ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) Alumni Mavar, Grancarić i Vučić Marasović o svom iskustvu studiranja na zadarskom sveučilištu
Troje alumna Sveučilišta u Zadru, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Ugljan Mladen Mavar, televizijska novinarka i urednica Zrinka Grancarić i voditeljica odnosa s medijima u Zadarskoj županiji Vlatka Vučić Marasović, sinoć su se na panelu „Upoznajemo alumne Sveučilišta u Zadru“ u Svečanoj dvorani predstavili učenicima srednje škole i studentima, govoreći o svom iskustvu studiranja na nekadašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru i važnosti studija u njihovim kasnijim karijerama.
Njih troje prošlo je različit put: dr. Mavar je kao student prve generacije Psihologije, upisane 1078. godine, odmah po završetku studija našao posao u struci te je bio angažiran na više različitih poslova, a već četvrti mandat je ravnatelj PB Ugljan. Vučić Marasović je iz drugog pokušaja upisala željeni studij talijanskog jezika i povijesti umjetnosti, da bi ju karijera odvela u odnose s medijima, dok je Grancarić apsolvirala studij engleskog i njemačkog jezika bez da ga je diplomirala te je naknadno upisala drugi studij, novinarstva i odnosa s javnošću, također na zadarskom sveučilištu, i tu dobila diplomu vezanu za struku u kojoj je danas poznata u cijeloj Hrvatskoj.
– Dogodilo mi se ono što nikome ne bih preporučila: upisala sam apsolventski status u koji sam unijela sedam ispita. Kako sam već od prve godine studija radila u novinarstvu taj studij sam pohađala kampanjski, mladenački i zapostavila ga zbog posla. Ipak nisam odustala, upisala sam diplomski studij novinarstva i tako diplomirala za šest godina efektivnog studiranja, a zapravo ukupno 16. Ali meni u tim tridesetima nije bilo problem studirati, s guštom sam izvršavala sve svoje obveze, prepričala je Grancarić svoje iskustvo.
Vučić Marasović također je tijekom studija počela raditi na Hrvatskom radiju, ali svoj je studij shvatila ozbiljno i talijanski jezik je usavršila do perfekcije. Uz profesore za to su zaslužni i boravci u Italiji, za koje nisu bili zaslužni programi poput Erasmusa+ ili razmjene studenata, kojih tada nije bilo, već sudjelovanje u humanitarnim misijama vođenja i prevođenja djeci iz Hrvatske koji su u Domovinskom ratu boravila u Italiji. Kada je dobila dijete i doživjela svojevrsno zasićenje novinarskim poslom, dobila je priliku zaposliti se u Zadarskoj županiji kao voditeljica Odsjeka s javnošću, gdje je i danas.
– Danas ima svakakvih glasnogovornika, no moje iskustvo govori da je dobro da to budu novinari, jer oni imaju to iskustvo da znaju što je potrebno novinarima i javnosti. Što s tiče samog studija, on je trasirao moj životni put a ja bih svakome preporučila studiranje ovdje jer Sveučilište nudi brojne mogućnosti, otvaraju se novi smjerovi tako da možete kvalitetno obrazovanje dobiti i u svom gradu, poručila je učenicima Vučić-Marasović.
Mavar se nakon završetka studija vratio na Sveučilište, prvo kao suradnik na Odjelu za psihologiju, a zatim i kao predavač na Odjelu za zdravstvene studije.
– Moja preporuka je da se bude angažiran i nakon završetka studija, tjera vas da stalno idete na dodatne edukacije, tečajeve, pišete doktorate, ali nemojte se bojati toga da ćete uvijek učiti, jer to nije opterećenje kao ovo gimnazijsko. Nije lako učiti, rekao bi moj gimnazijski profesor hrvatskog jezika Ivan Aralica, ali nemate druge opcije, našalio se Mavar.
– Obrazovanje je dobro jer daje širinu, nagon, želju da se nešto nauči na pravi način. Morate biti entuzijasti, jednog dana imat ćete veliku plaću, ali na prvom radnom mjestu to ne možete odmah očekivati. Studirajte što volite i radite što volite!, poručila je na kraju panela Grancarić.
Panel je moderirala voditeljica Alumni kluba Sveučilišta u Zadru Ivana Zrilić, a uz učenike i druge goste nazočili su mu rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić s prorektorima prof. dr. sc. Anitom Pavić Pintarić, prof. dr. sc. Zvjezdanom Penezićem i izv. prof. dr. sc. Lenom Mirošević. Nakon panela održan je koncert nekadašnjih studenata, danas alumna Sveučilišta u Zadru, sastava A.K.A. Crescendo.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





