Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Na svetkovinu Bogojavljenja nadbiskup Zgrablić predvodio misno slavlje u katedrali sv. Stošije

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je svečano misno slavlje na svetkovinu Bogojavljenja u subotu, 6. siječnja, u katedrali sv. Stošije u Zadru.

Govor o mudracima u evanđelju govori o svakome od nas. „I mi se trebamo prepoznati u tim mudracima. Trebamo prepoznati da je Krist svjetlo koje se pojavilo na nebu. Svjetlost koju trebamo slijediti, za kojom trebamo ići, kao što su išli mudraci“, potaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da su mudraci proučavali nebeske stvarnosti, ono što od Boga proizlazi.

Promišljali su što je Božja mudrost, ono što Bog govori. „Promišljali su o životu, o najvećim pitanjima svoga života. Treba ići tražiti Krista, valja ići naprijed. Ne smijemo ostati ravnodušni“, upozorio je nadbiskup, naglasivši da poput mudraca i mi trebamo razmišljati o mudrosti našeg života. „Mudro je razmišljati o životu. Mudrost je više nego znanje. Mudrost je najprije Božji dar koji nas prosvjetljuje, dar koji nas vodi da bismo došli do Krista, našeg Spasitelja, da bismo mogli ući u kuću gdje on boravi, da bismo ga mogli prepoznati“, rekao je mons. Zgrablić.

„Na blagdan Bogojavljenja slavimo Boga koji se kao svjetlost objavio narodima, svima, ne samo pojedincima, ne samo izabranom Židovskom narodu. Nego, objavio se kao svjetlost na prosvjetljenje naroda, kako je Isusa nazvao i sv. Šimun. To svjetlo želi prosvijetliti naš život. Želi nam omogućiti da hodamo kao po danu, da nam život bude svjetlo, a ne tmina“, naglasio je predvoditelj slavlja.

Nadbiskup je istaknuo kako su prvi kršćani činjenicu da je Bog trajno ostao s nama shvaćali kao dar svjetla. Život kojeg je Krist donio usporedili su sa svjetlom. Upravo to predstavlja duh Božića. „Tijekom božićnih dana razmišljamo o velikoj radosti koju nam je Gospodin učinio jer nam je darovao dar života. Bog koji je sâm životvorac, postao je životom. Taj život nastanio se među nama, Božji život koji se utjelovio u povijesti trajno je ostao s nama. Svjetlo je došlo u tminu ovoga svijeta da obasja svako zlo, svaki grijeh, svaku tminu ljudskog života, pa i onu posljednju tminu ljudske smrti“, poručio je nadbiskup, razmatrajući što znači Kristovo rođenje za ljude i zašto je toliko važno za nas.

Božja riječ kao svjetlo prosvjetljuje naš um, srce i naše razumijevanje da možemo prihvatiti svjetlost Isusa da postane dio našeg života, „da bismo i mi postali svjetlost i dio Božjeg života“, rekao je nadbiskup. Mudraci su krenuli na put noću, kad im je svijetlila zvijezda. „Tako i mi idemo naprijed kroz tminu našeg života, hodamo kroz naše nevolje i poteškoće.  Trebamo ići kamo su išli mudraci. Zvijezda je mudrace najprije vodila malo zaobilaznim putem, ne direktno u Betlehem gdje se Isus rodio. Zvijezda ih je najprije vodila u Jeruzalem. To nije slučajno. I nas će traganje za Kristom najprije odvesti u Jeruzalem. Ne onaj u Svetoj zemlji, nego Jeruzalem u smislu – tamo gdje se čuva Sveto Pismo. Vodit će nas u Sveto Pismo. Proučavajući Sveto Pismo, doznat ćemo kako doći do Krista i upoznat ćemo Krista. Pojavit će se novo svjetlo, Riječ Božja, ono što je Gospodin progovorio“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da Riječ Božja čovjeka prosvjetljuje i ne ostavlja ravnodušnim.

„Ni Herod nije ostao ravnodušan. Svjetlost Božje istine, spoznaje o Bogu, dolazi k nama kao dobro koje tjera zlo iz našeg života, kao svjetlost koja raspršuje tmine i mrak našeg života. I to se ne događa bez uznemirenosti. Herod se jako uznemirio. Evanđelist Matej kaže da se uznemirio on i sav Jeruzalem s njime.

To se može dogoditi i nama. Božja riječ daruje nam nešto novo. Ona u nama otkriva istinu i tmine i nastaje borba između tmine i svjetla u našoj duši i nutrini, u našem životu. Dok traje ta borba, možemo reagirati na različite načine. Neki reagiraju kao Herod. Kršćani nisu proganjani zato što su loši i jer čine zlo, nego jer su svjetlost. Kao svjetlo, oni smetaju. Tmina mora pobjeći od svakog dobra. A tmina pruža otpor. Tako će i zlo pružiti otpor, ako hoćemo izbaciti zlo iz našeg života“, upozorio je mons. Zgrablić. Borbu između tmine i svjetla ilustrirao je  iskustvima kako je nekad neugodno i teško ići na ispovijed, teško je promijeniti se; kako je teško pitati oproštenje i oprostiti.

„Zlo se bori. Potrebni su nam snaga i jakost, jer će se stvoriti uznemirenost u nama, onaj Herod će se pojaviti u nama. Možda će se u nama pojaviti i ono kakvi su bili pismoznanci i svećenici. Oni su točno i precizno znali da se Isus trebao roditi u Betlehemu. I kako su oni reagirali? Ostali su ravnodušni. Znali su, ali ta istina nije izazvala čak ni onu reakciju koju je izazvala kod Heroda i ljudi oko Heroda. Nego, ostali su ravnodušni u toj stvarnosti.

Nama je ići putem mudraca. Ako smo mudraci, moramo ići naprijed. Naša vjera je put, hod. Hodamo i tražimo Krista. Naša vjera ne može stati, zaustaviti se, jer mi slijedimo put ljubavi. Ljubav nikad ne miruje. Ljubav je uvijek aktivna, ide naprijed, ljubav te pokreće. Ljubav i sila Duha Svetoga ne trpe sporost – nego te nose naprijed da tražiš Krista“, poručio je mons. Zgrablić.

Kada čovjek odluči slijediti Krista kojeg je upoznao u Pismima, ponovno će ugledati zvijezdu za kojom je krenuo na početku. „Ali, kao da to neće biti ona ista zvijezda. Evanđelje kaže da su se mudraci, kad su ugledali zvijezdu, obradovali radošću veoma velikom. Spoznaja o Bogu i svjetlo kojem dolazimo da ulazi u našu nutrinu, da dozvolimo da nas prosvijetli, rađa plodovima. Jedan od plodova je  radost. Spoznati Boga, spoznati onoga koji te ljubi, koji je došao odnijeti grijehe svijeta, koji je odnio moje grijehe. U srcu stvara radost onaj koji prosvjetljuje put moga života, na koga se mogu osloniti kao na istinu, koji je punina života i ljubavi“, rekao je mons. Zgrablić. Ta radost je znak da je osoba na pravom putu. No, ta radost ne smije biti samo jedan trenutak, da se osoba zaustavi.

„Nije dovoljno tu radost doživjeti, da čovjeku bude samo lijepo u crkvi, nego osoba mora krenuti dalje, kamo zvijezda i radost vode. Zvijezda je vodila do mjesta gdje se rodio Isus. Ta radost mora voditi Isusu. Evanđelist Matej kaže da se zvijezda zaustavila nad mjestom gdje se rodio Isus. Zvijezda će stati tamo gdje je Isus“, poručio je propovjednik.

Nadbiskup je pojasnio i značenje činâ mudraca u poklonstvu Isusu. Da bi čovjek mogao susresti Isusa, da Isus može biti dio našeg života, osoba mora učiniti geste koje su učinili i mudraci. Evanđelist radnje koje su učinili mudraci opisuje s četiri glagola. Mudraci su ušli u kuću, ugledali su Dijete s Marijom, majkom njegovom, pali su ničice te su mu se poklonili i prinijeli darove.

„To mi trebamo učiniti, da bi nam Božić bio prava stvarnost. Bogojavljenje nam treba doći kao dan da učinimo upravo to što su učinili mudraci. Prvi čin – ući u kuću. To znači ući u kuću gdje je Krist. A Krist je rekao gdje on živi: ‘Gdje su dvojica ili trojica sabrani u moje ime, ja sam među njima’. Dakle, da se sabireš tamo gdje se sabire zajednica – tu je Krist prisutan. Krist je nazočan u euharistiji, u svakom sakramentu, gdje god činiš ljubav i dobro – tu je Bog prisutan, jer slijediš njega koji te nadahnuo to činiti.

Kada se pričešćuješ i u molitvi uđeš u kuću svoga života, tu boravi Krist. Bog se nastanjuje u našem životu. Po Kristu, Bog nam više nije dalek, nepoznat, nego nastanjuje se u tvom srcu, tako blizu, da ga trebamo na betlehemski način prihvatiti i prepoznati – u jednostavnosti života, u jednostavni njegove objave“, potaknuo je nadbiskup, rekavši da je veličina Božje svemogućnosti u njegovoj jednostavnosti, skromnosti i poniznosti. To znači i biti u Crkvi, uz Mariju koja stoji uz Dijete, koja ga čuva, njeguje i vodi brigu o tom Djetetu; vodi brigu o Bogu.

Treba i pasti ničice. „To je znak adoracije. Ad-orare na latinskom znači klanjati se. Ad znači na, or, oris znači usta. Dakle, nešto vrlo intimno. Poljubac ustima je znak intimnosti. Prema tome, pokloniti se Gospodinu znači sa svojom intimom, sa svojim srcem i dušom stati pred Gospodina, pokloniti mu se u intimnosti svoga bića“, rekao je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je pojasnio i značenje darova koje su Isusu dali mudraci i mi ih trebamo pokloniti. To su zlato, tamjan i smirna. „Sve to imaš. I to obilato. Zlato je najvrijednije što imamo, a nema vrjednijeg od života, duše. Ništa na svijetu nije vrijedno koliko vrijediš ti kao čovjek. Prema tome, Gospodinu pokloni svoju dušu. U toj intimi i poklonstvu Isusu, sebe pokloni Gospodinu. Svoj život možemo pokloniti samo Bogu. Nikome i ničemu drugome, nego izvoru našeg života. Pokloni mu svoje zlato, sve dobro koje jesi.

Ali, moraš mu pokloniti i svoju smirnu. Smirna je mirisna smola kojom su se pomazivali mrtvaci. Gospodin ne traži samo tvoje zlato, nego i tvoju smirnu. Gospodin ne bira od tebe samo najbolje, nego Gospodin izabire tebe svega kakav jesi. Pokloni mu svoje grijehe, pokloni mu sve svoje zloće, svu svoju tminu i nevolje. Pokloni mu svaku svoju slabost, svoje bolesti i poteškoće, pokloni mu svoju smrtnost. To je smirna koju Gospodin traži da mu daruješ.

Tamjan je znak molitve, znak časti koju iskazujemo Gospodinu. Pokloni Gospodinu čast svojim riječima, ustima i svojim srcem. Tada će Isusovo rođenje imati smisao. Tada će Bogojavljenje biti dio tvoga života. Krist će biti prosvjetljenje tvoga života i tebi će se dogoditi što se dogodilo mudracima kod susreta s Isusom. Evanđelist kaže da su otišli drugim putem u svoju zemlju. I ti ćeš biti drugi čovjek. Nešto novo će se dogoditi u tvom životu, jer Gospodin je došao promijeniti i obogatiti tvoj život.

Opet ideš u svoju zemlju. Opet ćeš ići u svoj dom, u svoj posao i obaveze, ali ćeš biti drugi, drugačiji. Gospodin će učiniti nešto novo s tobom i s tvojim životom, jer Bog je došao da nam da novi, drugačiji život“, poručio je nadbiskup Zgrablić. Poželio je da Bogojavljenje bude blagdan „kada nam se Bog objavljuje, pokazuje djelatan i spasonosan u našem životu; da ga osjećamo blizim, da možemo živjeti s njime kroz sve dane našeg života“.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”

Objavljeno

-

By

Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.

Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak  5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!

„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.

Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.

Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.

Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju: 

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu