Connect with us

Hrvatska

Rastu cijene pogreba u Hrvatskoj, kremiranje sve popularnije

Objavljeno

-

foto: Saša Čuka

U Hrvatskoj, uz sva ostala poskupljenja, rastu i cijene pogreba. One znatno variraju od regije do regije, a postupno se mijenja i način ukopa pokojnika jer je sve popularnije kremiranje.

“U Zagrebu su cijene ispraćaja pokojnika posljednjih godina najviše rasle u segmentu pogrebene opreme, a sve je popularnije kremiranje koje je jeftinije od tradicionalnog ukopa”, rekao je Hini Renato Habulin iz tvrtke za pogrebne usluge Habulin.

Prosječna cijena pogreba u Zagrebu oko 2000 eura

Prosječan ispraćaj pokojnika u Zagrebu, što uključuje lijes, prijevoz preminulog, glazbu ili zbor i ostalo što je sastavni dio oproštaja stoji otprilike 2000 eura. Naravno, cijena može biti znatno viša ili niža, ovisno o opremi i dodatnom sadržaju.

Cijena kremiranja, doznaje se u Zagrebačkom holdingu, iznosi 146 eura, a tome treba dodati cijenu kontrolnog pregleda umrlog prije kremiranja od 21.4 eura. Uporaba rashladne komore po danu, takozvana ležarina, iznosi 16.4 eura.

Cijena ispraćaja u Podravini

Josip Behin iz Koprivnice kaže da su cijene pogrebnih usluga u Podravini u zadnje vrijeme rasle u prosjeku 20 posto, a neki su pogrebnici poskupjeli i do 35 posto.

Osnovni ispraćaj pokojnika koji je za života osigurao grobno mjesto Podravce stoji otprilike 1000 eura, a ovisno o specifičnim željama obitelji cijena može znatno porasti.

Ispraćaj pokojnika na kremiranje je dosta skuplji jer cijenu povećava prijevoz preminule osobe i ekološki lijes. Ponekad cijena raste zbog ležarine, jer nerijetko se na kremaciju čeka i po nekoliko dana.

Kremiranje sve popularnije

Ipak, kremiranje na kraju može ispasti povoljnije jer je kazeta za polaganje urne dvostruko jeftinija od klasičnog grobnog mjesta u Koprivnici. Kremiranje je u očitom porastu, ono se više ne tabuizira kao nekad, kaže Behina.

U Koprivnici je sve popularnije, iako je još uvijek ispod 50 posto, no nekada je na 200 pokojnika samo jedan bio kremiran. U Osijeku nema ispraćaja koji košta ispod 1000 ili 1300 eura. U računicu ulazi lijes čija početna cijena iznosi 400-njak eura, a gornja granica je samo nebo.

Pritom su kremiranja u Slavoniji izuzetak, a osječki krematorij trenutno ne funkcionira pa se kremacije pokojnika privremeno organiziraju u zagrebačkom krematoriju,

Dubrovnik među najjeftinijima u Hrvatskoj

Što se Dubrovnika tiče, iz tamošnje tvrtke Boninovo kažu da cijena ispraćaja iznosi 227 eura. U nju je uključeno korištenje dvorane za ispraćaj, uređenje odra, nošenje pokojnika do groba, otvaranje i zatvaranje grobnice, polaganje lijesa u grobnicu i odstranjivanje i zbrinjavanje vijenaca.

Kad se tome doda cijena lijesa koja iznosi otprilike 400 eura, mada lijes može biti i znatno skuplji, te ostalih usluga poput oblačenja pokojne osobe, dolazi se do prosječne cijene od 1000 eura.

“Znam, među najjeftinijima smo u Hrvatskoj, što nitko ne bi vjerovao za Dubrovnik”, rekao je Hini direktor Boninova Marijan Dadić.

Što se kremacija tiče, u dubrovačkom dijelu Hrvatske ona je rijetkost. Razlog je tradicijske prirode, kao i cijena prijevoza pokojnika do krematorija.

Crkva: Kremiranje se ne protivi kršćanskoj vjeri

Na brojnim ceremonijama kremiranja sudjeluju svećenici, koji se bez problema odazivaju na takve ispraćaje, ali njihova tijela, kao i tijela časnih sestara, kad im srce prestane kucati, polažu se isključivo u grob.

Iz Varaždinske Biskupije ističu da je od 1963. godine stajalište Crkve da se kremiranje ne protivi kršćanskoj vjeri, ako odluka za to nije posljedica nijekanja kršćanskih dogmi, sektaškoga duha ili pak mržnje protiv katoličke vjere i Crkve.

Biskupija: Nije dopušteno propisati pepeo u zrak, na tlo, u vodu…

Prema učenju Crkve, pogrešan odnos prema vjeri ne odnosi se samo na motiv čina kremiranja, nego i na odnos prema zemaljskim ostacima pokojnika nakon spaljivanja.

“Da bi se izbjegla svaka panteistička, naturalistička ili nihilistička dvosmislenost, nije dopušteno prosipati pepeo u zrak, na tlo ili u vodu, odnosno čuvati kremirani pepeo kao uspomenu na pokojnika, u komadima nakita ili drugim predmetima”, navode iz Biskupije.

Dakle, u slučaju da je pokojnik dopustio kremiranje i prosipanje vlastitoga pepela u prirodi zbog razloga protivnih kršćanskoj vjeri, sprovod se mora uskratiti.

Mogućnost da tijelo pokojnika koristi razvoju medicine 

Postoji još jedna solucija, a namijenjena je osobama koje pristanu da njihovo beživotno tijelo koristi razvoju medicine. Zagrebački Medicinski fakultet nudi opciju da nakon smrti tijelo pokojnika o svom trošku preuzme njihov Zavod na anatomiju – riječ je o plemenitom činu jer tijelo koriste za edukaciju studenata i liječnika.

Nakon nekog vremena pokojnika se kremira, a urna polaže u novoizgrađenu grobnicu Zavoda za anatomiju na Krematoriju Mirogoj.

Također, Medicinski fakultet omogućava i da se, po želji pokojnika, njegovo tijelo nakon izobrazbe studenata i liječnika vrati u obiteljsku grobnicu.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Hrvati na EU izborima mogu birati i strance, DIP objasnio kako

Objavljeno

-

By

Državno izborno povjerenstvo (DIP) podsjeća da na europskim izborima 9. lipnja, pravo birati i pravo biti birani, odnosno kandidirati se, imaju i državljani druge države članice EU s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj.

Ostvari li to pravo u Hrvatskoj, državljanin druge članice EU, ne može ga ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj članici EU, na istim izborima.

Da bi mogao glasovati na europskim izborima, državljanin druge države članice EU, mora najkasnije 9. svibnja podnijeti zahtjev za upis u Registar birača nadležnom upravnom tijelu županije, odnosno Grada Zagreba koje vodi taj Registar.

Uz taj zahtjev, treba predočiti izjavu u kojoj će, uz ostalo, stajati da će pravo glasa ostvariti samo u Hrvatskoj i izjavu da nije lišen prava glasovanja u državi članici EU čiji je državljanin.

Navedeni zahtjev podnosi nadležnom upravnom tijelu koje vodi Registar birača, prema mjestu prebivališta ili boravišta u Hrvatskoj.

Kontakt podaci nadležnih upravnih tijela bit će dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave – https://mpu.gov.hr/.

DIP podsjeća i da birači druge države članice EU glasuju na biračkim mjestima određenima prema mjestu njihovog prebivališta ili boravišta.

Kad je riječ o kandidiranju na europskim izborima, DIP ističe da to pravo imaju i državljani druge države članice EU ako zadovoljavaju zakonske uvjete i pod uvjetom da u Hrvatskoj i državi članici EU čiji su državljani, pojedinačnom sudskom presudom ili administrativnom odlukom protiv koje je dopušten pravni lijek nisu lišeni prava na kandidiranje i da su upisani u Registar birača.

Ima li državljana drugih država članica EU na listama za europske izbore i koliko, vidjet će se nakon što DIP u srijedu poslijepodne objavi zbirnu listu pravovaljanih lista.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Turisti u Hrvatskoj troše gotovo četiri puta manje nego u Francuskoj. Otkud tolika razlika?

Objavljeno

-

By

Hrvatski turizam suočava se s ograničenjima daljnjeg rasta, navode u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Hrvatska ima svega 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kad u nazivnik uračunamo nekomercijalni smještaj, odnosno vikendice, efektivno ima tek 9,5 posto hotelskih kreveta u ukupnom smještaju, za razliku od Grčke koja u hotelima ima 71 posto kapaciteta, Italije s 43 posto hotelskih kreveta te Španjolske s 53 posto hotelskih kapaciteta.

To za posljedicu ima relativno nisku potrošnju turista u Hrvatskoj od oko 150 eura po danu u odnosu na potrošnju u Italiji i Španjolskoj, u kojima turisti u prosjeku potroše oko 250 eura po danu, dok u Francuskoj gosti pak dnevno troše i više od 550 eura, navodi se u analizi Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca iz koje poručuju da je postojeći tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list.

Poticanje investicija

“Postojeća struktura kapaciteta u kojoj dominiraju kratkoročni najam s najnižim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji u ukupnom smještaju, a koji pak konzumiraju gosti niže, narušene kupovne moći, hrvatski turizam suočava s ograničenjima daljnjeg rasta.”

To samo aktualizira HUP-ov stav da u cilju podizanja dodane vrijednosti treba ubrzano i snažno poticati usmjeravanje investicija prema organiziranom smještaju kako bismo riješili problem najlošije strukture smještaja na Mediteranu, navodi se Fokusu tjedna glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića.

U HUP-u se pritom referiraju na Zakon o turizmu kojim je prvi put adresiran problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.

Za poticanje investicija predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima.

Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.

Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena, upozoravaju u HUP-u.

Naime, udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.

U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, smatraju u HUP-u.

Rast noćenja

Ipak, u HUP-u tvrde da bismo ove godine mogli ostvariti bolje rezultate u odnosu na lanjsku, rekordnu sezonu jer je booking u EU-u tek lani dosegnuo predpandemijske razine, također svjedočimo snažnom rastu korporativnih putovanja, a potražnja Europljana za putovanjima je relativno neelastična na pad realnog raspoloživog dohotka s obzirom da čini mali udio (ispod 3 posto) u dohotku prosječnog Europljanina, navode u HUP-u uz napomenu da »unatoč strahu od pada kupovne moći, europski turizam ostaje atraktivan.

Podsjećaju na to da su ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla na 107,8 milijuna ili 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu te gotovo dosegla predpandemijske rekorde zabilježene 2019. godine.

Pritom su inozemni prihodi od turizma dosegnuli rekordnih 14,6 milijardi eura (19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka) u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. te 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini, pri čemu rast prihoda pripisuju inflaciji.

Ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za strane radnike

Hrvatski turizam zabilježio je najjači oporavak u EU-u, ali je i među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na pretkriznu 2019. godinu, podsjećaju u HUP-u i dodaju da to valja zahvaliti dobrom kriznom menadžmentu tijekom pandemije, iznadprosječnom oporavku komercijalnih avioletova do destinacije, brzom povratku investicijama sektora na predpandemijske razine te ulasku u europodručje i Schengen, što je poboljšalo percepciju Hrvatske kao atraktivne i sigurne turističke destinacije, Novi list.

No, hrvatski turizam će se i idućih godina suočavati s velikim izazovom nedostatka radne snage te je u tom smislu potrebno dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese ishodovanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja, predlažu u HUP-u i navode da je lani u turizmu izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje 50 do 55 tisuća.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Porezna uprava objavila upozorenje vezano uz povrat poreza: Pazite na ove poruke!

Objavljeno

-

By

​Aktualizacijom povrata poreza bilježe se brojni pokušaji prijevara kolanjem phishing poruka u kojima se pošiljatelj lažno predstavlja kao Porezna uprava, upozorili su iz Porezne uprave.

“Apeliramo na sve obveznike da pozorno čitaju poruke koje im pristižu i ne daju nikakve dodatne podatke bez konzultacije s Poreznom upravom o istinitosti poruke.

Napominjemo, lažne poruke najčešće sadrže gramatičke pogreške i često upućuju na QR kod uz jednokratnu lozinku, a neophodno je obratiti pozornost na domenu s koje poruke stižu. Jedina službena domena Porezne uprave je @porezna-uprava.hr i ne sadrži dodatne znakove ni slova kao što je slučaj kod lažnih poruka (npr. @porezna-uprava.cnvelsalvador.com).

Dodatne informacije o prepoznavanju i postupanju s lažnim porukama dostupne su ovdje“, naveli su iz Porezne.

Podsjetimo, isplata povrata poreza na dohodak počinje 2. svibnja 2024. godine.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu