Connect with us

Svijet

SKOČILE CIJENE KRUMPIRA I JAJA: Rekorder namirnica koja je u tri godine poskupjela 75 posto

Objavljeno

-

Maslinovo ulje od siječnja 2021. skuplje je 75 posto. Izračunao je tako Eurostat, statistički ured Europskog parlamenta, koji kretanje cijena namirnica prati već više od deset godina.

Na posljednje tri godine koncentrirali su se pomnije jer upravo su u tom razdoblju primijetili znatne poraste cijena nekoliko namirnica. I krumpir je, u odnosu na siječanj 2021., skuplji 53 posto, jajima se cijena digla za 37 posto, a tu je i maslac koji je skuplji 26 posto.

Postoji, međutim, jedna razlika između potonje tri stavke i skupog maslinova ulja; cijena ulja raste konstantno, dok su krumpir, jaja i maslac čak nešto jeftiniji nego lani, ali ne i u odnosu na 2021., piše Večernji.

“Nakon znatnih povećanja u 2022., cijene hrane u Europskoj uniji nastavile su rasti i u 2023. Podaci za drugo i treće tromjesečje ove godine pokazuju da su cijene nekih artikala zabilježile sporiji rast. U rujnu 2023. cijene jaja, maslaca i krumpira više su nego u siječnju 2021. i 2022., ali nisu tako visoke kao nekoliko mjeseci prije, dok su cijene maslinova ulja u stalnom porastu”, objašnjavaju stručnjaci iz Eurostata pa dodaju kako je upravo u rujnu ove godine cijena maslinova ulja bila 75 posto veća nego u siječnju 2021. U siječnju 2022. cijene su već bile 11 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine, a između rujna 2022. i rujna 2023. zabilježen je njihov nagli rast.

“Cijene krumpira također su bile u nevjerojatnom porastu. Od siječnja 2021. cijene krumpira porasle su za 53 posto u rujnu 2023., nakon vrhunca u lipnju 2023., kad je krumpir bio 60 posto skuplji nego 2021. Što se tiče cijena jaja, u rujnu 2023. bile su 37 posto više nego u siječnju 2021.

Cijene jaja stabilizirale su se u prva dva kvartala 2023. te su pokazale određeni pad u kolovozu i rujnu ove godine, a cijene maslaca evoluirale su na sličan način. One su dosegnule vrhunac u prosincu 2022., a zatim su polako počele padati. Maslac je u rujnu bio 27 posto skuplji nego u siječnju 2021. – što je pokazala njihova analiza”, pojasnili su iz Eurostata.

Sve navedene cijene na razini su EU-a, odnosno stručnjaci ih nisu izračunavali na razini država članica.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Biden ima koronu

Objavljeno

-

By

Predsjednik SAD-a Joe Biden pozitivan je na koronavirus, potvrdila je Bijela kuća nakon što je Biden nazočio događaju u Las Vegasu na kojem je trebao govoriti.

Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre objavila je pozitivan test za 81-godišnjeg Bidena nakon što je predsjednik UnidosUS-a, latinoameričke organizacije za građanska prava, rekao da Biden neće moći govoriti na zakazanom događaju u Las Vegasu zbog dijagnoze.

Bijela kuća tvrdi kako Biden ima blaže respiratorne smetnje te da se iz Las Vegasa vraća u Delaware, gdje će biti stavljen u samoizolaciju. “Cijepljen je i stimuliran te ima blage simptome, rekala je Jean-Pierre.

Američki predsjednik je primio i prvu dozu lijeka Paxlovida, kazao je Bidenov liječnik.

 
Nastavi čitati

Svijet

NIJE SAMO HRVATSKA / Dijelove Europe zahvatio je “povijesni toplinski val”

Objavljeno

-

By

Copernicus

Nije samo Hrvatska zahvaćena neobično dugim toplinskim valom.

Cijeli Balkan i dijelovi Istočne Europe su pod toplinskim valom od početka srpnja, a predviđa se da će vrućina potrajati još oko dva tjedna, piše meteorološki servis Severe Weather Europe.

“Ovo je povijesni toplinski val s temperaturama koje dnevno prelaze prag od 40°C. Najintenzivniji je na Balkanskom poluotoku i istočnoj Europi. Mora u mediteranskoj regiji također postaju vruća, mjestimice dosežući 30°C

Prema prognozama globalnih vremenskih modela, temperature će tijekom srpnja ostati znatno iznad prosjeka diljem južne i istočne Europe. Za Balkanski poluotok prognoziraju se za ovaj tjedan rekordne vrijednosti”, piše SWE.

Temperature su dosegle više od 30 stupnjeva u mnogim područjima, a više od 40°C zabilježeno je u Rumunjskoj, Srbiji, Albaniji, Bugarskoj, Bosni, Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj posljednjih dana.

Najviša minimalna temperatura ikad zabilježena u Srbiji

U Srbiji su, piše SWE, zabilježene povijesne vrućine. Meteorološka stanica u Vršcu (sjeveroistočna Srbija) zabilježila je minimalne temperature od 30.6°C u subotu i 31.2°C u nedjelju, što je najviša minimalna temperatura ikad zabilježena u Srbiji.

Glavni grad Srbije, Beograd, izvijestio je o minimalnoj temperaturi od 27.3°C u subotu i 27.5°C u nedjelju. Te su vrijednosti također vrlo blizu rekordnih, prenosi Index.

Visoke noćne temperature zabilježene su i u zemljama u okruženju, poput Hrvatske, BiH, Rumunjske i Sjeverne Makedonije. Grčka je također primijetila da minimalna temperatura nije padala ispod 30°C na nekim postajama tijekom vikenda.

Severe Weather Europe

Toplinski val će trajati još 7-10 dana

“Srpanj je poznat kao najtopliji mjesec ljeta, no temperature će ovih dana i narednih 7-10 dana biti znatno više od prosjeka. Dnevni prosjek u mnogim regijama bit će oko 10 stupnjeva viši od prosjeka”, najavljuje SWE.

Dodaju da je za ovakvu situaciju odgovorna toplinska kupola.

 
Nastavi čitati

Svijet

Velika prognoza: Rijedak događaj započeo iznad južnog pola, razvijaju se neobično jake anomalije

Objavljeno

-

By

Pixabay

Na južnoj hemisferi trenutačno je zimska sezona, a dinamični vremenski obrasci potaknut će snažno zagrijavanje u stratosferi iznad Južnog pola. Ovi su događaji rijetki na južnoj hemisferi, ali snažni i poznato je da imaju učinak na cijeli svijet.

Ovi događaji stratosferskog zagrijavanja sadrže mnogo energije i mogu utjecati na cijelu hemisferu. Imali smo nekoliko slučajeva gdje se to dogodilo na sjevernoj hemisferi, utječući na zimske vremenske uzorke, piše Severe Weather.

Na južnoj hemisferi ova zimska stratosferska zagrijavanja nisu tako česta, uz samo nekoliko njih u prošlim desetljećima.

Polarno kruženje vrtloga

Pokretačka snaga ovih događaja je polarni vrtlog (polar vortex). Jednostavno rečeno, to je samo naziv koji opisuje široku zimsku cirkulaciju nad sjevernom (i južnom) hemisferom.

Polarni vrtlog proteže se visoko u atmosferu. Najniža razina naziva se troposfera, gdje se događaju svi vremenski događaji. Ali iznad toga, imamo stratosferu, dublji i suši sloj u kojem se nalazi ozonski omotač.

Općenito, polarni vrtlog se ponaša kao vrlo veliki ciklon, pokrivajući cijeli sjeverni pol do srednjih geografskih širina. Povezan je kroz sve atmosferske razine, od temelja, ali može imati različite oblike na različitim nadmorskim visinama.

Proces je potpuno isti na južnoj hemisferi. No na južnoj hemisferi ima mnogo manje terena, pa ima manje poremećaja stratosferskog polarnog vrtloga.

Polarni vrtlog u stratosferi

Polarni vrtlog nije samo jedna zimska oluja ili hladnoća koja se kreće sa srednjeg zapada na sjeveroistok Sjedinjenih Država. To je moćna cirkulacija velikih razmjera i može imati dubok utjecaj na naše svakodnevno vrijeme.

Polarni vrtlog uglavnom dijelimo na snažan/stabilan polarni vrtlog koji obično znači jaku polarnu cirkulaciju i mlazno strujanje, te slabi/poremećeni polarni vrtlog koji stvara slab uzorak mlazne struje. Takve događaje nazivamo “Iznenadno zagrijavanje stratosfere”, kao što ime sugerira, brz porast temperature u stratosferi.

Zagrijavanje stratosfere

Snaga polarnog vrtloga obično se mjeri snagom vjetrova unutar i oko njega. To se radi mjerenjem zonalnih (krećući se od zapada prema istoku) brzina vjetra oko polarnog kruga (60° zemljopisne širine).

NASA je promatrala stratosfersko zagrijavanje 5. siječnja ove godine, kada su se vjetrovi oko polarnog kruga okrenuli. Val stratosferskog zagrijavanja prešao je cijeli Sjeverni pol u stratosferi, učinkovito cijepajući hladnu jezgru polarnog vrtloga na dva dijela.

Jedan dio prekinutog polarnog vrtloga prešao je iznad Sjeverne Amerike, a jedan iznad Europe. U tom trenutku to nije imalo izravan utjecaj na zimsko vrijeme na površini, budući da se nalazi na 30 km nadmorske visine.

Snažne pozitivne vrijednosti viđene su u stratosferi početkom siječnja, povezane s visokim tlakom tijekom zagrijavanja stratosfere. Događaj i njegov utjecaj polako su se smanjivali tijekom vremena, dosegnuvši niže razine sredinom i krajem siječnja.

Zagrijavanje stratosfere južnog pola

Južna hemisfera ima suprotna vremenska doba od sjeverne hemisfere. Dakle, dok idemo prema kasnom ljetu, još uvijek je zima na južnoj hemisferi, što znači da ima aktivnu cirkulaciju polarnog vrtloga.

Gledajući prognozu vjetra i temperature za ovu razinu stratosfere, može se vidjeti kako se vjetrovi smanjuju kako je polarni vrtlog pod pritiskom. Također, može se vidjeti snažan vrhunac temperatura kako se zagrijavanje stratosfere razvija do svoje maksimalne anomalije.

Uz visoki tlak dolaze i dva vala zagrijavanja u stratosferi. Anomalije pokazuju kako neuobičajeno visoke temperature u stratosferi ometaju polarni vrtlog i cirkulaciju nad južnom hemisferom.

Globalni doseg

Ako živite na sjevernoj hemisferi, zašto bi vas bilo briga za događaj stratosferskog zagrijavanja iznad Južnog pola? Zbog globalne cirkulacije zraka između hemisfera mnogo je više protoka i dinamike na zimskoj hemisferi, dok je ljetna hemisfera općenito mirnija.

To se naziva “Brewer-Dobsonova cirkulacija” i povezuje cirkulaciju iz obje hemisfere više u atmosferi. Ovo u osnovi pokazuje da su i sjeverna i južna stratosfera povezane.

Sve u svemu, ova je studija otkrila i pozitivne i negativne poremećaje u termosferskom omjeru kisik/dušik i ukupnom sadržaju elektrona u Sjedinjenim Državama i Europi. Ovi čimbenici igraju ulogu u geomagnetskoj aktivnosti Zemljine atmosfere, a promjene su bile dovoljno jake da se mogu otkriti i izmjeriti.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu