ZADAR / ŽUPANIJA
BILOSNIĆEVA NOVA EDICIJA: Gradu koji se poput zlatnog otoka izdiže iz morskog plavetnila
Iz tiska je izišla nova knjiga Tomislava Marijana Bilosnića naslovljena „Od mora i zlata / Moj Zadar moj zavičaj“, inače 165 po redutiskano djelo, kako u domovini tako i u inotzemstvu, ovog svestranog autora, o kojemu je tiskano i 13 zasebnih izdanja posvećenih njegovom književnom djelu.
Zapravo, „Od mora i zlata“prva je knjiga iz edicije „Moj Zadar, moj zavičaj“, koja donosi povjesnice i feljtone Tomislava Marijana Bilosnića koji tematiziraju povijest i baštinu Zadra i zadarskoga područja. Bilosnićeve povjesnice i feljtoni prethodno su objavljeni u dnevnim novinama („Slobodna Dalmacija“, „Zadarski list“, Zadarski regional“), a gotovo prije dva desetljeća i u zasebnim knjigama – „3000 Za dar“ (2001.), „Gledajte tamo onaj grad“ (2005.) i „Sjaj zadarskoga zlata“ (2006.).
Ciklus feljtona iz knjige „3000 Za dar“mali je povijesni leksikon Zadra u kojemu je sadržana široka, tritisućljetna zadarska povijesti – od Liburna do naših dana. Svaki medaljon mala je priča velike i bogate zadarske povijesti i civilizacije. O Bilosnićevoj je knjizi prof. dr. sc. Šime Batović, jedan od najuglednijih hrvatskih arheologa, s oduševljenjem zapisao: „Ovo je knjiga kakve dosad nismo imali. (…) Ovdje se prošlost zapravo redovito povezuje s današnjim životom i događajima, pa to i nije sama povijest, već život koji nastavlja i stvara povijest, ili se prošlost do danas nastavlja i doživljuje svoje tisućgodišnje taloženje. (…) Na taj se način prošlost i život ocrtavaju pred našim očima, uz našu nazočnost i sudjelovanje, pa je preko pisca svaki stanovnik Zadra i sudionik i gledatelj, jer se prošlost na svakom koraku zrcali kroz naše življenje i trajanje“. I uistinu od priča o liburnskom nakitu i liburnskim nekropolama, rimskom Zadru, Keltima i franačkoj upravi, biskupu Donatu i opatici Čiki, obitelji Madijevaca i kraljici Elizabeti Kotromanić, prvom hrvatskom sveučilištu, duždu Dandolu, do alke koja se trkala Kalelargom, zadarskim obrtnicima, gostionicama, knjižnicama, crkvama i samostanima – sve je to ujedinjeno u zajedničku dijakronijsku ogrlicu tisućljetne povijesti mitskoga jadranskoga Zadra.

Povjesnice iz Bilosnićeve knjige „Gledajte tamo onaj grad“u cijelosti su posvećene IV. križarskoj vojni tijekom koje su križari, plaćajući prijevoz u Svetu Zemlju, mletačkom duždu Dandolu „pomogli“ osvojiti Zadra razorivši ga do temelja. Svoje feljtone o križarskom razaranju Zadra 1202. godine Bilosnić je objavljivao u periodici o 800-godišnjici od toga nemilog događaja. Osim što čitatelja ovi feljtoni uvode u svijet križarske opsade srednjovjekovnoga „ključa Otranta“, autor u njima oživljuje zadarsku svakodnevicu, donoseći ujedno i kontekst arhitektonskoga i umjetničkog sjaja Zadra 12. stoljeća. Bilosnić je svojom „križarskom povjesnicom“ osvijestio gorku istinu da se sjaj Zadra nakon križarske opsade više nikada nije obnovio u svojoj punini. Hrvatski povjesničar dr. sc. Eduard Peričić pritom je o Bilosnićevoj knjizi istaknuo: „Bilosnićevo djelo čita se kao roman, ali ne s izmišljenim nego sa sasvim konkretnim licima i imenima. Ništa tu nije rečeno tek tako, radi neke stilske figure ili estetske ugodnosti. Ne, sve je argumentirano: i osvajanje, i način na koji su Mlečani pridobili križare za svoj plan, i tamne strane križara pljačkaša i svijetle likove među njima koji su napustili slijepoga devedesettrogodišnjega gramzivoga mletačkoga dužda ne htijući služiti nečasnim interesima mletačkog imperijalizma…“.
Feljtoni i povjesnice iz knjige „Sjaj zadarskoga zlata“ tematiziraju srednjovjekovnu povijest Zadra kroz priču o zadarskoj zlatarskoj baštini, danas postavu Stalne izložbe crkvene umjetnosti, a u čiji opus pripada i remek-djelo europskoga zlatarstva – škrinja sv. Šimuna. Uz niz povijesnih feljtona, Bilosnić donosi i priče o sudbini „zadarskoga zlata“ iz novije povijesti 20. stoljeća. Kroz slike relikvijara, pokaznica, križeva, škrinja, kutijica, zlatoveza…. Bilosnić metodom pars pro toto pripovijeda stoljetnu zadarsku povijest, kako bi suvremenicima osvijestio ulogu i položaj zadarskoga prostora kao prostora svjetla. Nasljeđujući ideju Miroslava Krleže iz njegova glasovitoga eseja „Zlato i srebro Zadra“ o zadarskoj zlatarskoj baštini kao identitetskoj slici Zadra, njegovoj autohtonosti i umjetničkoj samosvojnosti, Bilosnić ide još dalje uplećući u identitetski mozaik Zadra priče o stvarnim ljudima svoga vremena koji su doslovno životima štili zadarsku zlatarsku baštinu, duboko osviješteni njezine važnosti za grad ali i za širu nacionalnu kulturu u kontekstu europske srednjovjekovne civilizacije.
Knjiga Tomislava Marijana Bilosnića „Od mora i zlata“, Zadru je danas potrebna možda više nego ikad u povijesti. Gradu koji se poput zlatnog otoka izdiže iz morskog plavetnila pod teretom jeftine turističke pozlate, prijeti civilizacijsko izumiranje. Neće ga potopiti morska plima, potopit će ga zakon turističkog financijskog iscrpljivanja, 3000 godina staru urbanu povijest potopit će težina zlatnog eura. Stoga Bilosnićeva književna povijesti o zadarskoj baštini u ediciji „Moj Zadar, moj zavičaj“ nad suvremenicima i potomstvom stoji i kao blagoslov i kao prijetnja.
Knjiga „Od mora i zlata / Moj Zadar moj zavičaj“ izišla je u izdanju 3000 godina Za dar, uz financijsku potporu Zadarske županije. Urednica izdanja je Sanja Knežević, naslovnicu i opremu potpisuje sam autor, dok je knjigu grafički pripremila Marija Marfat.
ZADAR / ŽUPANIJA
Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok
Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac.
Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.
– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura.
Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu.
Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru
Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman. Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga u širi kontekst slovenskih udruga na prostoru Republike Hrvatske.
-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila je i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe. Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.
– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji 95 aktivnih članova. U sklopu brojnih aktivnosti ovo nam je 279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica monografije.

Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije. U Zadru se svake godine obilježava Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju i ostale manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija na svečanosti obilježavanja 20-te obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.
Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za Dopunsku školu slovenskog jezika koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja modela očuvanja jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.
Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.
Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.
Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra, slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima u razrušenom gradu.
Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.
Darja Jusup
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka”
U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.
Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.
U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.
– Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.
– Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.
Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.
– Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.
Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.
Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.







