ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Izviđači donijeli Betlehemsko svjetlo u svetište sv. Šime
Djeca iz Udruge izviđača ‘Zarus’ iz Zadra donijeli su na Treću nedjelju došašća, 17. prosinca, Betlehemsko svjetlo u svetište sv. Šime u Zadru, za vrijeme misnog slavlja koje je u crkvi sv. Šime predvodio don Damir Šehić, čuvar svetišta sv. Šime.
Prije nego je predao Betlehemsko svjetlo don Damiru koji ga je postavio podno oltara, na početku mise izviđač je pročitao poruku: „Donosimo vam svjetlo s vječnog plamena iz bazilike Rođenja Isusova u Betlehemu, poruku mira, ljubavi i zajedništva, iz nemirne Svete Zemlje. Tisuće donositelja s pažnjom prenose ovaj mali, treperavi plamen, sa željom da vam njegova toplina ugrije ruke, a poruka nađe mjesto i u vašem srcu.
U ovom nemirnom i promjenjivom vremenu, mi sami možda ne možemo činiti velike stvari, ali kad drugima pružamo mala, nekad i nezapamćena djela dobrote i ljubavi, činimo puno, jer sreću čine male stvari. Bolje je i jednu svijeću zapaliti, nego biti u mraku. A kako svijeća ne gubi ništa od svog sjaja kada predaje plamen drugoj svijeći, tako i vi nesebično činite dobra djela drugima, da zajedno budemo sretniji. Ne čekajte Božić ili novu godinu da budete bolji. Neka vam već sada ovo Betlehemsko svjetlo s lijepim željama bude naš dar kojeg ćete radosno primiti i od srca darovati drugima. Sretan vam Božić“, poručili su zadarski izviđači.
Donijeti Betlehemsko svjetlo u svetište sv. Šime ima osobito značenje, jer je sv. Šimun u jeruzalemskom hramu, kad je primio u naručje dijete Isusa četrdeseti dan od njegovog rođenja, prepoznavši u njemu Mesiju, za Isusa rekao da je „Svjetlo na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraleskoga“.
„Betlehemsko svjetlo koje je donijelo svjetlost i toplinu, neka nas vrati u događaj kada je starac Šimun, čije tijelo prebiva u crkvi sv. Šime, dijete Isusa prikazao u hramu. Sv. Šime je znao da je Isus ‘Svjetlo na prosvjetljenje naroda’. Sv. Šime je znao da će to Svjetlo rasvijetliti cijeli svijet. Nije to znao svojom pameću, nego snagom Duha kojeg mu je Gospodin darovao. A to mu je darovao jer je prije toga molio. Nemojmo se umoriti moliti za sve što nam u životu nedostaje, za osjećaje i potrebe koje nosimo. Bog je bogat milosrđem, Bog će nas rado uslišati ako mu predamo svoje srce i svoj život“, potaknuo je don Damir u propovijedi.

„Svjetlo rasvjetljuje tminu i vrijedno je upaliti svjetlo koje može raspršiti tmine koje su u našoj prisutnosti. Tmine mogu biti u svijetu, društvu, obitelji, a mogu biti i u nama samima. Mi smo pozvani i poslani pronositi svjetlo. Da bismo pronosili svjetlo, moramo upoznati i primiti svjetlo. Onda možemo biti svjetlonoše koji će drugima pomoći da bolje vide put kojim idu“, rekao je don Damir, istaknuvši da uz plamen svijeće dolazi svjetlo, ali i toplina. „Toplina simbolizira prisutnost i blizinu, sigurnost koju možemo imati. Preko topline nudi nam se ambijent jasnoće, sigurnosti, da nećemo upasti u neko pothlađivanje. Ambijent svijeće vraća nas i na trenutak Isusovog rođenja. Taj trenutak je bio siromašan, jednostavan, bio je izvan društva, u štalici. Ali, bio je bogat Bogom, bogat Božjom ljubavlju, Božjom prisutnošću“, istaknuo je propovjednik, potaknuvši da i mi stavimo naše srce u Božju prisutnost, u Božju ljubav, Božje sebedarje, kako bismo mogli biti bogati Bogom.
„To nije lako, jer duboko smo protkani svakodnevicom, životom koji nas opterećuje. Imamo posao, brige, obveze i to nas prožima da se ne možemo tek tako toga rasteretiti i biti otvoreni za Boga. Ali, moguće je u svakodnevici pronaći Boga, ukoliko zavirimo u svoju nutrinu“, rekao je don Damir. Potaknuo je da zahvaljujemo Bogu za dar života i „dar mogućnosti da možemo činiti dobro. Da možemo drugima biti bliži i da možemo drugima donositi svjetlo“.

U kontekstu Evanđelja koje spominje sv. Ivana Krstitelja, don Damir je rekao da je Ivan odlučio radikalno slijediti Mesiju, onoga koji ima doći. „Nije mu znao identitet, ali je znao da Bog neće ostaviti čovjeka u kušnji, neuslišanoga. Zato je molio, pripravljao narod. Ivan je bio glas koji viče u pustinji. Pustinja je u starozavjetnom shvaćanju bila mjesto gdje nema života, gdje prebivaju zlodusi i Đavao. I na tom surovom mjestu gdje ne prebiva život, postoji glas koji donosi istinu. I mi vjernici, u situacijama kada svi govore negativnosti, loše stvari, možemo donijeti glas utjehe i reći da su važni obitelj, djeca i njihova zaštita, stari i nemoćni. Domovi u kojima žive stari i nemoćni ne moraju biti samo mjesta čekanja smrti, nego trebaju postati mjesta pohoda njihovog potomstva, sinova i kćeri koji ih pohode i tjedno, ako je moguće, dovode u svoju kuću.
Živimo u kulturi odbacivanja gdje smo spremni odbaciti sve što nam više ne služi, bez obzira je li to još uvijek vrijedi i funkcionira. Kultura odbacivanja nije samo kod tehničkih uređaja, taj mentalitet preslikao se na sve razine našeg života; starije ukućane, bake i djedove, roditelje, stavimo ih sa strane. Nije problem odvesti svoga staroga i nemoćnoga u dom, Bogu hvala na tim ustanovama. Ali, problem je kada mi u srcu imamo osjećaj da smo ih se riješili, da više ne trebamo brinuti o njima, da im ne trebamo donijeti svjetlo“, upozorio je don Damir.

Loše je i kad jedni druge stavljamo na margine, jer nam netko više nije zanimljiv. Netko u određenom trenutku ima probleme, a mi bismo nekoga tko će donijeti radost. „Budi pravi bližnji, vjernik, pa otiđi ususret osobi kad joj je potrebna tvoja blizina i prisutnost. Isus Krist nije se bojao doći ususret problemu, poteškoćama, kriznoj situaciji i donijeti mir. Pozvani smo, ali i potrebiti biti primatelji Božjeg mira i ljubavi“, rekao je don Damir. Potaknuo je da posvijestimo da je svaka misa trenutak Božjeg susreta s nama. U pričesti primamo živog, uskrslog Isusa. Veliko je već kad bismo to posvijestili, da „postajemo hodajuće svetohranište ulicama grada i da Gospodina, svjetlo od svjetla, donosimo bližnjima. Čineći dobra djela, donosimo svjetlo jedni drugima“, rekao je don Damir.
Geslo ovogodišnjeg slavlja Betlehemskog svjetla glasi „Mirotvorstvo čini sretnim“. S djecom iz Udruge izviđača ‘Zarus’ u crkvi sv. Šime bili su Irina Kozličić Juraga, načelnica odreda izviđača, Ana Majica, starješina Odreda i voditeljica Sanja Smodlaka Vitas. Nakon što su na Drugu nedjelju došašća preuzeli svjetlo u Zagrebu, protekli tjedan zadarski izviđači predali su Betlehemsko svjetlo službama vatrogasaca, policije, Zavodu za hitnu medicinu, Zavodu za javno zdravstvo, HGSS-u i Hrvatskom crvenom križu, „jer te službe brinu za građane i one su svjetlo grada Zadra“, rekla je Juraga.
Na kraju mise, don Damir je blagoslovio djecu po zagovoru sv. Šime i poškropio ih blagoslovljenom vodom. Tko želi, u ovim danima može doći u svetište sv. Šime te zapaliti svijeću s Betlehemskog svjetla i odnijeti je u svoje župe i domove.
Ines Grbić

























































Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






