ZADAR / ŽUPANIJA
OKRUGLI STOL “ZNANJEM DO PLODOVA” U “OŽANIĆU” / Gostovali učenici škole koji su uspjeli svojim znanjem i samozapošljavanjem doći do plodova
Jučer je održan 2. Okrugli stol „Znanjem do plodova“ u Poljoprivrednoj, prehrambenoj i veterinarskoj školi Stanka Ožanića Zadar. Na okruglom stolu sudjelovali su bivši i sadašnji učenici škole te roditelji sadašnjih učenika koji su uspjeli svojim znanjem i samozapošljavanjem doći do plodova.
Na ovaj način promiče se poduzetnička okolina te se jača svijest o važnosti uzgoja poljoprivrednih kultura te mogućnosti bavljenja poljoprivredom u cijeloj Hrvatskoj. Ovakav način razmišljanja i djelovanja vodi nas održivom ekonomskom rastu i razvoju, stoji u objavi iz škole.
Na okruglom stolu sudjelovala je Jelena Gulan, ravnateljica Poljoprivredno prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića, Zadar, Heidi Cipriš Madulić, viša savjetnica za poljoprivredu, prehranu i veterinu, iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Tajana Radić, voditeljica Odjela za Poljoprivrednu politiku, inovacije i međunarodnu suradnju, Hrvatska poljoprivredna komora, Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove Zadarske županije, Ivan Šimunić, pročelik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Zadarske županije, Ivica Pintur, ravnatelj Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije AGRRA-e i Jelena Peša, voditeljica HBOR Područnog ureda za sjevernu Dalmaciju te sadašnji i bivši učenici Škole.
Na okruglom stolu sudjelovali su brojni učenici i nastavnici a događaj je također bilo moguće pratiti i on-line preko sustava EMA (Education management application) gdje su se priključili brojni nastavnici iz sektora poljoprivrede, prehrane i veterine iz cijele Hrvatske.
Od učenika i bivših učenika predstavili su se agroturistički tehničar, Ante Bulić i njegova majka, Iva Bulić, s EKO OPG-om Iva Bulić i ekološkim uzgojem badema u Korlatu pokraj Benkovca. Obiteljski posao je iznimno zahtjevan i važno je uskladiti obiteljske obveze s poslovnima što nije jednostavno ali Iva Bulić, vlasnica OPG-a vješto u tome uspjeva. Ekološki badem čak izvozi i u Dansku. Uz badem uzgajaju još i ekološki uzgojne trešnje, uzgajaju koze i proizvode kozje mlijeko i sir, uzgajaju vinovu lozu i proizvode vino, uzgajaju masline i proizvode ekološko maslinovo ulje. Pod brendom Gospoja Mendula proizvode i ušečereni badem, slani badem, bademovo brašno i bademovo ulje koji ponosno nose certifikat Hrvatski eko proizvod te oznaku GMO free 100 % natural. Prate suvremene trendove u poljoprivredi i poslovanju. Koriste društvene mreže u promociji proizvoda i često sudjeluje na sajmovima. Cijela obitelj sudjeluje u radovima a naglašava kako i nakon cijelodnevnih radova potrebno izvršiti i sve administrativne poslove bez kojih poslovanje ne može funkcoionirati.
Predstavio se i agroturistički tehničar, Duje Tokić s ocem Josipom Tokićem i njihoviim obiteljskim poslom, obrtom Rajskim vrtom, kojeg je osnovao još djed u Zadru na Sinjoretovu. Duje već sad pomaže ocu uglavnom oko administrativnih poslova a planira upisati hortikulturu te nastaviti voditi ovaj kreativan obiteljski posao u kojem kako je Josip Tokić kazao definitivno „ostavljaju trag“. Ove godine njihovo uređenje okućnice osvojilo je i nagradu za najljepše uređen vrt. Osim uređenja vrtova uzgajaju i nekoliko vrsta lončanica.
Jure Božić, sadašnji učenik predstavio je obiteljski OPG Nikolina Božić, koji se bavi ekološkim uzgojem koza. Vlasnici su čak 300 koza u Jasenicama. Obiteljski posao započeli su pradjed i prabaka još davne 1928. godine, preživjeli su i Domovinski rat s kozama i tako uspjeli sačuvati jedinstvene autohtone pasmine, bijelu i šarenu hrvatsku kozu. Gotovo je isključivo namijenjena proizvodnji mesa. Enuzijastičan i duhovit, maturant veterinarskog smjera planira upisati Veterinarki fakultet i nastaviti obiteljsku tradiciju. Uz koze počeli su se baviti i pčelarstvom.
Danijel Bobanović, bivši učenik predstavio je obiteljski obrt i OPG Bobanović koji proizvodi 300 tona povrća godišnje, masline i vino. U posjedu su 5 ha plastenika u kojima uzgajaju povrće: kupus, blitvu, mrkvu, ciklu, peršin, rotkvice…u ljetnoj sezoni uzgajaju lubenice, dinje i paprike. Od rajčice su odaustali jer je jako zahtijevna i potrebno ju je sve više tretirati. Ovce uzgajaju kako bi osigurali stajsko gnjojivo. Cijela obitelj se aktivno bavi poljoprivredom i stočarstvom te im je to jedini izvor prihoda. Imaju i puno starih kupaca kao što su restorani kojim arazvoze povrće na adresu. Proizvode plasiraju na veliko na zadarsku veletržnicu.
Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela Upravnog odjela za poljoprivredu, ribarstvo i EU fondove pohvalio je Okrugli stol „Znanjem do plodova“ kao dobar primjer razmjene iskustava učenika, nastavnika, poljoprivrednika i institucija na jednom mjestu. Naglasio je kako je Zadarska županija sa svojim agencijama i stručnim službama na dispoziciji za pomoć svim zainteresiranim poljoprivrednicima i onima koji to žele postati. Također je spomenuo izvrsnu priliku za povezivanje poljoprivrednih proizvoda s turističkom gastronomijom te poticanje razvoja agroturizma.
Ivan Šimunić, pročelik Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport, podržao je ideju održavanja ovakovog događanja te naglasaio kako je je ovo jedinstven primjer organizacije i okupljanja sadašnjih i bivših učenika Škole koji su nastavili s radom u struci. Predložio je nastavak organizacije ovog već tradicionalnog okruglog stola gdje bi moglo pristupilo još više kompetentnih dionika.
Stručno predavanje održala je Tajana Radić, voditeljica Odjela za Poljoprivrednu politiku, inovacije i međunarodnu suradnju iz Hrvatske poljoprivredne komore, koja je predstavila brojne mogućnosti koje se nude mladim poljoprivrednicima koroz različite mjere i akcije kao što je EIP, operativna grupa koju može oformiti Škola zajedno s nekoliko OPG-ova u cilju osmišljavanja inovacija, zatim BIO Easts inicijativa koja također zahtjeva operativne skupine. Zaključila je kako se putem stranica Hrvatske poljoprivredne komore može doći do brojnih informacija koje usmjeravaju ka potencijalnim projektima te rastu i razvoju.
Jelena Peša, voditeljica HBOR Područnog ureda za sjevernu Dalmaciju, istaknula je kako Hrvatska banka za obnovu i razvitak uvijek ima niz korisnih mjera za poljoprivrednike uz povoljne kamatne stope. Često financiraju poduzetnike kojima je potrebno financirati dio sredstava uz već dobivena Europska sredstva.
Zaključak ovog okruglog stola je poruka svim mladima i učenicima škole da trebaju njegovati svoju tradiciju, iskoristiti potencijal i kapital zemlje koji imaju, iskoristiti savjete i pomoć starijih, roditelja i rodbine koji imaju iskustvo a isto tako primijeniti stečeno znanje kroz srednjoškolsko stručno obrazovanje uz korištenje suvremene tehnologije koje su prisutne u svijetu poljoprivrede. Na raspolaganju su im stručne službe u Zadarskoj županiji kao i nastavnici Škole. Tako se je u optimističnom i vedrom tonu priveo kraju 2. okrugli stol „Znanjem do plodova“ .
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





