dosljednosti i pouzdanosti partnera”, pojasnila je.

5. Poštivanje osobnog prostora

Psihologinja objašnjava da je osobni prostor važan za sve odnose, ali možda najvažniji kada je riječ o našim najintimnijim odnosima, jer nam omogućuje da se razvijamo bez očekivanja ili pritiska.

“Kada je u vezi svakoj osobi dopušten vlastiti prostor bez osuđivanja ili ultimatuma, to joj daje priliku da se pozabavi vlastitim ciljevima i da postane bolja verzija sebe. Kada se svakom partneru omogući prostor za rast bez straha da će drugi partner otići, to može pomoći u izgradnji snažnijeg odnosa temeljenog na zajedničkom rastu”, zaključila je Tanasugarn.

Vjerojatno smo već čuli da dobar san počinje ujutro, a stručnjaci za spavanje slažu se s tom izjavom. To je zbog našeg cirkadijalnog ritma, ili prirodnog ciklusa spavanja i budnosti našeg tijela, koji je 24-satni proces.

“Cirkadijalni ritam, vaš unutarnji biološki sat, radi u približno 24-satnom ciklusu i diktira kada se osjećate budnim ili pospanim. Zato određena ponašanja ujutro utječu na cirkadijalni ritam, promičući budnost tijekom dana i pospanost noću”, objasnio je psihijatar i specijalist medicine spavanja, dr. Chester Wu, za HuffPost.

Suprotno tome, prema Wuu, neredoviti obrasci spavanja, prekomjerna večernja izloženost svjetlu i sjedilački način života mogu poremetiti ovaj ritam, što dovodi do problema sa spavanjem.

Stručnjaci tvrde da nikad ne ostaju u krevetu nakon što im se oglasi alarm

S obzirom na to da su posvetili svoje karijere pomaganju ljudima da bolje spavaju, sa sigurnošću se može reći da su jutarnje rutine doktora za spavanje one koje želimo oponašati. Dakle, otkrili su što izbjegavaju raditi ujutro kako bi osigurali dobar san: nikada ne leže u krevetu nakon što im se oglasi alarm.

Doktori za spavanje ne leže u krevetu, listajući vijesti po društvenim mrežama 15 minuta prije nego što ustanu iz kreveta. “Pokušavam se ne zadržavati u krevetu jer se zbog toga definitivno osjećamo lijeno, umorno ili na neki način omamljeno”, rekao je Wu.

Neuroznanstvenica i doktorica za spavanje, Chelsie Rohrscheib, također to ne radi. “Dok ležim u krevetu, ne bavim se aktivnostima koje nisu vezane uz san i intimnost. To znači da kad se probudim, odmah ustajem iz kreveta. Ovo mi pomaže u održavanju asocijacije da je spavaća soba samo mjesto za odmor, što potiče kvalitetan san”, zaključila je Rohrscheib.