Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

NA DANIMA REGIONALNOGA RAZVOJA / Ministar Erlić ravnateljici Dujmović Vuković uručio Sporazum za novu „tehničku“ pomoć

Objavljeno

-

Na konferenciji „Dani regionalnoga razvoja i EU fondova“ ravnateljici Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Marini Dujmović Vuković, ministar regionalnoga razvoja i fondova EU, Šime Erlić uručio je Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava u provedbi aktivnosti  jačanja kapaciteta na regionalnoj i lokalnoj razini za korištenje sredstava EU fondova. Ovim Sporazumom osiguran je nastavak pružanja tehničke pomoći Agencije ZADRA NOVA javnim tijelima na području Zadarske županije.

Sporazumom je Agenciji ZADRA NOVA za dvogodišnje razdoblje, od siječnja 2024. godine do prosinca 2025. godine, osigurano 997.257,33 EUR. Riječ je o bespovratnim sredstvima osiguranima za rad regionalnih koordinatora razvoja.

Osigurane plaće

„Značaj ovog Sporazuma iznimno je velik, ne samo za Agenciju ZADRA NOVA kao ustanovu, već za cijelu Zadarsku županiju i njen razvojni potencijal te sva javnopravna tijela s područja županije. Ovaj Sporazum omogućava nam kontinuitet onoga što smo započeli i uspješno realizirali kroz projekt ZADRA NOVA ZA VAS, a to je pružanje tehničke pomoći javnopravnim tijelima u pripremi i provedbi EU projekata te izradi strateških dokumenata, sve to radeći bez da financijski opterećujemo onoga kome pomoć pružamo. Projekt ZADRA NOVA omogućio je da izradimo 17 strateških dokumenata, napišemo 154 projekta vrijednih preko 135 milijuna EUR, provodimo 48 projekata, održimo 37 mjera informiranja i edukacija. Vrijednost projekata kojima je pružena tehnička pomoć u provedbi iznosi preko 46 milijuna EUR. Novi Sporazum omogućava nam da nastavimo raditi na daljnjem poticanju razvoja Zadarske županije, a to ne možemo raditi bez ljudi. Ovaj Sporazum nam osigurava plaće za djelatnike koji će to raditi i koje ćemo zapošljavati na tim poslovima.“ – pojasnila je ravnateljica Dujmović Vuković.

Sporazumom predviđene aktivnosti uključuju pružanje stručne pomoći u pripremi i provedbi razvojnih projekata, te provedbi redovnih informativnih aktivnosti potencijalnim korisnicima o mogućnostima financiranja iz EU fondova. 

Prilikom uručivanja sporazuma ravnateljima i predstavnicima razvojnih agencija regionalnih koordinatora, ministar Erlić se osvrnuo na činjenicu kako je i sam karijeru započeo u razvojnoj Agenciji. Istaknuo je kako su novim sporazumima osigurani kapaciteti za pripremu i provedbu EU projekata na lokalnoj razini. 

Dodao je i kako zna da regionalni koordinatori često ne dobiju priznanje za svoj rad jer su u ulozi pružatelja tehničke pomoći manje vidljivi, ali i isto tako zna da bi bez regionalnih koordinatora kapaciteti bili puno slabiji te bi apsorpcija EU sredstava bila puno manja.

Dane regionalnoga razvoja u Šibeniku svečano je govorom otvorio predsjednika Vlade Andrej Plenković, a okupljenima su se obratili i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, te šibensko-kninski župan Marko Jelić i gradonačelnik Šibenika Željko Burić. Ovogodišnji program konferencije bio je usmjeren na puno desetljeće Republike Hrvatske u Europskoj uniji te korištenje EU fondova i provedene EU projekte.

Četiri smjera razvoja

Govoreći o položaju Republike Hrvatske u današnjim okolnostima, premijer Plenković je rekao kako je Hrvatska jedina zemlja u povijesti europskih integracija koja je istoga dana ušla u europodručje i Schengenski prostor, a potom i u Europski stabilizacijski mehanizam, te je nadomak članstvu u Organizaciji za ekonomski razvoj i suradnju (OECD). Poručio je kako Hrvatska raste već jedanaest kvartala zaredom te iznio procjene Vlade o rastu gospodarstva od 2,8 posto u ovoj godini.

Predsjednik Vlade iznio je i četiri jasna smjera kojim Hrvatska treba ići u sljedećim godinama – demografski razvoj, energetska tranzicija i održivi razvoj ekonomije, digitalna transformacija te obrazovanje.

Ministar Erlić u svom se govoru osvrnuo na zatvaranje prve pune financijske omotnice koju Hrvatska koristi te zaključio kako smo proteklo desetljeće odradili iznimno uspješno, a Hrvatska se u Europskoj uniji često ističe kao pozitivan primjer kohezijske politike.

„U svim sektorima napravili smo značajne iskorake – danas smo zahvaljujući fondovima prometno povezaniji, zeleniji, socijalno uključeniji, poduzetnički inovativni i konkurentniji. Brojni su proizvodi razvijeni ulaganjima u istraživanje i razvoj upravo uz pomoć EU fondova, a samo iz kohezije provedeno je preko 12 tisuća projekata. Nema kraja Hrvatske koji nisu dotakli EU projekti i zahvaljujem svim korisnicima i tijelima u sustavu provedbe i kontrole EU fondova na efikasnom radu, jer danas zaista možemo reći – uspjeli smo, iskoristili smo sva EU sredstva strukturnih i investicijskih fondova“ – istaknuo je ministar Erlić.

Ubrzanje razvojnog ciklusa

Program konferencije obuhvatio je brojne teme i specifična područja regionalnog razvoja, uz fokus na iskustva korisnika EU fondova zahvaljujući kojima je unaprijeđeno gospodarstvo i kvaliteta života u svim dijelovima naše zemlje. Održani su raznovrsni paneli s predstavnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali i poduzetnicima koji su uz pomoć EU sredstava pokrenuli investicijske cikluse u svojim poduzećima, razvili nove proizvode i osnažili gotovo svaku granu ekonomije.

Također, predstavljena je i nova internetska stranica eufondovi.gov.hr koja na jednom mjestu objedinjuje sve informacije o EU fondovima.

Profesorica s osječkog Ekonomskog fakulteta Nataša Drvenkar, ujedno i posebna savjetnica ministra Erlića, predstavila je publikaciju „Regionalni razvoj u Hrvatskoj“ u kojoj je prikupila i objedinila sve relevantne statističke podatke. Publikacija analizira hrvatske regije u desetogodišnjem periodu između dva popisa stanovništva uz pregled dinamike razvoja. To je prva takva građa kojom Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije potiče objedinjeno evidentiranje pokazatelja regionalnog razvoja te se očekuje kako će, uz godišnje praćenje, u narednom razdoblju omogućiti i ocjenu učinkovitosti instrumenata regionalne politike.

„EU sredstva pomogla su Republici Hrvatskoj da ubrza svoj razvojni ciklus i realizira potencijale rasta u značajno kraćem vremenu nego što bi to mogla ostvariti isključivo vlastitim kapacitetima. Sve veća ulaganja u hrvatske regije, kako uz pomoć nacionalnih programa, tako i kroz dostupne EU fondove, rezultiraju aktiviranjem potencijala slabije razvijenih regija, te u konačnici i smanjenjem regionalnih razlika. Međutim, razlike u razvijenosti i dalje su izražene pa će budućnost regionalne politike i ulaganja iz EU fondova biti vrednovani po tome koliko smo uspješni u pronalaženju optimalnih modela za dostizanje specifičnih ciljeva, stvaranje boljih životnih uvjeta ali i korištenje prilika koje nude zelena i digitalna tranzicija“ – istaknuo je ministar Erlić.

Dio konferencije bio je posvećen i ITU mehanizmu koji se bazira na teritorijalnom pristupu kroz direktne alokacije EU sredstava za 22 hrvatska urbana područja. Njihovim predstavnicima predsjednik Vlade Plenković i ministar Erlić uručili su sporazume na temelju kojih će provoditi svoje integrirane urbane projekte. Ukupna vrijednost ovih sporazuma je 680 milijuna eura, a tijekom drugog dana konferencije svaki je od tih gradova predstavio svoju strategiju s definiranim planovima razvojnih ulaganja.

Konferencija je završila u subotu na šibenskoj Poljani uz prigodni program za građane, a omogućen je i besplatan ulaz na tvrđave Svetog Ivana, Svetog Mihovila i Barone, čija je obnova sufinancirana sredstvima EU fondova.

 

ZADAR / ŽUPANIJA

Gradonačelnik Erlić na Ižu – s predstavnicima Mjesnih odbora obišao otok

Objavljeno

-

By

Gradonačelnik Erlić iskoristio je priliku boravka na Ižu da popriča s predstavnicima Mjesnih odbora, Josephom Markom Orovićem, predsjednikom MO Mali Iž, Sinišom Kulišićem, predsjednikom MO Veli Iž i Davorom Marelićem, predsjednikom MO Mali Iž – Porovac. 

Razgovaralo se o životu na otocima zimi i svakodnevnim komunalnim problemima, uređenju mjesnih prometnica i regulaciji prometa u mjesnim središtima tijekom turističke sezone te uređenju obalnog zida i gata na Malom Ižu.  

– Mjesni odbori ovome i služe, da nam apostrofiraju probleme mještana, a mi smo tu da ih slušamo i da kao Grad pokušavamo rješavati probleme. U sljedećoj godini ulažemo u ambulante na Ižu, školu na Velom Ižu i mjesna groblja na Velom i Malom Ižu – kazao je gradonačelnik Erlić te dodao da su u proračunu za 2026. za ulaganje u otoke osigurana sredstva, i to više od tri milijuna eura. 

Zahvalio se i nezavisnom gradskom vijećniku Denisu Bariću koji je sudjelovao u razgovorima uoči donošenja proračuna za iduću godinu. 

Nakon što su božićne jelke, zajedno sa stalcima i lampicama, dostavljene su na Molat, Brgulje, Zapuntel, Ist, Olib, Silbu i Premudu, jelke su stigle i na Veli Iž, Mali Iž i Porovac. Malu i Velu Ravu. Dvanaest božićnih jelki Grad Zadar kupio je za dvanaest Mjesnih odbora na zadarskim otocima. 

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NACIONALNE MANJINE U DANIMA ADVENTA / Slovenska Lipa proslavila obljetnicu i monografiju o djelovanju u Zadru

Objavljeno

-

By

Slovenci u Zadru i prijatelji Slovenije svečano i sadržajno su obilježili dane Adventa i božićne blagdane. Proslavili su 20-tu obljetnicu djelovanja Slovenskog kulturnog društva Lipa Zadar. Tim povodom predstavljena je i istoimena monografija, autorica dr. Barbare Riman i dr. Kristine Riman.  Riječ je o znanstvenoj monografiji u kojoj se na 250 stranica analitički i dokumentarno prikazuje nastanak, razvoj i suvremeno djelovanje Društva, smještajući ga  u širi kontekst slovenskih udruga  na prostoru Republike Hrvatske.

-Ovo je vrijedna knjiga, rekla je Katarina Kliner, konzulica Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Osim na svečanosti predstavljanja monografije konzulica je obavila i  savjetovanje sa članovima Društva.

O monografiji, koja je nastala u okviru rada Instituta za narodnostna pitanja, uz spomenute autorice, govorila  je  i Darja Jusup, ustanoviteljica i predsjednica Lipe.  Ona je podsjetila kako je prije 20 godina osnovana SKD LIpa Zadar.

– U početku nas je bilo 5, a danas Društvo broji  95 aktivnih članova. U sklopu brojnih  aktivnosti  ovo nam je  279 događaj, rekla je gospođa Jusup, dugogodišnja predsjednica Lipe koja je ujedno i urednica  monografije.

 Društvo je od početka posebnu pozornost posvetilo kulturno-umjetničkom stvaralaštvu. Održano je 18 likovnih kolonija, objavljeno pet knjiga proze i poezije Andreje Malte i Marije Ivoš članica Lipe. Najnoviji uradak je dvojezična slikovnica  U Čudesnoj šumi /V čarobnem gozdu dvojca Vesne Bilić i Evelin Dorkin-Gregov. Svake godine redovito se obilježava Prešernov dan, najveći slovenski kulturni praznik. Sudjeluju umjetnici iz slovenskih društava Hrvatske i Slovenije.  U Zadru se svake godine obilježava  Dan kulturne raznolikosti. – To je događaj na kojemu, uz slovensku, nastupaju  i ostale  manjine sa zadarskog područja, podsjetila je Darja Jusup nazočne u restoranu Galija  na svečanosti obilježavanja 20-te  obljetnice SKD Lipa. Među brojnim uzvanicima bili su i Cveto Šušmel iz SKD Triglav Split, Mirjana Majić iz MKD Biljana Zadar, te Arta Dodaj, predstavnica albanske manjine.

Od brojnih aktivnosti posebno je priljubljena Škola u prirodi. Radi se u o edukativnim izletima i upoznavanju  zanimljivih destinacija. Društvo redovito obilježava Dan žena i Dan ljudskih prava. Veliki interes vlada i za  Dopunsku školu slovenskog jezika  koje za sve uzraste vodi nastavnica Tanja Bajlo, koji su se ovom prigodom predstavili sa recitacijama dječje i odrasle skupine.

O svemu tome znanstveno, analitički i kronološki piše u bogato ilustriranoj monografiji promoviranoj u sklopu obilježavanja 20-te obljetnice  Slovenskog kulturnog društva Lipa. Autorice Riman posebno naglašavaju kako je  jezik temeljni nositelj identiteta i kulturne opstojnosti, a upravo je  SKD Lipa Zadar primjer uspješnog očuvanja  modela očuvanja  jezika kroz umjetnost, edukaciju i društveni angažman.

Sve to potvrđuje i dr. Ines Cvitković Kalanjaš. U svojoj recenziji ona ističe: ”Da su autorice uspješno pokazale da je Slovensko kulturno društvo Lipa Zadar više od kulturnog društva te da je vodstvo skupa sa članovima pronašlo model trajnog djelovanja manjinske skupnosti, koji preko entuzijazma svojih članova potvrđuje značaj kulture kao sredstva za očuvanje identiteta.

Iz recenzije dr. Jasminke Brala Mudrovčić izdvajamo ocijenu da rukopis predstavlja temeljnu ulogu jezika i književnosti pri očuvanju identitete. Znanstvena monografija pokazuje da je jezik prostor sječanja i prostor budućnosti te da se kulturna vrijednost neke skupnosti mjeri upravo sa mogućnošću da se prepozna u jeziku.

Svečanosti 20. Objetnice i predstavljanja monografije nazočile su i zadarska pročelnica gospođa Mirjana Zubčić i Anita Gržan Martinović, pročelnica za međunarodne odnose Grada, čestitale su obljetnicu društva i uvjerene da će se dobra suradnja nastaviti.

Zanimljiv doprinos predstavljanju monografije Slovenskog kulturnog drruštva Lipa Zadar, dao je zadarski kroničar i publicist Ferdinand Perinović. Podsjetio je kako su, prije 80 godina, nakon oslobođenja Zadra,  slovenski građevinari, liječnici i umjetnici prvi došli pomoći tamošnjim ljudima  u razrušenom gradu.

Tradicija i suradnja se nastavljaju što potvrđuje i sadržaj monografije koja donosi i analitički prikaz uloge društva u suvremenom kontekstu djelovanja  slovenskih udruga u Hrvatskoj ističući njegovu otvorenost prema lokalnoj zajednici, trajnu suradnju s kulturnim institucijama te doprinos promicanju međukulturalnog dijaloga.

Darja Jusup

 
Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) “IZGUBILI SMO IZ VIDOKRUGA ČOVJEKA, SOLIDARNOST I HUMANIZAM” / U Kneževoj održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka” 

Objavljeno

-

By

U Kneževoj palači sinoć je održan okrugli stol „Zadar – grad po mjeri čovjeka: Čovjek je čovjeku lijek – mentalno zdravlje kroz prizmu medicine usmjerene prema osobi”. Cilj okruglog stola bio je otvoriti dijalog između struke, Crkve i lokalne zajednice o aktualnim izazovima mentalnog zdravlja, s posebnim naglaskom na treću životnu dob i mlade, te potaknuti stvaranje konkretnih i primjenjivih rješenja za Grad Zadar i Zadarsku županiju.

 Tom je prigodom predstavljena i najnovija knjiga voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek”, uglednog hrvatskog psihijatra i sveučilišnog profesora Veljka Đorđevića, roman „Pietrov san”, koji govori o odrastanju ostavljenog dječaka.

 U pozdravnoj riječi pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac prenio je pozdrave gradonačelnika Šime Erlića te zahvalio Edukacijskom centru, njegovu voditelju prof. Đorđeviću i Sveučilištu u Zadru na uspostavljenoj suradnji.

 – Profesor je poznat po skrbi za branitelje i starije osobe. Upravo je ta populacija danas na marginama, ne može očuvati bogatstvo koje je stekla i često ima osjećaj da sve to nestaje. Naša je uloga to sačuvati, prvenstveno osobu kroz njezin karakter, koji uvijek ostaje, te kroz činove ljubavi koje je činila tijekom života. Mora im se omogućiti da to mogu prenijeti i pokazati da njihov život nije bio prazna ploča, nego ispunjen nečim veličanstvenim – rekao je Klanac.

 Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” profesor Veljko Đorđević i njegova zamjenica, voditeljica Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor, predstavili su aktivnosti Centra i njegovu svrhu, koja se ogleda u skrbi za starije osobe.

 – Suosjećanje i empatija ključne su vještine koje moramo učiti od starije generacije. Duhovna dimenzija dosad je bila premalo istaknuta, a upravo ona daje nadu i podsjeća nas na dostojanstvo svake osobe. Vjerujem da ćemo kroz zajednički rad povezati struku, humanost, duhovnost i zajednicu te biti poticaj drugima, ali i sami pokretači promjena – istaknula je doc. dr. sc. Duka Glavor.

 Đorđević je rekao kako smo u 21. stoljeću, koje je proglašeno stoljećem uma, ali se čini da u njemu nedostaje zdravog razuma.

 – Izgubili smo iz vidokruga čovjeka, solidarnost i humanizam. Kada vidimo što se sve događa u svijetu, čini se da i pri dobrom vidu ostajemo slijepi. Ideja da Europski edukacijski centar medicine usmjerene prema osobi započne sa skrbi za starije osobe nije revolucionarna, ali je za Hrvatsku iznimno važna jer smo se udaljili jedni od drugih. Nema međugeneracijskog života, materijalno prevladava nad humanističkim, kao da smo zaboravili da su ljudi temelj svake civilizacije. Hrvatska je napravila iskorak s dnevnim bolnicama, patronažnim sestrama i gerontodomaćicama, ali to još nije dovoljno. Potrebno je u cijeloj populaciji, od osnovnih škola do sveučilišta, razvijati model volontiranja i darivanja vlastitog vremena onima kojima je pomoć potrebna. Moramo pokrenuti cijelo društvo da se okrenemo jedni drugima – to je jedini zalog bolje budućnosti u Hrvatskoj – rekao je Đorđević.

Prigodno je predstavljena i njegova knjiga „Pietrov san”, u kojoj se govori o dječaku ostavljenom ispred katedrale, kojega prihvaća časna sestra i odgaja ga kroz boravak u domovima, uz ključno pitanje može li se osoba izdignuti iz takvih životnih okolnosti i postati liječnik. Predstavljanje knjige moderirao je voditelj Odjela za demencije, psihijatriju starije životne dobi i palijativnu skrb duševnih bolesnika pri Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dr. Vitomir Višić.

Nakon toga uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ravnatelj Doma zdravlja Zadarske županije Marko Kolega, dr. Višić, pročelnik Klanac, doc. dr. sc. Duka Glavor, predstojnik Povjerenstva Zadarske nadbiskupije za pastoral bolesnih, starih i nemoćnih don Valter Kotlar, voditelj Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Zadar dr. Alan Medić, Cristian Vuger iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ravnateljica Doma za odrasle osobe „Sveti Frane” Vesna Dujić, pročelnik UO-a za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu politiku Zadarske županije Josip Vidov te koordinatorica za palijativnu skrb u Općoj bolnici Zadar Svjetlana Baterl.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu