Connect with us

Hrvatska

EUROSTAT: Samo jedna zemlja u Europskoj uniji bolja od Hrvatske

Objavljeno

-

Gospodarstvo eurozone i EU-a stagniralo je u trećem kvartalu u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, a Hrvatska je zabilježila drugu najveću stopu rasta među zemljama Unije, iza Malte, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.

Bruto domaći proizvod (BDP) eurozone i EU-a u trećem tromjesečju nije zabilježio promjene u usporedbi s istim kvartalom prošle godine, potvrdio je europski statistički ured procjenu objavljenu sredinom studenog.

U drugom tromjesečju gospodarstvo eurozone poraslo je na godišnjoj razini za 0,6 posto, a Unije u cjelini za 0,5 posto, pokazuju tablice Eurostata.

Daleko najveći rast u trećem je kvartalu ostvarila Malta, od 7,1 posto, pokazuje izvješće s podacima svih članica EU-a.

Slijedi Hrvatska s rastom BDP-a u trećem tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za tri posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U drugom tromjesečju porastao je za 2,2 posto.

Najbliža Hrvatskoj bila je Rumunjska čije je gospodarstvo u trećem kvartalu poraslo za 2,9 posto.

U skupini su i Cipar i Grčka s rastom BDP-a za 2,2 odnosno za 2,1 posto u odnosu na treći kvartal prošle godine.

Najviše je pak smanjena gospodarska aktivnost u Irskoj, za 5,6 posto na godišnjoj razini. Blizu je i Estonija s padom BDP-a za četiri posto u usporedbi s istim razdobljem lani.

Najveće europsko gospodarstvo, ono Njemačke, palo je za 0,4 posto.

Latvijsko gospodarstvo jedino se zadržalo na razini trećeg tromjesečja 2022. godine.

Blagi pad eurozone na kvartalnoj razini

Na tromjesečnoj razini aktivnost u 20-članom gospodarstvu smanjena je u razdoblju od srpnja do rujna za 0,1 posto kada je bilježila isti postotni rast, potvrdio je statistički ured dosadašnju procjenu.

U EU aktivnost se zadržala na razini iz prethodna tri mjeseca, potvrdili su također najnoviji izračuni. U drugom tromjesečju BDP Unije i eurozone porastao je za 0,1 posto.

Daleko najsnažniji rast BDP-a i na kvartalnoj razini zabilježila je u trećem tromjesečju Malta, od 2,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Slijede Poljska i Cipar s rastom od 1,5 odnosno 1,1 posto.

U Hrvatskoj BDP je u trećem kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima, porastao za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je uvećan za 1,5 posto.

Istu stopu rasta u trećem kvartalu bilježila je i Španjolska, a vrlo su blizu i Latvija i Slovačka s rastom BDP-a na kvartalnoj razini od 0,2 posto.

Najsnažnije je pak na kvartalnoj razini pao irski BDP, za 1,9 posto. Slijede Estonija i Finskka s padom aktivnosti za 1,3 odnosno za 0,9 posto.

Njemački BDP kliznuo je za 0,1 posto u odnosu na drugo tromjesečje, kada je pak u istom postotku uvećan. U istom postotku smanjen je i BDP Danske, Francuske i Luksemburga.

U Grčkoj i Litvi gospodarska aktivnost zadržala na razini drugog tromjesečja, pokazuju Eurostatovi podaci.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu