Hrvatska
Ekonomist HUP-a: Hrvatska ima najlošiju strukturu turističkog smještaja na Mediteranu
Zakon o turizmu koji je u procesu usvajanja prvi put ističe problem nekontrolirane gradnje za turistički najam u niskoj kategoriji i izvan organiziranog smještaja, a lokalnim jedinicama daje alat za zaustavljanje prekomjernog turizma i održivi razvoj, no može li potaknuti investicije, pita glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.
Možemo li se uz taj zakon nadati strukturnom poboljšanju kvalitete smještaja te slijede li i investicije u kvalitetniji i održivi turizam, pita Stojić u HUP-ovu prilogu Fokus tjedna.
Potencijalno ograničenje gradnje za turistički najam i problem prekomjernog turizma
Lokalnim jedinicama alat za zaustavljanje prekomjernog turizma i održivi razvoj zakon daje u obliku obveze izrade studije održivog razvoja turizma, pri čemu Stojić ističe da su do sada takav turizam “poticali neselektivni prostorni planovi u tandemu s neadekvatnim poreznim tretmanom privatnog turističkog najma”.
Time se “prvi put razmatra potencijalno ograničenje gradnje nekretnina za potrebe kratkoročnog turističkog najma relativno niske dodane vrijednosti i prvi put adresira problem prekomjernog turizma”, za koji tvrdi i da zahvaća sve više priobalnih jedinica lokalne samouprave.
Iznosi i podatke o poreznom tretmanu privatnog turističkog najma – oporezovan je s oko 100 eura po krevetu ili, kako dodaje, efektivno jedva 1.5 posto po krevetu (godišnje) u odnosu na gotovo 30 posto u slučaju apartmana u sklopu organiziranih turističkih biznisa poput hotela, kampova i sl.
“Hrvatska ima najlošiju struktura turističkog smještaja na Mediteranu”
To je, po njemu, dovelo do “eksplozije” ulaganja u nekretnine za kratkoročni turistički najam, najčešće registriranih kao obiteljski smještaj, a nalaze se u uskom obalnom pojasu, s popunjenošću od 60-ak dana godišnje, čime ne pridonose razvitku lokalnih zajednica.
“Samo 2022. godine na tržištu se pojavilo 60.000 novih kreveta, a od 2017. do danas, i komercijalnih i nekomercijalnih kreveta, oko 300 tisuća. Zbog toga Hrvatska ima najlošiju strukturu turističkog smještaja na Mediteranu sa svega 15 posto kreveta u hotelima”, iznosi Stojić navodeći da je u Grčkoj u hotelima 71 posto kapaciteta, Italiji 43 posto, a u Španjolskoj 53 posto.
Stoga je i prosječna turistička potrošnja po danu od oko 150 eura otprilike dva do čak četiri puta niža nego u mediteranskim konkurentima, jer je, navodi, u Italiji i Španjolskoj ta potrošnja oko 250 eura po danu, a u Francuskoj više od 550 eura.
No udio turizma u BDP-u je ipak blago porastao – s gotovo 11 posto u 2016., na 11.4 posto u 2019., što je i znatno iznad prosjeka EU, a i za ovu godinu se očekuje slična razina tog udjela.
“Dobra vijest su poticaji za investicije u formi oslobođenja od poreza na dobit”
Ključnom odredbom u novom Zakonu o turizmu glavni HUP-ov ekonomist smatra dodatne poticaje za investicije, u sklopu kojih se poticaji za investicije u turizmu u formi oslobođenja od poreza na dobit na razini od 150 milijuna eura godišnje prebacuju pod ingerenciju Ministarstva turizma, čime Hrvatska nadoknađuje zaostatak za južnim članicama EU, koje su izdašnije posezale za poticajima u korist pandemijom pogođenog turizma.
“Potpuno nova ‘omotnica’ poticaja dolazi povrh postojeće u sklopu općeg Zakona o poticanju investicija, također vrijedna 150 milijuna eura, gdje su do sada investitori u turizam koristili više od trećine ovih poticaja, a i u budućnosti također mogu biti njeni korisnici. To je dobra vijest za turizam jer će hotelske kompanije tek u 2023. pokriti pandemijom izazvan gubitak prije oporezivanja od 1.55 milijardi kuna iz 2020.”, ocjenjuje Stojić.
Kaže da zato nije iznenađenje što su u turizmu u posljednje tri godine smanjene investicije u novu dugotrajnu imovinu za prosječnih 24 posto u odnosu na prethodne tri godine.
Hrvatska
ZAKON O POSREDOVANJU / Stižu nova pravila na tržištu nekretnina, evo što se sve mijenja
Vlada je u srijedu u sabor uputila prijedlog zakona o posredovanju u prometu nekretnina, kojim želi ojačati zaštitu korisnika usluga agencija za promet nekretnina, a njihovu djelatnost detaljnije i suvremenije urediti.
U vladinom prijedlogu povećava se iznos obveznog osiguranja od odgovornosti radi jačanja zaštite korisnika usluga i osiguranja eventualne naknade štete.
Konkretno, povećava se iznos police osiguranja od profesionalne odgovornosti za štetu koju bi posrednik mogao prouzročiti nalogodavcu ili trećim osobama u posredovanju i to na 100.000 eura, kao najmanju iznos po jednom štetnom događaju, odnosno na 300.000 eura za sve odštetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini, rekao je na vladinoj sjednici ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
Prema vladinom prijedlogu, posrednik tj. agencija moći će za istu nekretninu naplatiti naknadu i od prodavatelja i od kupca, ali samo ako s njima ima zasebne ugovore, pri čemu ukupna naknada od obje strane ne smije prelaziti maksimalni iznos iz važećeg cjenika. Na primjer, ako agencija ima pravo naplatiti 4%, može naplatiti isključivo 2% od prodavatelja, 2% od kupca, s tim da će za obje strane obaviti različite usluge u posredovanju, objasnio je ministar Šušnjar.
Tako će, recimo, za jednog klijenta obaviti oglašavanje, a za drugoga uknjižbu i pravne poslove koji su vezani za promet nekretnina.
U Vladinom prijedlogu preciznije se definira oglašavanje nekretnina s ciljem osiguravanja transparentnosti i sprječavanja zavaravajućeg i nepotpunog informiranja javnosti. Tako posrednik koji na temelju ugovora o posredovanju oglašava nekretninu na tržištu, ne smije uvjetovati razgledavanje te nekretnine trećoj osobi prethodnim potpisivanjem ugovora o posredovanju.
Uvodi se i stroga obveza posjedovanja pisanog ugovora o posredovanju prije bilo kakvog javnog oglašavanja nekretnine. Ministar Šušnjar kaže da se time staje na kraj praksi oglašavanja tuđih nekretnina bez znanja vlasnika.
Uvodi se nova obveza prema kojoj agencija koja trajno obavlja djelatnost posredovanja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mora imati najmanje jednog zaposlenog agenta na puno radno vrijeme. Time se želi ispriječiti djelovanje nelegalnih posrednika koji nisu registrirani za posredovanje ili koriste agente koji taj posao obavljaju povremeno i neprofesionalno, rekao je Šušnjar.
Omogućuje se digitalizacija postupka zahtjeva za izdavanje rješenja za obavljanje djelatnosti posredovanju prometnog nekretnina, čime se pojednostavnjuju administrativni proces i povećava učinkovitost sustava. To že se moći učiniti putem usluge START Plus u sustavu e-Građani.
Hrvatska
PROGNOZA / Danas još kiša, snijeg u gorju i olujna bura, a onda stiže povoljniji nastavak tjedna
Jutro je u Hrvatskoj svanulo hladno i vjetrovito. Većinom je oblačno, u nizinskoj unutrašnjosti i na Jadranu mjestimice s kišom, a u predjelima iznad 700 metara nadmorske visine ima susnježice i snijega. Puše umjeren i jak sjeverac, na sjevernom i srednjem Jadranu jaka i olujna bura.
U nastavku dana će ipak doći do postupnog smirivanja vremena. Oborina će još biti tijekom jutra i prijepodneva, a zatim će poslijepodne u najvećem dijelu zemlje biti suho. Slijedi i lagani proces razvedravanja pa su u drugom dijelu dana moguća i kraća sunčana razdoblja. Ostaje vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac na kopnu te jaka, na udare i olujna bura duž većeg dijela obale. Samo na krajnjem jugu još prijepodne jugo. Najviša temperatura od 10 do 15, u gorju hladnije.
U četvrtak povoljnije. Očekujemo djelomično sunčano i uglavnom suho vrijeme. Sasvim malo oborina moguće je ponegdje u gorskim krajevima. I dalje vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac na kopnu te jaku i olujnu buru na Jadranu koja će podno Velebita možda imati i orkanske udare. Temperatura zraka slična današnjoj.
Do kraja tjedna onda imamo većinom suho i djelomično sunčano vrijeme. Samo ponegdje na kopnu uz koji kraći proljetni pljusak, najizglednije u subotu poslijepodne. Vjetar će postupno oslabjeti. Jutra hladna, na kopnu mjestimice s mrazom, a dnevna temperatura se neće bitnije mijenjati.
Hrvatska
PROGNOZA / Zemlju zahvatila jača promjena vremena: Evo gdje danas stižu kiša, snijeg, olujni vjetar…
Noćas je jača promjena vremena s kišom i sjevernim vjetrom zahvatila veći dio Hrvatske. U Gorskom kotaru jutros pada snijeg, a na većem dijelu obale je zapuhala jaka do olujna bura.
U nastavku dana puno oblaka i vjetra. Povremene kiše i pljuskova s grmljavinom bit će na Jadranu, osobito u Dalmaciji. Na sjevernom dijelu većinom suho sa sunčanim razdobljima. U unutrašnjosti puno oblaka, a u Slavoniji i gorskoj Hrvatskoj povremeno će biti kiše, u višim predjelima i snijega. Puhat će umjeren sjeverac, na Jadranu jaka i olujna bura. Temperatura na kopnu od 6 do 11, u gorju hladnije, a duž obale između 11 i 16 Celzijevih stupnjeva.
Povremene kiše bit će i sljedeće noći te sutra ujutro.
Danju prestanak oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u sjevernijim kopnenim krajevima. Uslijedit će djelomično razvedravanje pa će sutra biti i sunčanih razdoblja, osobito u drugom dijelu dana. Ostaje vjetrovito uz umjeren i jak sjeverac u unutrašnjosti te jaku i olujnu buru na Jadranu koja podno Velebita može imati i orkanske udare. Temperatura zraka većinom između 10 i 15 Celzijevih stupnjeva.
Od četvrtka uglavnom suho i djelomično sunčano. Vjetar će postupno oslabjeti. Jutra hladna, osobito na kopnu gdje je moguć i mraz, a dnevna temperatura bez veće promjene u odnosu na srijedu.
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNE NEDJELJE / Danas su u Zadru otvorene sljedeće trgovine…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije(FOTO) Gastro priča Evolution Next Levela: „Pijat na pijaci” oživio zadarsku tržnicu, a Panel o hrani pokazao zašto je lokalno nezamjenjivo
-
Sport4 dana prije(FOTOGALERIJA) BK POSEDARJE / Mladi natjecatelji četvrtu godinu za redom prvaci Dalmacije
-
Sport4 dana prijeEVOLUTION NEXT LEVEL / Sigurdsson i sportski lideri o disciplini, stavu i uspjehu






