Međunarodna agencija za energiju (IEA) znatno je danas snizila prognozu rasta potražnje za naftom u ovoj godini, izdvojivši u raskoraku s Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) posustajanje potrošnje u Kini.

IEA sada očekuje da će potražnja ove godine porasti za 900 tisuća barela dnevno, snizivši dosadašnju procjenu za 70 tisuća barela dnevno, pokazuje mjesečno izvješće o tržištu nafte.

Kao glavni razlog snižene procjene savjetodavna agencija skupine vodećih potrošača okupljenih u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) navela je posustajanje potražnje iz Kine.

IEA sada procjenjuje da će kineska potražnja ove godine porasti za samo 180 tisuća barela dnevno budući da se šire makroekonomsko usporavanje vremenski poklopilo s pojačanom upotrebom električnih vozila. Skok prodaje električnih vozila prigušuje potražnju za motornim gorivima, a razvoj željezničke mreže istodobno koči uzlet domaćih zračnih putovanja.

“Budući da se čini da kineska potražnja za naftom kopni i da u većini ostalih zemalja tek skromno raste ili se smanjuje, trenutni trendovi podupiru naša očekivanja da će globalna potražnja do kraja desetljeća dosegnuti vrhunac”, priopćila je IEA.

“Prigušeni” rast potražnje očekuju i u 2025., za nekih 950.000 barela dnevno, potvrdivši važeću procjenu.

OPEC također snizio procjenu
I OPEC je ovaj tjedan snizio procjenu rasta potražnje u ovoj godini, s 2,11 milijuna na oko dva milijuna barela dnevno, istaknuvši probleme u građevinskom sektoru i pojačanu prodaju kamiona na ukapljeni plin i električnih automobila koji bi mogli zakočiti potražnju za benzinom i dizelom. Gospodarstvo pak po njihovim procjenama solidno raste, uključujući i aktivnost u Kini.

Snizili su i procjenu rasta potražnje u 2025., sa 1,78 milijuna na 1,74 milijuna barela dnevno.

IEA u najnovijem mjesečnom izvješću napominje i da bi globalno tržište nafte iduće godine moglo biti prekomjerno opskrbljeno ako OPEC i njegovi saveznici zaista povećaju isporuke kao što su najavili.

Opskrba neovisnih proizvođača raste znatno snažnije od ukupne potražnje i bit će u ovoj i idućoj godini povećana za 1,5 milijuna barela, procjenjuju u IEA-i, izdvojivši SAD, Gvajanu, Kanadu i Brazil.

To znači da OPEC i njegovi saveznici mogu očekivati značajan višak na tržištu, čak i ako ipak odluče i dalje smanjivati opskrbu dosadašnjim tempom, naglašava agencija.

Posada SpaceX-ove privatne misije Polaris Dawn je izvela prvu komercijalnu svemirsku šetnju u ljudskoj povijesti, piše njemačka agencija dpa.

Na snimkama uživo moglo se vidjeti tehnološkog milijardera Jareda Isaacmana i inženjerku SpaceX-a Sarah Gillis kako izlaze iz kapsule Crew Dragon u svemirskim odijelima na visini od 740-ak kilometara iznad Zemlje. Do svemirske šetnje je došlo dva dana nakon što su Isaacman, Gillis i drugo dvoje članova posade poletjeli iz svemirskog lansirnog kompleksa Cape Canaveral na zapadnoj obali američke savezne države Floride.

Testirali suSpaceX-ova svemirska odijela
Astronauti su isprobali novo svemirsko odijelo dizajnirano za potencijalne misije na Mjesec i na Mars. Isaacman i Gillis su cijelo vrijeme bili pričvršćeni za svemirsku letjelicu, a kisik su dobivali preko crijeva. Svemirske šetnje su izvedene nakon odgode za koju SpaceX dosad nije objavio razloge.

Bivši njemački astronaut Ulrich Walter je kazao da je šetnja u svemiru potencijalno opasan manevar te da astronauti u Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) u pravilu imaju nekoliko tjedana prilagodbe prije izlaska u svemir. Međutim, Walter je dodao da činjenica da nitko od četvero članova posade nije konvencionalno obučen astronaut predstavlja “znak napretka za putovanja kroz svemir”.

Misija Polaris Dawn za Waltera ne predstavlja toliko znanstveno postignuće koliko demonstraciju mogućnosti svemirskog turizma. “Radi se o tome da se ljudima pokaže da čak i osobe koje nisu iskusni astronauti mogu sasvim dobro letjeti”, rekao je Walter.

U uredu saveznoga kancelara u Berlinu smatraju da je došlo vrijeme za intenzivna diplomatska nastojanja oko okončanja rata u Ukrajini. U razgovoru za njemačku televizijsku postaju ZDF savezni kancelar Olaf Scholz je 8. rujna rekao: “Mislim da je sad trenutak u kojem se mora raspravljati i o tomu kako bismo mogli doći iz ove ratne situacije do mira brže nego što to sad izgleda.” Socijaldemokratski političar nije dao konkretne prijedloge za to. Ali se izjasnio za to da na sljedećem mirovnom susretu u Švicarskoj sudjeluje i Rusija.

Prema talijanskom listu La Repubblica, Scholz priprema mirovni plan koji podrazumijeva rusko zadržavanje okupiranih ukrajinskih teritorija. U tekstu se navodi da kancelar Scholz radi na tome da Rusku Federaciju dovede za pregovarački stol, uz pretpostavku da će Kijev prihvatiti teritorijalne ustupke. Također se spominje da je Scholz šokiran poražavajućim izbornim rezultatima u dvije njemačke pokrajine – Tiringiji i Saskoj – gdje je većinu osvojila stranka krajnje desnice AfD. Prema listu, Scholz upravo u rješavanju “ukrajinskog pitanja” vidi mogućnost da sačuva svoju poziciju.

Kritika iz oporbe i potpora koalicijskih partnera
Konzervativna oporba u Berlinu je oštro reagirala na Scholzove riječi. “Inicijativu saveznoga kancelara se moglo očekivati, jer ona se uklapa u strategiju dijelova SPD-a da se Ukrajinu vrlo suptilno utjera u prividni mir koji će diktirati Rusija, tako što će potpora (Ukrajini, op. ur.) postupno biti smanjivana, a umjesto toga će se zahtijevati prividni pregovori”, izjavio je vanjskopolitički stručnjak CDU-a Roderich Kiesewetter za novine Bild, prenosi Deutsche Welle.

Njegov stranački kolega Jürgen Hardt naglasio je u razgovoru za Berliner Zeitung da se “ne može Putinu učiniti veću uslugu nego prisiliti Ukrajinu za pregovarački stol, dok on i dalje ubija po Donbasu”. “Svi mi želimo pregovore, ali na agresoru je da okonča agresiju”, rekao je Hardt. Sumnjičavi su i Zeleni koji su dio vladajuće koalicije. Spremnost u Kremlju za “razgovore na ravnopravnoj razini” nije osobito velika, izjavio je u Berlinu supredsjednik Zelenih Omid Nouripour, a prenosi novinska agencija dpa. Ipak, potrebni su pregovori s Rusijom, i u obliku mirovnih konferencija, rekao je Nouripour. I liberali su skeptični. Vanjskopolitički stručnjak FDP-a Ulrich Lechte izjavio je za Berliner Zeitung da za njegovu stranku, istina, “ne može nikad biti previše diplomacije”, ali on smatra slabo vjerojatnim da je Putin spreman sjesti s Ukrajinom za isti stol i povući svoje trupe iz Ukrajine. “Ponovni prividni mir, kakav je na kraju krajeva dogovore sporazumom Minsk II, s moga stajališta je potpuno neprihvatljiv”, kaže Lechte.

Pokrajinski izbori u Njemačkoj i rat u Ukrajini
Scholzova ideja da se Ukrajinu i Rusiju dovede za pregovarački stol za promatrače nije neočekivana. Gorki porazi socijaldemokrata na pokrajinskim izborima u Saskoj i Tiringiji na istoku Njemačke zacijelo su jedan od razloga kancelarovih izjava, kao i predstojeći pokrajinski izbori u Brandenburgu, također na istoku zemlje, koji se održavaju 22. rujna. Na čelu te pokrajine je Scholzov stranački kolega Dietmar Woidke.

Voditelj programa za Rusiju u Zakladi Friedricha Eberta Alex Jusupov smatra da Scholz time želi pomoći Woidkeu i signalizirati da se i u Berlinu razmišlja o tomu “da bi rat trebao biti što prije okončan – i uz pomoć pregovora, a ne samo vojnim sredstvima”. U razgovoru za DW ovaj politolog naglašava da bi populističke stranke to iskoristile kad bi kancelar ignorirao temu ruskog rata protiv Ukrajine. Ukrajinski politolog Volodimir Fesenko pretpostavlja da Scholz pokušava pronaći neki politički balans. “On je prihvatio jedan trend. Trenutno se aktivno raspravlja o temi mirovnih pregovora i zato je Scholz odlučio, osobito nakon najnovijeg susreta sa Zelenskim, reći svoje mišljenje o tomu”, kaže Fesenko. On je uvjeren da se kancelar želi prilagoditi raspoloženju u Njemačkoj i tako ojačati svoju poziciju pred savezne izbore iduće godine.

Ali Fesenko uočava da Scholz postavlja i nove naglaske. Dosad je zastupano stajalište da samo Ukrajina treba odlučiti kad i pod kojim uvjetima će biti vođeni pregovori s Rusijom. “Sad je Scholz to formulirao malo drugačije. Ali, njegova izjava ne sadrži ništa konkretno, a ni senzacionalno”, kaže Fesenko. On vjeruje da će rasprave o mirovnim pregovorima biti osjetno pojačane nakon predsjedničkih izbora u SAD-u u studenom.

Ima li Njemačka još utjecaja na Rusiju?
Bivši ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik izjavio je nedavno za Berliner Zeitung: “Ja osobno vjerujem da bi savezni kancelar Olaf Scholz mogao postati kreativan i iskoristiti postojeće njemačke diplomatske kanale kako bi utvrdio bi li razgovori s Putinom imali smisla.” Ali, što to znači konkretno? Politolog Alex Yusupov kaže da Berlin ne može istovremeno isporučivati oružje Ukrajini i nastupati kao neutralan posrednik u pregovorima. “Njemačka je izgubila bilo kakav utjecaj na Rusiju. Kremlj ne vidi Berlin kao samostalnog aktera”, kaže ovaj politolog dodajući da je Njemačka na strani Kijeva i da Berlin za to definitivno neće pokrenuti nikakav “Minsk III”. Kremlj je suzdržano reagirao na Scholzov prijedlog da se pojača diplomatska nastojanja. Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov kaže da trenutno ne postoje uvjeti za početak mirovnog procesa između Rusije i Ukrajine. Nedostaje očitovanje “one zemlje koja upravlja cijelim ovim procesom i kolektivnim Zapadom”, rekao je Peskov, misleći očito na SAD.

Ukrajina podsjeća na mirovnu formulu
Ukrajinski premijer Denis Šmihal izjavio je pred novinarima 10. rujna da Kijev želi da jedan predstavnik Rusije sudjeluje na sljedećem mirovnom samitu, kako bi “bile spriječene manipulacije od strane Ruske Federacije i kako bi svim sudionicima bila pokazana njezina spremnost ili nespremnost za mirovne pregovore”. U srpnju je Moskva odbila sudjelovanje uz obrazloženje da Rusija “ne prihvaća nikakve ultimatume”, koji slijede “formulu” ukrajinskog predsjednika.

A šef ureda predsjednika Volodimira Zelenskog, Andrij Jermak, je na Telegramu podsjetio da će jedini put do pravde biti “isključivo ukrajinska mirovna formula, načela međunarodnoga prava i teritorijalna cjelovitost i suverenitet Ukrajine”.