Connect with us

Hrvatska

Dvostruko više nego prije tri godine: Velik broj građana starijih od 65 godina u Hrvatskoj i dalje radi

Objavljeno

-

Građani stariji od 65 godina čine manje od dva posto svih zaposlenika u Hrvatskoj. Ipak, dvostruko ih je više nego prije tri godine. Najviše ih radi uz mirovinu, no sve je više onih koji ni po stjecanju uvjeta ne razmišljaju o umirovljenju. Država ih za to nagrađuje i do 27 posto većom mirovinom.

Omjer zaposlenih muškaraca i žena starijih od 65 godina je dva naprema jedan

Hrvatska ima čak 30.199 radnika starijih od 65 godina. Udio je to od tek 1,8 posto ukupne radne snage, što se čini neznatno, ali je ipak dvostruko više nego prije tri godine. Omjer zaposlenih muškaraca i žena starijih od 65 godina je dva naprema jedan, piše Mirovina.hr.

Dobar dio njih o mirovini još uvijek ne razmišlja

Među više od 30.199 radnika starijih od 65 godina u Hrvatskoj, dobar dio su umirovljenici koji rade do polovine radnog vremena ili na puno radno vrijeme pri čemu im se obustavlja isplata mirovine. Umirovljenika koji su radili do polovine radnog vremena bilo je u rujnu 28.165. Pritom se nikako ne može zaključiti da onda preostaje vrlo malo onih koji rade, a da se nikada nisu umirovili. Naime, dobar dio umirovljenika koji rade do polovine radnog vremena mlađi su od 65 godina, dakle u prijevremenoj su i obiteljskoj mirovini ili u nekoj od mirovina prema posebnim propisima u koju su mogli otići ranije.

Statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje po dobnim skupinama ne prikazuje rade li stariji građani na puno ili nepuno radno vrijeme, kao ni rade li prema ugovorima na određeno ili neodređeno vrijeme. Iz podataka tek ponešto možemo doznati o djelatnostima u kojima stariji od 65 godina rade, bilo da su u mirovini ili iz svijeta rada još uvijek nisu izašli.

Najveći broj radnika starijih od 65 godina, više od 4.500, zaposlen je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima. Njih više od 4.300 radno mjesto ima u trgovini, dok je na trećem mjestu prerađivačka industrija s 3.326 radnika, a na četvrtom građevina s 2.839 zaposlenih. Peto mjesto s podjednakim brojem od nešto više od 2.000 zaposlenih dijeli nekoliko djelatnosti; prijevozništvo, turizam, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti te zdravstvena zaštita i socijalna skrb.

Svi oni koji nastavljaju raditi nakon što su stekli uvjete za starosnu mirovinu, bit će za to i nagrađeni. Za svaki mjesec duljeg rada nakon 65. godine, a za žene i ranije (žene trenutno u starosnu mirovinu mogu sa 63 godine i 3 mjeseca) polazni faktor se povećava za 0,45 posto. Za najviše pet godina, to donosi čak 27 posto veću mirovinu. Da bi se ostvarilo pravo na bonifikaciju, umirovljenik mora imati najmanje 35 godina efektivnog radnog staža.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

HZJZ objavio kako se zaštititi od legionele: Ove mjere trebate poduzeti

Objavljeno

-

By

Pexels

Nakon što je ljudi zaraženih legionelom umrlo u KBC-u Zagreb, HZJZ je izdao priopćenje u kojemu građanima savjetuju kako se zaštiti od ove bakterije i bolesti koju ona izaziva.

“Legionarska bolest je bakterijska bolest uzrokovana gram-negativnim bakterijama Legionella spp. koje se nalaze u slatkovodnim okruženjima diljem svijeta. Ljudi se zaraze inhalacijom aerosola koji sadrži bakteriju”, pojasnili su iz HZJZ-a.

Bakterija odgovorna za legionarsku bolest identificirana je 1976. godine, nakon velike epidemije u hotelu u Philadelphiji u SAD-u u kojoj su oboljeli umirovljeni američki vojnici. Od 1976. godine zabilježeni su pojedinačni slučajevi i epidemije bolesti u svim zemljama Europe, od kojih su mnogi povezani s hotelima i drugim vrstama smještaja za odmor.

Što je legionarska bolest?

Legionarska bolest je rijedak oblik upale pluća. Bolest nema posebne kliničke značajke koje je jasno razlikuju od drugih vrsta upale pluća, a laboratorijska ispitivanja moraju se provesti kako bi se potvrdila dijagnoza. Uobičajeno je potrebno između dva do deset dana od zaražavanja do razvoja simptoma (obično pet do šest dana), ali vrlo rijetko i do dva ili tri tjedna. Simptomi počinju suhim kašljem, vrućicom, glavoboljom i ponekad proljevom, u većine dolazi do upale pluća. Osobe starije od 50 godina imaju veći rizik od mlađih, a muškarci veći rizik od žena.

Učinkovito liječenje antibioticima dostupno je ako se dijagnoza postavi u ranoj fazi bolesti.

Rizične skupine

Slučajevi legionarske bolesti uglavnom su prijavljeni kod osoba starije dobi, češće muškog spola. Ishod bolesti može biti i smrtni, a može doći i do epidemija nakon izlaganja zajedničkom izvoru u okolišu. Smrt može nastupiti kod 5 – 15 % oboljelih, ovisno o njihovoj dobi i zdravstvenom statusu. Pušači imaju veći rizik od nepušača.

Bakterije Legionelle mogu uzrokovati i blagu bolest koja se zove Pontijačna groznica sa simptomima sličnima gripi: groznica, slabost, glavobolja, bolovi u mišićima. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, a pretpostavlja se da je učestalost ove bolesti veća nego učestalost legionarske bolesti.

Ljudi se zaraze udisanjem zraka koji sadrži male kapljice vode (aerosol), unutar kojih su bakterije Legionella ili rjeđe, aspiracijom. Udisanje aerosola najčešće nastaje pri tuširanju, u bazenima s pjenom te širenjem aerosola iz rashladnih tornjeva velikih vodenih sustava. Aerosoli su sitne, oku nevidljive kapljice.

Infekcija se ne prenosi s čovjeka na čovjeka niti kućnim klimatizacijskim sustavima (split sustavi). Izuzetno je mala vjerojatnost zaražavanja putem prirodnih voda (rijeka, jezera) ili vlažnom zemljom u prirodi, no opisani su pojedinačni slučajevi zaražavanja tim putem.

Gdje se nalazi bakterija?

Bakterije Legionella su uobičajene i mogu se naći prirodno u okolišnim izvorima vode kao što su rijeke, jezera i akumulacije te u blatu, obično u malom broju. Bakterije su u stanju preživjeti u prirodi na širokom rasponu temperatura. Opasnost nastaje kada Legionelle uđu u vodene sustave koje je izgradio čovjek, kao što su rashladni tornjevi, veliki vodoopskrbni sustavi tople vode, ovlaživači zraka, dekorativne fontane i sl., najčešće oštećenjem vodovodnih cijevi, ulijevanjem površinskih voda te neispravnim spojevima potrošne vode. U takvim sustavima, ako nisu pravilno održavani, stvore se povoljni uvjeti za razmnožavanje Legionella.

Velike eksplozivne epidemije u zajednici uglavnom su povezane s rashladnim tornjevima. Oni se također nazivaju „mokri klimatizacijski sustavi” jer proces hlađenja zraka uključuje opsežan kontakt između vode i zraka, stvarajući tako aerosole. Kada su bakterije Legionella prisutne u velikom broju u tim sustavima, mogu uzrokovati legionarsku bolest.

Klimatizacijske jedinice koje koriste vodu za hlađenje ili za ovlaživanje zraka također mogu predstavljati rizik u hotelima. Međutim, mnogi klimatizacijski sustavi su „suhi” i oni ne predstavljaju rizik za legioneloze.

Broj prijava oboljelih od legionarske bolesti u Hrvatskoj 2023. godine bio je 65 s četiri prijavljena smrtna ishoda, a 2022. godine 48 te 4 prijavljena smrtna ishoda.

Kako se zaštititi?

Glavna zaštitna mjera je smanjiti rizik od rasta Legionelle na mjestima koja proizvode kapljice aerosola koje se mogu udahnuti. Redovite provjere prisutnosti bakterije Legionella i odgovarajuće mjere kontrole mogu pomoći u sprječavanju slučajeva legionarske bolesti na mjestima gdje bi ljudi koji su pod većim rizikom od bolesti mogli biti izloženiji. To uključuje, između ostaloga, mjesta za smještaj turista, bolnice i zdravstvene ustanove za dugotrajnu skrb.

Učinkovite mjere suzbijanja bakterije legionele uključuju:

Osiguravanje redovitog održavanja, čišćenja i dezinfekcije vodovodnih sustava, uključujući sustave potrošne vode, rashladne tornjeve, hidromasažne kade i ukrasne fontane.

Održavanje temperature vode sustava s hladnom vodom ispod 20°C, a sustava s toplom vodom iznad 50°C kako bi se spriječio rast bakterija.

Osiguravanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u sustavima potrošne vode kako bi se smanjio rizik od stagnacije/usporenog protoka vode.

Redovito čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pripadajućih cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima.

Sustavi opskrbe i distribucije potrošne vode koji dulje vrijeme nisu u upotrebi trebaju se prije puštanja u upotrebu dezinficirati.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Otkriven novi krijumčarski kanal: Iz BiH strance bez dokumenata vozili do Zadra i Splita

Objavljeno

-

By

USKOK je otvorio novu istragu protiv krijumčara ljudi. Ovoga puta krijumčarski kanal išao je iz BiH preko Imotskog do Zadra i Splita.

Za sada su istražitelji rekonstruirali da su sedmorica osumnjičenih bili članovi zločinačke grupe koja je ilegalno prebacivala ljude preko granice.

Otkriveno tko je vodio grupu

Sve je krenulo u sredinom listopada 2023. kada su počeli iz Bosne i Hercegovine prebacivati u Hrvatsku strance koji nisu imali dokumente za boravak u zemlji. Na čelu grupe bio je 33-godišnjak koji je ostalim članovima grupe davao zadatke.

Slao im je, tvrdi USKOK, lokacije na kojima trebaju preuzeti i na koje trebaju odvesti ilegalne migrante, nabavljao im je ‘radne’ mobitele, te plaćao troškove njihovog transporta.

Kanal do Zadra i Splita

Po njegovim uputama krijumčari su na pograničnom području Imotskog preuzimali ilegalne migrante koji su prethodno izvan graničnih prijelaza prešli državnu granicu. Od tamo su ih automobilima prebacivali do Zadra i Splita.

Prema rješenju o provođenju istrage u deset navrata prevezli su strane državljane, a novac koji su na taj način zaradili podijelili su među sobom.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Više od polovine radnika u Hrvatskoj očekuje isplatu regresa

Objavljeno

-

By

Pixabay

Više od polovine zaposlenih u Hrvatskoj, njih 56 posto, očekuje isplatu regresa, dok je brojem dana godišnjeg odmora zadovoljan svaki treći radnik, pokazalo je istraživanje portala MojPosao objavljeno u utorak.iše od polovine zaposlenih u Hrvatskoj, njih 56 posto, očekuje isplatu regresa, dok je brojem dana godišnjeg odmora zadovoljan svaki treći radnik, pokazalo je istraživanje portala MojPosao objavljeno u utorak

U istraživanju je sudjelovalo gotovo 1.000 ispitanika, a pokazalo je da ove godine regres očekuje čak 56 posto radnika u Hrvatskoj, i to u prosječnom iznosu od 327 eura, što je rast od osam posto u usporedbi s prošlom godinom, kada je to iznosilo 302 eura.

Dok je 2020. godine regres očekivala svega četvrtina radnika, 24 posto, 2021. je taj postotak skočio na 39 posto, 2022. na 49, a prošle godine na 52 posto, istaknuli su s portala MojPosao, kojim upravlja Alma Career Croatia.

Regres u najvećoj mjeri očekuju ispitanici zaposleni u državnim tvrtkama i institucijama, 93 odnosno 94 posto, ali oni ujedno očekuju i najmanji iznos regresa, 279 eura.

Najviše novca trebalo bi “sjesti na račune” zaposlenika privatnih tvrtki u stranom vlasništvu, u kojima iznos od 365 eura očekuje nešto više od polovice radnika, njih 55 posto. S druge strane, najmanje optimistični su radnici privatnih tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu, gdje svega 38 posto zaposlenih očekuje isplatu ove neoporezive nagrade i to u iznosu od 332 eura.

U svakom slučaju, regresom će radnici pokriti tek manji dio troškova ljetovanja, s obzirom da u prosjeku na ljetovanje planiraju potrošiti 1.356 eura.

Većina radnika nezadovoljna raspoloživim godišnjim odmorom

U prosjeku, zaposleni građani Hrvatske na raspolaganju imaju 24,8 dana godišnjeg odmora, što je slično kao i prošle godine. Najviše dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u hrvatskim institucijama, u prosjeku čak 29 dana, nakon čega slijede zaposleni u državnim tvrtkama, s 28 dana.

Radnici koji rade u stranim institucijama raspolažu s 24 dana, baš kao i zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu. Naposljetku, najmanje dana godišnjeg odmora imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu, svega 23 dana, pokazalo je istraživanje.

Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje “prolaze” zaposleni u velikim tvrtkama koji u prosjeku imaju 26 dana godišnjeg odmora. U tvrtkama srednje veličine zaposlenici mogu koristiti 25 dana godišnjeg odmora, dok radnici malih tvrtki mogu uzeti najkraći predah od posla, 23 dana.

Brojem dana godišnjeg odmora zadovoljno je svega 29 posto radnika, što je značajno manje nego prošle godine kada je 43 posto ispitanika isticalo zadovoljstvo raspoloživim godišnjim odmorom.

Dvije trećine radnika, 66 posto, slično kao i prošle godine, želi više dana godišnjeg odmora, a na pitanje s kojom brojkom bi bili zadovoljni najčešći odgovor je – 31 dan, izvijestio je MojPosao.

Zanimljivost je i da pet posto radnika smatra da ima previše godišnjeg odmora na raspolaganju, te da to loše utječe na njihovu produktivnost.

Svaki peti radnik će iskoristiti više od tri tjedna godišnjeg odmora

Iako stručnjaci sugeriraju kako bi za potpuni odmor od posla na godišnjem trebalo provesti tri tjedna “u komadu”, istraživanje je pokazalo da će tek svaki treći zaposleni (34 posto) na ljetovanju iskoristiti 15 radnih dana godišnjeg odmora.

Sličan broj hrvatskih građana (31 posto) tijekom ljetnih mjeseci će potrošiti dva tjedna godišnjeg odmora, a 14 posto ljudi namjerava iskoristiti svega tjedan dana za predah od posla. Zanimljivo, svaki peti radnik će ovog ljeta iskoristiti više od tri tjedna godišnjeg odmora, ističu s portala MojPosao.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu