ZADAR / ŽUPANIJA
PRIZNANJE ZA SPAŠAVANJE LJUDI I IMOVINE NA MORU / Plava vrpca Vjesnika i ove godine pomorcu iz Zadarske županije…
Drugi časnik palube Luka Krmić iz Komina dobitnik Plave vrpce Vjesnika, priznanja za spašavanje ljudi i imovine na moru, u pojedinačnoj konkurenciji, a u momčadskoj to su Niko Peršić iz Rijeke i Andrija Dević iz Sukošana, objavili su članovi Odbora za dodjelu tog priznanja.
Luka Krmić je ploveći u ožujku na trgovačkom brodu “Resstborg,” u Meksičkom zaljevu, tijekom noći uočio brodicu sa 16 kubanskih migranata te uspješno rukovodio spašavanjem. Migranti su u trošnoj drvenoj brodici plutali Meksičkim zaljevom deset dana.
Nakon što se teretni brod približio trošnoj brodici, ona je pomoću konopa privučena uz lijevi bok broda, a migranti su se popeli na palubu.
Niko Peršić i Andrija Dević su kao kormilari na istraživačkom ledolomcu “Laura Bassi” iskazali veliku hrabrost pri spašavanju 92 migranata u Jonskom moru, u studenom 2022.
Brod je primio poziv dok se nalazio u Egejskom moru, a stotinjak migranata bilo je natiskano na jedrilici, udaljenoj 17 milja, pri lošim vremenskim uvjetima i velikim valovima.
Brod je doplovio do jedrilice, u more je spušten radni čamac, u kojem su u spašavanje krenuli Niko Peršić i treći časnik palube Alesio Andreani.
Prvo su spašavana djeca, koju je Niko prihvaćao i vozio do broda, gdje ih je Andrija vezao uz sebe i pilotskim ljestvama nosio na palubu.
Način spašavanja pokazao se opasnim i sporim pa je odlučeno da čamac posada diže na palubu pomoću brodske dizalice, dok svi ne budu spašeni.
O dobitnicima su izvijestili članovi Odbora Plave vrpce Vjesnika – tajnik Damir Herceg, predsjednik Odbora, ravnatelj Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru Rijeka, kapetan Edo Šarunić i kapetan Dragomir Mucić iz Sindikata pomoraca Hrvatske.
U pojedinačnoj konkurenciji još su bili umirovljeni dočasnik Hrvatske ratne mornarice Dominko Radić, koji je u siječnju spasio dvoje mladih koji su, penjući se po kamenju s vanjske strane dubrovačkih zidina, pali u more, tj. među stijene. U rujnu je spasio i dvojicu kajakaša iz olujnog mora ispred Dubrovnika, a dosad je spasio 23 osobe.
Kapetan Marijan Tibljaš z Rijeke je zapovijedajući kontejnerskim brodom “Port vila chief” spasio jedriličara s havarirane jedrilice, sjeverozapadno od Novog Zelanda.
U momčadskoj konkurenciji još su bili kapetan Ivan Vlašimsky i četvorica hrvatskih članova posade broda “LNG Prosperity,” koji su u travnju u Sredozemnom moru spasili 43 migranta nakon što su vjetar i valovi prevrnuli brodicu na kojoj su isplovili iz Libije prema Italiji.
Deset vatrogasaca DVD-a Lopar sa zapovjednikom Stanislavom Franelićem spasilo je 38 putnika s turističkog broda koji se u rujnu nasukao na hrid Vela Sika kod Lopara. Članovi DVD-a Lopar su u srpnju spasili i devetogodišnjaka iz spilje Medova buža.
Izvor: Radio Zadar
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





