Connect with us

Hrvatska

Obiteljski liječnici: Sustav je potpuno zakazao! Hripavac je dočekan s jednim jedinim punktom u milijunskom gradu

Objavljeno

-

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine – KoHOM nezadovoljna je načinom na koji se sustav bori s epidemijom hripavca, ljuti su na i na izjave onih koji kroz medije pozivaju Ministarstvo zdravstva da njihov posao preusmjeri na obiteljske liječnike.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Koordinacija hrvatske obiteljske medicine – KoHOM u nevjerici gleda na izjave ravnatelja NZJZ „Andrija Štampar“ Branka Kolarića i voditelja Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZa Bernarda Kaića koji u medijima govore kako „žale“ pacijente koji po zimi čekaju na testiranje na hripavac, umjesto da to rade u ordinacijama obiteljske medicine, odnosno kroz medije pozivaju Ministarstvo zdravstva da njihov posao preusmjeri na obiteljske liječnike?!

Nažalost, i nakon iskustva pandemije COVID-19, kolege novu epidemiju hripavca dočekuju potpuno nespremni, a svoju odgovornost prebacuju na druge. Činjenica je da epidemija hripavca nije počela jučer, već se polako razvija od ljeta i očekivalo se da će se razviti u smjeru koji sada gledamo. Uostalom, na to su i sami javno upozoravali.
Sada, kada se to i dogodilo, sustav javnog zdravstva potpuno je podbacio. Dokaz tome je činjenica da je HZJZ novu epidemiju dočekao s jednim jedinim punktom u milijunskom gradu?! I to punktom koji radi sat i pol dnevno?! Iako godinama znamo kakve posljedice mogu biti zbog nedovoljnog cijepljenja protiv ove iznimno zarazne bolesti, nadležne službe nisu napravile dovoljno da se ljudi educiraju i – cijepe! Istodobno, javnost, kao i škole i vrtići, nisu
dobile upute s jasnim operativnim planom kako bi se priječilo širenje hripavca.

KoHOM-u je neprihvatljivo da bolesni pacijenti čekaju na hladnoći i predlaže da se punktovi organiziraju unutar NZJZ Andrija Štampar. Ondje se mogu otvoriti barem tri punkta. Isto tako, u Gradu Zagrebu Zavod za javno zdravstvo ima čak 11 ispostava higijensko epidemioloških odjela u prostorima domova zdravlja (HEO Susedgrad, Vrabečak 4, HEO Maksimir, Martićeva 63a, HEO Črnomerec, Prilaz baruna Filipovića 11, HEO Dubrava, Grižanska 4, HEO Trešnjevka, Albahrijeva bb, HEO Kruge, HEO Novi Zagreb, Meštrovićev trg 16, HEO Sesvete, Ninska 10, HEO Medveščak, Martićeva 63a, HEO Centar, Runjaninova 4, HEO Pešćenica, Ivanićgradska

38) unutar kojih se bez problema mogu raditi brisovi što bi u potpunosti spriječilo čekanje i gužve, a što je najvažnije olakšalo pacijentima.

S druge strane, činjenica je da su čekaonice obiteljskih liječnika prepune teško bolesnih pacijenata (rak, kovid, gripa, dijabetes, kardiovaskularne bolesti…), školske djece, starijih, trudnica, ali i zdravih koji dolaze zbog administrativnih poslova. Bilo bi preopasno da su svi oni još izloženi potencijalnoj zarazi hripavcem. Nemojmo zaboraviti da su ambulantama obiteljske medicine samo liječnik i medicinska sestra koji dnevno prime između 100 i 150 različitih pacijenata. U 2022. godini, prema službenim podatcima HZZO-a, obiteljski su liječnici obradili gotovo 50 milijuna postupaka što najzornije govori o intenzitetu posla.

Liječnici obiteljske medicine organizirani u KoHOM pozivaju sve dionike u zdravstvu da preuzmu svoju odgovornost posebice kad je riječ o borbi za sprječavanje širenja i kontrolu zaraznih bolesti, a isključivo na dobrobit naših pacijenata.”

 

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu