Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je svečano koncelebrirano slavlje na svetkovinu Božića, u ponedjeljak, 25. prosinca, u katedrali sv. Stošije u Zadru, na kraju kojega je podijelio svečani papinski blagoslov s potpunim oprostom.

„U Betlehemskom djetetu čije rođenje slavimo, pronalazimo svoje najveće ljudsko dostojanstvo. Bog mi više nije daleki, on postaje moj Otac. Bog nije više neko strano i nepoznato biće. Po primanju Isusa, ja postajem ljubljeno Božje dijete koje Bog trajno miluje u svome ljubljenome Sinu. U Djetetu Isusu otkrivamo da nas Bog ljubi bez granica. U svjetlu Božića otkrivamo da je Bog beskrajna dobrota“, rekao je mons. Zgrablić. Poželio je da radost zbog Spasiteljevog rođenja prožme svakoga od nas, jer među nama ljudima nastanio se „Onaj koji je odsjaj Slave i otisak Božjeg bića; Onaj koji sve nosi snagom riječi svoje; Onaj koji čisti od grijeha i sjedi s desne Veličanstva Božjega u visinama“.

„Kako je lijepo spoznati i biti dionik milosti da upravo dok Novorođeni kralj staje svojim nogama na zemlju, i mi, u isto vrijeme, svoju neumrlu dušu uzdižemo na nebo i tu nalazimo svoje mjesto, svoj pravi dom, svoje boravište u ljubavi, u Bogu“, poručio je mons. Zgrablić, rekavši: „Ljubav koju je Isus donio na zemlju, rodivši se u Betlehemu, ujedinjuje se sa svakim koji je prima u trajan odnos zajedništva života, ljubavi i prijateljstva“. Pritom je podsjetio na misao sv. Ivana od Križa: „Bog, davši nam sve, tj. svojega Sina, u njemu je već sve izrekao. Samo u njega uperi svoje oči… ondje ćeš naći i više od onog što tražiš i čemu se nadaš“.

Nadbiskup je naglasio da čovjek poprima svoj konačni oblik, puninu, u Bogu. „Čovjek nije u punini života, ako nije u Bogu. Nema čovjeku većeg udioništva u punini života, od primanja Boga u svoj život i od Božjeg sinovstva koje po toj milosti primamo. Nema punine života bez Boga!“, naglasio je mons. Zgrablić.

Propovjednik je poručio da ne postoji potpunije i savršenije zajedništvo od toga da se čovjeku omogući da podijeli sâm božanski život. Ne postoji veće čudo od apsolutne ljubavi Božje koja nam podaje moć da postanemo djeca Božja, sinovi u Sinu, „sinovi svjetlosti i sinovi dana“. Ne postoji veća milost nego da kao ljubljena djeca, Bogu u Duhu možemo klicati ‘Abba! Oče!, da postajemo subaštinici Kristovi i baštinici Božji, baštinici života vječnoga, rekao je zadarski nadbiskup.

Premda nam Božić, Isusovo rođenje, donosi radost, nadbiskup je upozorio da „ne smijemo zaboraviti na otajstvo zla i paziti na zamke koje nam stoje na putu života vjere“. U tom kontekstu, istaknuo je misli sv. Ivana evanđeliste koji u svom Proslovu kaže: „Svjetlost u tami svijetli i tama ga ne obuze“, „K svojima dođe i njegovi ga ne primiše“.

„Kako žalosno i dramatično! K svojima Bog dolazi i oni ga ne primaju! Koja tragedija za čovjeka! Ova drama neprimanja Krista očituje se na mnoge načine tijekom povijesti. Nekad su bila više vezana uz fizička progonstva i mučeništvo. Današnji oblici odbacivanja Krista, barem u našoj kulturi i sredini, možda su još podmukliji i opasniji od nekadašnjih, jer su zasjenjeni omotom lažne slobode bez odgovornosti, slobode koja po vlastitom izboru određuje što je dobro, a što zlo; očituju se u promociji ljubavi bez istine i žrtve, svodeći ljubav na strast i razonodu; u netoleranciji na štetu nadnaravnog ljudskog identiteta; u podupiranju odgoja i obrazovanja kroz samoostvarenje, bez priznavanja Božje milosti i Božjeg prioriteta; u pretjeranoj promociji individualizma koji dovodi do ideje apsolutnog prava na osobni izbor – čak božanskih datosti, kao što su spol i rod, život i smrt; usmjereni su na kult tijela, ljepote i mladosti; svode se na idealiziranje materijalizma i hedonizma; ograničeni su na ispunjenje svega ‘ovdje i sada’“, upozorio je mons. Zgrablić.

U duhu Ivanove poruke iz navještenog Evanđelja: „U početku bijaše Riječ, i Riječ bijaše kod Boga, i Riječ bijaše Bog“ te „I Riječ je tijelom postala i nastanila se među nama“, nadbiskup je rekao da na Božić slavimo činjenicu da se „Bog došao nastaniti među nama. Došao je među nas kako bi ostao trajno među nama – do svršetka svijeta i da bi nama bio u svemu sličan, osim u grijehu. Na Božić je Bog postao ‘Emanuel’ – Bog s nama, u sve dane našega života“.

Isus je Riječ – Logos, druga Božanska osoba Presvetog Trojstva, Sin, koji je po naumu Očevu i u snazi i djelovanjem Duha Svetoga postala Tijelo u krilu Marije, naglasio je nadbiskup, upozorivši: „Danas se ne niječe Isusova povijesna osobnost, ali se prikazuje Isusa samo kao čovjeka, svedenog na ‘učitelja mudrosti’ i lišenog svega božanskoga; ili se Isusa toliko idealizira, da se ponekad čini da je neki lik iz bajke, ili se sakralni sadržaji prekrivaju profanim događanjima i slavljima“.

„Božji Sin, Isus se rodio u Betlehemu da bi svakome koji ga primi i koji vjeruje u njega, podao moć da postane dijete Božje. Bog je to učinio da bi s nama podijelio svoje zajedništvo, svoj život. Bog po svome odricanju, malenosti, utjelovljenju u poniznosti, rođenjem u jaslicama, želi čovjeka uvesti u svoju apsolutnu ljubav“, naglasio je nadbiskup Zgrablić.

Pritom je istaknuo misao teologa von Balthasara da Bog „nije u prvom redu apsolutna moć, nego apsolutna ljubav, čija se vlast ne očituje u zadržavanju za sebe onoga što mu pripada, nego u odricanju“. U tom kontekstu i Benedikt XVI. je rekao: „Bog postaje goloruko Djetešce da bi pobijedio oholost, nasilje, čovjekovu želju za posjedovanjem. U Isusu, Bog je uzeo na sebe to stanje siromaštva i razoružanosti, da bi nas pobijedio ljubavlju i priveo nas pravom identitetu“.

Podsjetivši na riječi sv. Ireneja Lionskog: „Kako  bi čovjek mogao otići k Bogu, a da Bog nije došao čovjeku? Kako bi se čovjek mogao osloboditi svoje smrtnosti, da ga Bog nije tražio, i po vjeri preporodio, po novom velikodušnom Božjem daru novog rođenja, po onoj istoj milosti koja se dogodila u krilu Djevice?“, nadbiskup Zgrablić je poručio: „Bog je postao čovjekom, kako bi ‘posinjeni’ čovjek postao Božji sin. Radi našeg sinovstva, radi našeg pobožanstvenjenja, Riječ Božja je Tijelom postala“.

Ovo je bila prva misa na Božić koju je mons. Zgrablić predvodio kao zadarski nadbiskup. Pjevanje je predvodio Katedralni zbor sv. Stošije pod ravnanjem mo Žana Morovića i u orguljaškoj pratnji Dragana Pejića.

I. G.

Foto: I. Grbić