Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) nedavno je upozorio na povećan broj slučajeva Salmonella Enteritidisa u pilećim proizvodima i pilećem mesu.

Kako su za N1 pojasnili iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), u ovom opisanom slučaju koji je objavio ECDC “radi se o obolijevanju ljudi koje je prvotno utvrđeno u Danskoj, a na temelju ova tri pronađena klastera, pokušalo se preciznije utvrditi izvor zaraze. Kako je navedeno u dokumentu, utvrđeno je da se radi o proizvodu pileće meso za kebeb (a u nekim slučajevima radilo se i o kombinaciji pilećeg i purećeg mesa) koje vodi porijeklo iz Poljske.”

Također, iz HAPIH-a navode da nisu zaprimili informaciju o povećanom broju ljudi koji su oboljeli od S. Enteritidis.

O kakvoj infekciji je riječ?

Salmoneloze se klinički manifestiraju kao: gastroenteritis, crijevna groznica i septički sindrom. Gastroenteritis je najčešća manifestacija infekcije uzrokovane salmonelom. Nakon unosa, tijekom 8 – 48 sati se pojave glavobolja, mučnina, proljevi, povraćanje i bolovi u trbuhu uz umjereno povišenu temperaturu, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

Izvori infekcije su voda (onečišćena fekalijama), školjke (zbog kontaminirane vode), mlijeko i mliječni proizvodi (zbog neadekvatne pasterizacije, nestručnog rukovanja i sl.), jaja, meso i mesni proizvodi (zbog kontaminacija tijekom obrade) te kućni ljubimci (npr. kornjače i reptili).

Liječenje salmoneloza je simptomatsko u vidu nadoknade izgubljene tekućine i elektrolita. Antibiotska terapija se kod infekcija salmonelama ne preporučuje jer može produžiti bolest i uzrokovati kronično stanje.

Preventivne mjere uključuju redovito i temeljito pranje ruku toplom vodom i tekućim sapunom, termičku obradu hrane, temeljito pranje voća i povrća, izbjegavanje držanja hrane na sobnoj temperaturi i prigrijavanje hrane te izbjegavanje konzumiranja nepasteriziranog mlijeka i higijenski sumnjive površinske vode.

Hrvatska dobila obavijest u svibnju

Informacije o spornim proizvodima objavljuju se redovito na stranicama Europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom (RASFF). Iz HAPIH-a su potvrdili da je Hrvatska upravo putem RASFF-a u svibnju ove godine obaviještena o mogućnosti dolaska spornog proizvoda kebab piletine na hrvatsko tržite.

“Nakon zaprimljene obavijesti, provedene su službene kontrole prilikom kojih je utvrđeno kako neki od potencijalnih subjekata u proizvodnji hrane (koji nabavljaju proizvod od istog distributera preko kojeg se distribuirao sporni proizvod) nisu niti zaprimili proizvod iz ove pošiljke, dok je kod drugih utvrđeno jesu li vratili pošiljku dobavljaču ili je već bila potrošena.

Nije bilo moguće uzeti uzorke i utvrditi je li sporni proizvod uopće bio kontaminiran i jesu li konzumenti bili u riziku od izloženosti nekom od ova tri klastera S. Enteritidis. Detaljnije informacije o ovim okolnostima ima Državni inspektorat kao Nacionalna kontakt točka HR RASFF sustava”, rekli su iz HAPIH-a.

Proizvodi se povlače nakon što ih ljudi već konzumiraju

No, treba naglasiti kako smo često svjedoci povlačenja proizvoda kada oni već završe na policama trgovina ili nakon što ih građani već konzumiraju. Kako je N1 pisao prošlog tjedna, Hrvatska je samo ove godine prijavila 14 namirnica koje su proglašene opasnima.

Stoga smo pitali HAPIH kako je moguće da kontaminirani proizvodi uopće završe u trgovinama. Oni navode da se službene kontrole provode sukladno zakonu i propisima i to u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, uključujući i domaće proizvode, ali i one iz članica EU-a te one koji se iz trećih zemalja uvoze u EU. Državni inspektorat nadležan je i za kontrolu proizvoda na granici, dodaju.

“U sklopu HR RASFF sustava, na zahtjev DIRH-a, HAPIH (kao referentno tijelo za procjenu rizika na nacionalnoj razini) izrađuje inicijalnu procjenu rizika za zdravlje ljudi kod svakog pojedinačnog slučaja, na temelju koje DIRH kao tijelo nadležno za upravljanje rizikom donosi odluke o poduzimanju. potrebnih mjera. Za brzu i učinkovitu reakciju, procjenu je potrebno napraviti u najkraćem mogućem roku, u okviru tri sata, stoga su u HAPIH-ovom Centru za sigurnost hrane i Centru za zaštitu bilja organizirana dežurstva 24 sata na dan sve dane u godini”, pojašnjavaju iz HAPIH-a.

Kontrola se provodi i kad je proizvod već na tržištu

Nadalje, ističu da kontrola hrane ima vrlo složene principe te da se dodatne kontrole provode i kada je hrana već na tržištu i da se pritom posebna pažnja obraća na moguće pritužbe potrošača.

“Ako se na tržištu pronađe proizvod koji ne zadovoljava propisanim mikrobiološkim ili kemijskim kriterijima, to još uvijek ne znači da takav proizvod može imati štetan učinak na zdravlje ljudi, ali bez obzira na to, on se povlači. Naime, propisane zakonske vrijednosti dozvoljenih granica postavljene su visoko iznad vrijednosti koje bi mogle biti štetne za zdravlje potrošača, sve kako bi se osigurala maksimalna razina zaštite potrošača”, navode iz HAPIH-a i naglašavaju da je zaštita građana slojevita i vrlo učinkovita.

Dodaju da su upravo promptna povlačenja proizvoda i transparentno ocjenjivanje potrošača potvrda učinkovitosti sustava.

“Nakon što se na tržištu, dakle detektira proizvod koji ne udovoljava propisanim kriterijima, provode se opsežne radnje od strane svih sudionika u lancu, revidiraju se kontrole, preispituju dobavljači, pojačava se higijena i slično, te se vrlo rijetko ponovi takva situacija od strane istog proizvođača za istu hranu”, ističu iz HAPIH-a.