Hrvatska
Ogroman manjak radnika u trgovini: “Bez umirovljenika, studenata i stranaca ne bi funkcioniralo”
Kada su 1. srpnja prošle godine na snagu stupile izmjene i dopuna Zakona o trgovini s kojima je uvedena zabrana rada trgovina nedjeljom i blagdanima uz izuzetak 16 nedjelja u godini koje trgovac može samostalno odrediti kao radne, nagađalo se, a iz krugova poslodavaca čak i upozoravalo da bi to moglo rezultirati otpuštanjima radnika.
Pokazalo se, međutim, da su takve tvrdnje bile pretjerane. Nedavno je u nekim medijima objavljeno da u Hrvatskoj nedostaje oko 10 tisuća radnika u sektoru trgovine (ne samo prodavačica ili blagajnica, nego i vozača, skladištara, mesara…), a s portala Moj posao početkom godine se priopćili da je lani objavljeno više od 20.000 oglasa za poslove u djelatnosti trgovine.
Da je uistinu tako vidi se i na vratima mnogih trgovina, osobito manjih, na kojima stoje obavijesti “tražimo djelatnike”, “zapošljavamo” i slične.
Popodne nema tko rezati salamu i sir
Vidi se to ovih dana, primjerice, i u prodavaonici Konzuma u Importanne centru na Trgu Ante Starčevića, gotovo u samom središtu Zagreba, gdje na pultu sa suhomesnatim proizvodima i sirevima stoji obavijest da je taj dio trgovine u popodnevnoj smjeni zatvoren jer “nema tko raditi”.
“Znam da nedostaje jako puno radnika, a je li to baš 10 tisuća – ne znam. Znam i da tamo gdje mi imamo članove, a to su mahom veliki trgovački sustavi, zaista nedostaje velik broj radnika. Također znam da svi poslodavci u trgovini trebaju radnike. Čak sam nedavno na autocesti vidjela kamion s velikom reklamom jedne trgovine ‘Pridružite se našem timu’ i brojem telefona”, kazala nam je Zlatica Štulić, predsjednica Sinikata trgovine Hrvatske (STH).
U trgovinama radi oko 5000 umirovljenika…
Radnike su, kaže, neki poslodavci počeli nagrađivati ako dovedu novog radnika pa im daju i po 100, 200 eura ako ovi ostanu najmanje šest mjeseci. Domišljaju se raznim načinima privlačenja, što se ne tako davno činilo nezamislivim.
Manjak radnika trgovci namiruju i zapošljavanjem umirovljenika kojima Zakon o radu dozvoljava da rade pola radnog vremena. U Hrvatskoj tu mogućnost koristi tridesetak tisuća umirovljenika, a od tog broja najviše ih je upravo u trgovini. Štulić kaže – oko pet tisuća.
“Sektor trgovine funkcionira. Uz umirovljenike kontinuirano rade i studenti, agencijski radnici, stranci…”, dodaje čelnica STH-a.
… i oko 5000 stranih radnika
Ministarstvo unutarnjih poslova prošle je godine izdalo 172.499 dozvola za boravak i rad stranih državljana u Hrvatskoj. Većina ih radi u graditeljstvu te turizmu i ugostiteljstvu, a u sektoru trgovine, prema podcima MUP-a, radi njih 5126.
“Strani radnici u trgovini još uvijek su većinom iz susjednih zemalja – BiH, Srbije, Crne Gore, a sve ih je više i iz trećih, dalekih zemalja, koji uglavnom rade u skladištima, prijevozu, u tim logističkim dijelovima, a sve češće i u maloprodaji”, kaže.
Zbog nedostatka radnika neki poslodavci u trgovini morali su, kaže Štulić, posegnuti za mjerama poput skraćenog radnog tjedna ili ukidanja druge smjene.
“Doista je izazovno”, napominje.
Ne evidentiraju prekovremene sate
Logičan je zaključak da manjak radnika u trgovinama znači više posla za one koji rade? Jer očito je da kupaca (još) ne manjka.
“Naravno da ima prekovremenog rada, koji mora biti usklađen sa zakonom. Važno je reći da se radno vrijeme trgovine i radno vrijeme radnika ne poklapa u cijelosti, posebno u trgovinama gdje je potrebno obaviti i pripremu – ispeći peciva, iznijeti meso, salame. U tom dijelu radnici dolaze ranije nego što se trgovine otvaraju. U trgovinama koje funkcioniraju kako treba, raniji dolasci se moraju evidentirati kao radno vrijeme. No, mnogi radnici nam govore da dolaze ranije na posao, a da im se to ne evidentira. Ili ako se evidentira, ne stavlja im se u onu tzv. šihtericu kako bi te prekovremene sate mogli iskoristiti kao slobodne dane”, objašnjava Štulić.
“Nedopustivo je da danas netko radi za badava”
Ukratko kaže, sve što je poslodavac naložio radniku da radi duže od njegovog radnog vremena, a da nije posao u preraspodjeli ili u nejednakom rasporedu radnog vremena, mora radnicima biti plaćeno kao prekovremeni rad.
“Nedopustivo je da danas netko nekome radi za badava”, poručuje.
Vremena su se donekle promijenila pa stjecajem loše okolnosti što je u trgovini velik manjak radnika, dobra je okolnost za radnika što lakše može poslodavca koji ga zakida na plaći ili prekovremenim satima, zamijeniti boljim.
“Stariji radnici, s više godina radnog staža, koji su već dugo kod jednog poslodavca, teže će se odlučiti na takvo što. Mlađi su puno mobilniji i brže reagiraju na nepravde i idu dalje. Trgovina je inače djelatnost u kojoj se ljudi često zapošljavaju dok, kako kažu, ne nađu nešto bolje”, kaže čelnica STH.
Jedan radnik sada radi posao za više njih
Sve u svemu, situacija se ipak doima boljom nego ranije.
“Radnicima je bolje, analize pokazuju da prometi u trgovinama rastu, nema otpuštanja, nema ni odlazaka naših građana u kupovinu u inozemstvo. Čak kažu da sada k nama dolaze iz Mađarske, Srbije i BiH. Problem je što zbog manjka ljudi radnik sada radi posao koji je ranije radilo više njih u istom radnom vremenu. No, neradna nedjelja i blagdani, kao i petodnevni radni tjedan mogu pridonijeti tomu da se više ljudi želi zaposliti. Naravno, uz povećanje plaća”, zaključila je Štulić.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




