Oko 22 tisuće SDP-ovaca s pravom glasa pozvano je danas na birališta u svojim stranačkim organizacijama kako bi izabrali novo vodstvo. Birat će se Glavni odbor, Predsjedništvo i predsjednik ili predsjednica stranke, a za tu se dužnost natječe petero kandidata.

Potpredsjednica Foruma žena Sanja Major, načelnik općine Kalnik Mladen Kešer, gradonačelnik Makarske Zoran Paunović, bivši ministar rada Mirando Mrsić i aktualni potpredsjednik stranke Siniša Hajdaš Dončić za nasljednika Peđe Grbina borit će se na izborima 14. rujna po načelu “jedan član-jedan glas”.

Najveća oporbena stranka u subotu će, nakon Ivice Račana (koji je stranku vodio 17 godina), Zorana Milanovića (9 godina), Davora Bernardića i Peđe Grbina (po četiri godine), izabrati svojeg petog čelnika ili čelnicu.

Bez bitnih promjena u politici stranke?

U političkim i medijskim kuloarima neslužbeno kao favorit kotira Hajdaš Dončić, kojeg se smatra kandidatom kontinuiteta dosadašnje politike Iblerovog trga. Ostalih četvero kandidata u kampanji su kritizirali otuđenost rukovodstva od članstva na terenu, udaljavanje od socijaldemokratske politike, bezidejnost, nejasnu ideološku profilaciju stranke, koketiranje s desnicom, a neki su zagovarali i potrebu emancipacije SDP-a od Zorana Milanovića i politike koju vodi.

Ne dobije li u subotu nijedan kandidat 50 posto plus jedan glas, drugi krug izbora za lidersku poziciju održat će se za tjedan dana, u subotu 21. rujna.

SDP-ovci će na izbore izaći na 267 biračkih mjesta diljem Hrvatske, a uz predsjednika ili predsjednicu birat će i 17 članova Predsjedništva, za što ima 37 prijavljenih kandidata te 103 člana Glavnog odbora, za što se kandidiralo 206 SDP-ovaca.

Dosadašnji predsjednik Grbin nije se kandidirao ni za jednu stranačku dužnost, ostaje zastupnik u Hrvatskom saboru, a hoće li i dalje nastaviti obnašati dužnost Predsjednika Kluba zastupnika SDP-a odlučit će, kako je i sam rekao, novo vodstvo stranke.

Agencija Standard & Poor’s podigla je u petak dugoročni kreditni rejting Hrvatske s ‘BBB+’ na ‘A-‘, uz pozitivne izglede, istaknuvši da je produbljena integracija s europskim i globalnim partnerima potaknula provedbu reformi i rezultirala širim institucionalnim poboljšanjem.

Ocjena ‘A’ signalizira snažne kapacitete za ispunjavanje financijskih obaveza, uz određeni stupanj ranjivosti na ekonomske uvjete i promjene.

S&P navodi kako su rastu rejtinga najviše pridonijeli pozitivni gospodarski pokazatelji, fiskalna konsolidacija, uspješna realizacija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i politička stabilnost.

Ističe se da uz ključne politike usidrene unutar NPOO-a, Vlada nastavlja s provedbom reformi i investicija koristeći europska sredstva, što ima potencijal jačanja gospodarske otpornosti, poboljšanja produktivnosti i jačanja ukupnog poslovnog okruženja.

Turizam je i dalje motor rasta hrvatskog gospodarstva koje bi od 2024. do 2027. godine trebalo u prosjeku rasti za tri posto godišnje, dvostruko snažnije od prosjeka eurozone, ističu u S&P-ju.

To će se nadovezati na snažan rast bogatstva u proteklim godinama i podržati stabilno usklađivanje prihoda Hrvatske s prosjekom eurozone, dodaju.

Hrvatske vlasti istodobno nastavljaju s provedbom programa reformi, koje bi zajedno sa značajnim ulaganjima, poduprtima novcem iz fonda Next Generation EU, mogla dodatno poboljšati potencijal za rast hrvatskog gospodarstva proširivanjem njegove strukture i jačanjem produktivnosti unatoč nepovoljnim demografskim trendovima.

Pozitivni izgledi signaliziraju da bi rejting ‘A-‘ u iduće dvije godine mogao biti podignut bude li ekonomska i vanjska otpornost Hrvatske kontinuirano jačala, uz podršku nastavljenih ekonomskih reformi i konsolidacije proračuna, ističu u S&P-ju.

S&P zaključuje da je u trogodišnjem razdoblju 2021.–2023. hrvatski BDP prosječno rastao 7,6 posto odnosno više nego dvostruko brže od prosjeka EU-a, a prognoziraju i prosječan rast od tri posto u razdoblju 2024.-2027. Uz proračunsku ravnotežu, pozdravljeni su napori Vlade u pogledu daljnjeg smanjenja udjela javnog duga, i to na razinu ispod 60 posto BDP-a.

U pogledu postizanja energetske sigurnosti, S&P ističe da je Hrvatska u protekle tri godine diverzificirala svoje izvore energije ponajprije zahvaljujući izgradnji LNG terminala na Krku.

Plenković: Povijesna A kategorija kreditnog rejtinga potvrda je iznimnog napretka Hrvatske

Dostizanje A kategorije kreditnog rejtinga predstavlja ostvarenje jednog od ključnih ciljeva iz Programa Vlade u 3. mandatu, priopćeno je iz Vlade.

“U pet i pol godina napredovati od neinvesticijske razine (BB+) do A- investicijskog kreditnog rejtinga ogroman je iskorak za Hrvatsku, na koji možemo biti ponosni. Uz članstvo u schengenskom prostoru i europodručju, Hrvatska je sada i po razini kreditnog rejtinga pozicionirana u najuži krug zemalja”, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Istaknuo je da je to “izuzetno pozitivan signal sigurnosti za sve strane i domaće ulagače, kao i za povjerenje međunarodnih financijskih institucija”.

Podsjetio je da su gospodarski rast, odgovorno vođenje javnih financija i investicije uz apsorpciju europskih sredstava bili glavni trokut djelovanja Vlade u proteklih osam godina.

“U tome smo uspjeli unatoč svim krizama, u kojima smo očuvali socijalnu koheziju te snažno stali uz građane i gospodarstvo. S&P posebno prepoznaje političku stabilnost kao ključan faktor za sva strateška postignuća, kao i daljnju provedbu reformi i investicija u našem trećem mandatu. Hrvatska je na dobrom putu, a naš temeljni prioritet ostaje provedba politika za još kvalitetniji život naših sugrađana”, izjavio je Plenković.

“Izuzetno smo zadovoljni ovakvim ishodom i porukama koje je agencija Standard and Poor’s navela u svom izvješću gdje je istaknuto kako je pojačana integracija Hrvatske s europskim i globalnim političkim partnerima potaknula provedbu reformi, donijela šira institucionalna poboljšanja u gospodarstvu i državi u cjelini. Ovaj izniman uspjeh rezultat je pozitivnih kretanja i reformskih iskoraka ne samo na ekonomskom i financijskom polju, nego i brojnim drugim područjima. Nastavljamo ići putem odgovorne fiskalne politike, gospodarskog rasta i ubrzanog korištenja europskih sredstava”, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

U prošlogodišnjem pilot-projektu preventivnih zdravstvenih pregleda utvrđeno je da 70 % pregledanih građana ima faktore rizika za razvoj određenih bolesti.

Službeni je početak preventivnih zdravstvenih pregleda u svim županijama u listopadu, mjesecu koji je posvećen zdravstvenoj pismenosti, kažu iz Ministarstva zdravstva, piše net.hr.

Nastavak je to prošlogodišnjeg pilot-projekt preventivnih pregleda koji je proveden u pet županija, a uveden da bi se odlučilo o optimalnim modelima provedbe na nacionalnoj razini.

“Testirao se sadržaj panela koji se ispunjava prilikom pregleda, održivost programa uspoređujući model provedbe, vrijeme potrebno da se provede preventivni zdravstveni pregled, sadržaj obaveznih laboratorijskih i drugih pretraga koje se provode tijekom pregleda te mogućnosti da ovi pregledi unaprijede odazive na Nacionalne preventivne programe”, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Liječnicima obiteljske medicine predstavlja se model preventivnih zdravstvenih pregleda na nacionalnoj razini.

“Sam model je definiran na temelju zdravstvenih i organizacijskih pokazatelja iz pilot-projekta kao nacionalnih, ali i globalnih podataka te smjernica Svjetske zdravstvene organizacije. U tijeku je i primjena aplikativnog rješenja temeljem kojeg će liječnici obiteljske medicine moći odabrati svoje pacijente koji ulaze u ciljanu skupinu preventivnih zdravstvenih pregleda s obzirom na stručne pokazatelje”, pojašnjavaju u Ministarstvu.

Rezultati Pilot projekta

U prošlogodišnjem pilot-projektu preventivnih zdravstvenih pregleda utvrđeno je da 70 posto pregledanih građana ima faktore rizika za razvoj određenih bolesti. Na daljnje nacionalne preventivne programe upućeno je 14 posto pacijenata, a 69 posto pacijenata trebalo je kardiološke i očne preglede te dijagnostiku raznih bolesti uha, nosa i grla.

“Ovi rezultati dali su smjernice kako preventivne zdravstvene preglede provoditi u svim županijama na nacionalnoj razini, te je na taj način pilot-projekt u potpunosti ispunio sva očekivanja. Iznova se potvrdila potreba za uvođenjem ovako strukturirane zdravstvene usluge u zdravstveni sustav i u konačnici, ispravnost uvođenja reformskog zaokreta prema preventivi, ranom otkrivanju bolesti te u povećanju broja zdravih godina naših građana”, kažu u Ministarstvu.

Tko će na pregled?

Pacijenti koji ulaze u ciljanu skupinu su osobe starije od 40 godina koje zadnje dvije godine nisu imale prvi ili kontrolni pregled ili nisu bile u kontaktu sa svojim liječnikom.

Ove godine uključuju se i osobe starije od 18 godina kod kojih je u zdravstvenim podacima zabilježen faktor rizika, a to je da su pušači i/ili da su pretili odnosno da imaju indeks tjelesne mase veći od 30 te koji također nisu imali prvi ili kontrolni pregled u zadnje dvije godine.

Popis pretraga

Osim obaveznih pretraga predviđene su i ostale, ciljane, kod osoba sa povećanim rizikom od razvoja pojedinih bolesti.

Primjerice, probir na spolno prenosive bolesti za osobe visokog rizika od zaraze gonorejom, klamidijom, sifilisom, HIV-om te hepatitisom B i C.

Nadalje, previđena je i jednokratna pretraga ukupnog i LDL-kolesterola radi probira na obiteljsku hiperkolestrolemiju.

Za osobe koje imaju rizik od razvoja kroničnih bubrežnih bolesti poput hipertoničara, dijabetičara, pretilih te osoba s pozitivnom obiteljskom anamnezom, uključena je pretraga za serumski kreatinin – eGFR te omjer albumina i kreatinina u urinu.

Predviđena je denzitometrija za osobe u dobi od 64 godine pa nadalje te one koji spadaju u rizičnu skupinu poput frakture kuka u roditelja, frakture kralješka ili osteopenije, pušenja, povećanog pijenja alkohola, niske tjelesne mase, rane menopauze, rematuoznog artritisa te one dobnoj skupini od 45 i više godina s prolongiranom upotrebom glukokortikoida, inhibitora aromataze ili antiandrogena.

“Kada se sagledaju dodatni rizični čimbenici kod muškaraca u dobi od 65 do 80 godina koji ulaze u probir na aneurizmu abdominalne aorte, uključen je i pregled ultrazvuk abdomena. Pored svih ovih navedenih pregleda i pretraga liječnik može poslati pacijenta i na druge, u skladu s njegovom procjenom, potrebe”, kažu u Ministarstvu.