Connect with us

Hrvatska

Stiže novi porez na vikendice. Tko ga želi izbjeći, trebat će potvrdu – liječnika opće prakse

Objavljeno

-

Anna Armbrust from Pixabay

Porezna uprava pozvala je sve građane da do 31. ožujka ove godine predaju prijavu u kojoj će navesti koje im nekretnine služe za odmor, a ako to ne učine dužnost i nadležnost gradova i općina je da to učine umjesto njih.

Početkom godine stupila je na snagu nadopuna zakona o porezu na kuće za odmor prema kojem svaki grad ili općina imaju odgovornost naplate tog poreza, a na internetskim stranicama Porezne uprave može se pronaći podatak koji su gradovi i općine donijeli odluku o povećanju ili smanjenju poreza na kuće za odmor, piše Novi list.

Potraga za vlasnicima

Prema tim podacima, od 566 jedinica lokalne samouprave na povećanje poreza na vikendice odlučilo se 240 jedinica, no većina gradova i općina, njih 303, među kojima su turistička središta Split i Zadar, ipak je zadržalo postojeće porezno opterećenje, odnosno nije ga povećavalo, dok je 13 jedinica lokalne samouprave taj porez čak i smanjilo. Ili još preciznije, od 463 jedinice lokalne samouprave koje su u 2023. imale porez na vikendice, njih 136 je utvrdilo taj porez u većem iznosu od dva eura, a 52 jedinice u maksimalnom iznosu od pet eura i riječ je o gradovima i općinama u turistički orijentiranim krajevima, među kojima prednjači Istra gdje se čak 17 gradova i općina odlučilo na maksimalo povećanje poreza na vikendice od pet eura po kvadratnom metru.

Država je porez na kuće za odmor, koji je već bio prisutan u zakonu, ali kao prihod središnjeg državnog proračuna, od prvoga siječnja prepustila gradovima. Taj se porez, naime, odnosi i na vlasnike apartmana, bilo fizičke ili pravne osobe, ali i na građane, bilo Republike Hrvatske ili EU-a, koji imaju nekretnine koje koriste za povremeni boravak. Budući da vlasnici apartmana već imaju obvezu plaćanja tog poreza, u konačnici će plaćati dva nameta: porez na kuću za odmor i paušal po ležaju, upozorava za Novi list vlasnik agencije za nekretnine Imperium Immobiliare Filip Brkan.

Povećan i paušal

Što se tiče sprječavanja izbjegavanja plaćanja ovog poreza, zakonodavac je tu bio dosta maštovit, nastavlja Brkan.

– Da bi netko dokazao da kuću ne koristi za odmor, mora imati dokaz o prebivalištu na toj adresi i na istoj primati račune od komunalnih poduzeća, a možda je najzanimljivija treća odredba po kojoj se dokazuje da tamo stanujete, a to je potvrda liječnika opće prakse, iz koje će biti vidljivo da tamo stanujete i kod njega/nje dolazite na preglede. Država je bila temeljita i dosta se dobro pripremila, zaključio je Brkan. Iako građani imaju obvezu do 31. ožujka prijaviti nekretninu za povremeni boravak, zanimljivo je da u zakonu nisu predviđene nikakve kazne za one koji ne prijave kuću koju ne koriste ili je povremeno koriste.

Zagreb očekuje velike porezne prihode

Gradovi i općine u kontinentalnom dijelu Hrvatske nisu zainteresirani za naplaćivanje poreza na kuće za odmor iz jednostavnog razloga što bi im cijela logistika za prikupljanje informacija o vlasnicima kuća koje se povremeno koriste bila skuplja od prihoda koji bi zaradili ubiranjem tog poreza, napominje Brkan. Osim u Zagrebu koji kreće u utvrđivanje točnog broja iznajmljivača, odnosno u suradnji s Poreznom upravom provjerit će jesu li ovim porezom obuhvaćeni svi obveznici koji ga moraju plaćati. Naime, Zagreb je prošle godine od poreza na kuće za odmor uprihodio samo 77 tisuća eura, odnosno taj je porez platilo petstotinjak iznajmljivača, a u Gradu pretpostavljaju da je takvih iznajmljivača znatno više, posebno uzme li se u obzir podatak koji je iznio potpredsjednik Vlade Branko Bačić o 54 tisuće praznih stanova u glavnom gradu. U Zagrebu stoga procjenjuju da bi od ovog poreza trebali uprihoditi gotovo 20 milijuna eura, piše Novi list.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PRONAĐENI KOMADIĆI PLASTIKE! Povlači se jedna vrsta soli, provjerite zalihe…

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) objavila je da se povlači jedna vrsta soli zbog prisustva komadića plastike.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Nadalina mlinac morske soli 100g, EAN: 3858881586147, bar koda: 3858881586147, najbolje upotrijebiti do 4.10.2006., zbog prisustva stranog tijela – komadića plastike.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: Luxor d.o.o., Put Majdana 43A, 21210 Solin, Hrvatska

Dobavljač: JOMA Kunststofftechnik GmbH, Wolfholzgasse 14-16, 2845 Brunn amGebirge, Austrija

Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima, navode iz HAPIH-a.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

S tržišta se povlači Donat Mg zbog promjena organoleptičkih svojstava

Objavljeno

-

By

foto: Pixabay

S tržišta se iz predostrožnosti povlači prirodna mineralna voda Donat Mg, 1L koju proizvodi slovenski Atlantic Droga Kolinska, zbog promjena organoleptičkih svojstava okusa i mirisa, izvijestio je u petak Državni inspektorat RH.

Riječ je o mineralnoj vodi Donat Mg, 1 L, s oznakom 14. 11. 24 (s rokom uporabe najmanje do 14. 11. 2024.) i Donat Mg, 1 L, s oznakom 15. 11. 24 (s rokom uporabe najmanje do 15. 11. 2024.,). Distributer je zagrebački Atlantic trade.

Proizvođač ističe da proizvod nije štetan za zdravlje,  ali su preventivno odlučili povući cijelu seriju proizvoda s tržišta.

Potrošači koji su kupili proizvod mogu ga vratiti na prodajno mjesto, gdje će dobiti povrat novca ili dogovoriti zamjenu proizvoda, navodi se u priopćenju Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Najveća prosječna hrvatska plaća je u Zagrebu, a evo gdje je najmanja

Objavljeno

-

By

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. porasla je u svim županijama. Najveći porast bio je u Požeško-slavonskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, za po 17,1 posto, a najmanji u Gradu Zagrebu, za 12,3 posto.

Državni zavod za statistiku objavio je da je najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 1 380 eura, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1043 eura, prenosi Novi list.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. porasla je u svim županijama. Najveći porast bio je u Vukovarsko-srijemskoj županiji, za 18,5 posto, a najmanji u Gradu Zagrebu, za 13,5 posto.

Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u četvrtom tromjesečju 2023. bila je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 1982 eura, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 1383 eura.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu