Connect with us

Svijet

Znanstvenici upozoravaju na katastrofu: Ključaju i kopno i more!

Objavljeno

-

Unsplash / Ilustracija

Uslijed ekstremnih vremenskih prilika i razornih šumskih požara, američki i međunarodni znanstvenici objavili su upozorenja o rekordnim temperaturama i pogoršanju učinaka klimatskih promjena posljednjih tjedana.

Kolovoz ove godine bio je najtopliji kolovoz zabilježen na planetu, a sjeverna hemisfera doživjela je najtoplije meteorološko ljeto, objavila je američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA).

“Globalni morski toplinski valovi i rastući El Niño dovode do dodatnog zagrijavanja ove godine, ali sve dok emisije stakleničkih plinova nastavljaju poticati ravnomjeran marš pozadinskog zagrijavanja, očekujemo da će u nadolazećim godinama biti oboreni daljnji rekordi”, izjavila je NOAA-ova glavna znanstvenica Sarah Kapnick.

Upozorenje dolazi nakon studije objavljene u časopisu Science Advances, koja je otkrila da je planet prekoračio 6 od 9 granica za procese koji se smatraju ključnima za održavanje stabilnosti i otpornosti Zemljinog sustava u cjelini.

Granice uključuju cjelovitost biosfere, promjene slatke vode i klimatske promjene. Dvije su granice – onečišćenje zraka i zakiseljavanje oceana – blizu probijanja, dok se samo jedna, atmosferski ozon, malo oporavila.

“Zemlja je sada daleko izvan sigurnog operativnog prostora za čovječanstvo”, navodi se u studiji.

Prema istraživačima NOAA-e, globalne površinske temperature u kolovozu bile su 2,25 stupnjeva iznad prosjeka 20. stoljeća od 15,6 stupnjeva Celzijevih, premašivši prethodni rekord, iz kolovoza 2016., za više od pola stupnja.

“To je za mene stvarno veliki skok s jednog rekorda na drugi”, rekla je Ellen Bartow-Gillies, fizikalna znanstvenica iz Nacionalnog centra za informacije o okolišu NOAA-e. Napomenula je da grafikoni temperaturnih rekorda koji datiraju iz 1850-ih pokazuju stalan uspon – ubrzavajući tijekom industrijske ere – ali da je kolovoz 2023. bio “u suštini zaseban”.

Osim što je bio najtopliji kolovoz u 174 godine bilježenja NOAA-e, u tom je mjesecu zabilježena treća najviša temperaturna anomalija od svih zabilježenih mjeseci, što znači treća najviša od prosjeka.

Vrući mjesec nastavio je trend koji je započeo tjednima ranije, pri čemu su lipanj i srpanj postavili mjesečne temperaturne rekorde.

Zajedno, od lipnja do kolovoza – razdoblje definirano kao meteorološko ljeto na sjevernoj hemisferi i meteorološka zima na južnoj hemisferi – bilo je najtoplije zabilježeno. U tom je razdoblju sjeverna hemisfera bila 2,59 stupnjeva iznad prosjeka.

Štoviše, zadnjih 10 razdoblja od lipnja do kolovoza je 10 najtoplijih takvih razdoblja zabilježenih. Globalna površinska temperatura od početka godine – od siječnja do kolovoza – rangirana je kao druga najtoplija zabilježena.

Izvješće je potvrdilo ono što su milijuni ljudi doživjeli posljednjih mjeseci, uključujući rekordne toplinske valove koji su dotakli gotovo svaki kutak planeta. Azija, Afrika, Sjeverna i Južna Amerika imale su najtopliji kolovoz u povijesti, kao i Arktik. Europa i Oceanija – regija koja uključuje Australiju – imale su drugi najtopliji kolovoz u povijesti, navodi se u izvješću.

Nije proključalo samo kopno: kolovoz je postavio rekord za najveću mjesečnu anomaliju površinske temperature mora – 1,85 stupnjeva iznad prosjeka. Zagrijavanje oceana pridonijelo je smanjenju morskog leda, a Antarktika je doživjela četvrti mjesec zaredom s najnižom razinom morskog leda dosad. Globalno, opseg morskog leda u kolovozu bio je oko 550.000 četvornih milja manji od prethodnog najnižeg rekorda, postavljenog u kolovozu 2019.

Doista, izvješće dolazi usred niza brutalnih prirodnih katastrofa koje su zahvatile cijeli svijet.

Sredozemna oluja 10. rujna izazvala je katastrofalne poplave u Libiji, ubivši više od 11.000 ljudi. U Kanadi su šumski požari ovog ljeta spalili više od 42 milijuna hektara borealnih šuma, a nekoliko njih još gori. Na Mauiju, Hawaii, prošlog mjeseca je šumski požar koji se brzo kretao usmrtio najmanje 115 ljudi, dok se stotine još vode kao nestali.

Samo u SAD-u, istraživači NOAA-e potvrdili su 23 vremenska i klimatska događaja od kojih je svaki koštao milijardu dolara ili više ove godine – najveći zabilježeni broj katastrofa vrijednih milijarde dolara.

Iako globalno zatopljenje nije jedini uzrok nijedne od ovih katastrofa, zagrijavanje Zemlje i dalje povećava vjerojatnost ekstremnih vremenskih događaja i šumskih požara diljem svijeta.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Niz međunarodnih zrakoplovnih kompanija otkazalo letove prema odredištima na Bliskom istoku

Objavljeno

-

By

Nekoliko velikih zrakoplovnih prijevoznika, uključujući Lufthansu, Air France, KLM Royal Dutch Airlines i Swiss, otkazalo je subotnje letove prema odredištima na Bliskom istoku, među kojima su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati i Saudijska Arabija, prema informacijama o letovima objavljenima na internetskim stranicama zračnih luka, zbog straha od sukoba koji bi mogao uključivati Iran.

United Airways i Air Canada također su otkazali letove za Izrael, usred intenzivnih nagađanja da bi se mogao dogoditi američki napad usmjeren na Iran, piše i24news.

U četvrtak je američki predsjednik Donald Trump govorio o “armadi“ koja se kreće prema Iranu, dodavši da se nada kako je neće morati upotrijebiti, pritom ponovno upozorivši Teheran da ne ubija prosvjednike niti ponovno pokreće svoj nuklearni program.

Američki dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti, navode da će nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača naoružanih navođenim projektilima stići na Bliski istok u nadolazećim danima. Jedan dužnosnik rekao je da se razmatra i raspoređivanje dodatnih sustava protuzračne obrane na Bliskom istoku, što bi moglo biti ključno za zaštitu američkih baza u regiji od mogućeg iranskog napada.

Ova raspoređivanja smatraju se širenjem opcija koje su Trumpu na raspolaganju – kako za bolju obranu američkih snaga diljem regije u trenutku pojačanih napetosti, tako i za eventualno poduzimanje dodatnih vojnih akcija nakon napada na iranska nuklearna postrojenja u lipnju, tijekom 12-dnevnog rata u kojem su iranska vojna i nuklearna postrojenja teško oštećena izraelskim napadima, prije nego što su Sjedinjene Američke Države bacile tzv. „bunker-buster“ bombe na postrojenje Fordow.

Nastavi čitati

Svijet

KLIMATSKE PROMJENE / Ove europske zemlje doživjet će najžešće toplinske udare do kraja stoljeća

Objavljeno

-

By

Kako se rekordi toplinskih valova u Europi ruše iz godine u godinu, zemlje diljem kontinenta posebno snažno osjećaju posljedice klimatskih promjena. Ipak, mediteranske zemlje, suprotno očekivanjima, nisu na vrhu ljestvice.

Primjerice, 2025. je bila treća najtoplija zabilježena godina u Europi, a ožujak je bio najtopliji mjesec ikad zabilježen na kontinentu, prenosi Euronews.

Prosječna temperatura dosegnula je 10,41 stupanj Celzija, što je 1,17 stupnjeva više u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020.

Nestanak blage europske klime

Istočni sjeverni Atlantik, područje Sjevernog mora, uključujući sjever Britanije i dijelove Skandinavije, jugozapadni Mediteran te krajnji zapad Rusije zabilježili su rekordno visoke temperature.

Francuska, Rusija i Rumunjska rangirane su kao europske zemlje koje će do 2100. biti najteže pogođene globalnim zagrijavanjem, prema nedavnim podacima tvrtke Reinders Corporation.

Istraživanje je također pokazalo da bi blaga europska klima mogla nestati do kraja stoljeća, jer će sve analizirane zemlje do 2100. redovito doživljavati toplinske valove s temperaturama višima od 36,80 stupnjeva Celzija.

Studija je analizirala podatke klimatskog modeliranja, učestalost toplinskih valova te prosječne i maksimalne temperature u europskim zemljama.

“To su mali, ali snažni pokazatelji koliko se brzo globalna klima mijenja”, rekao je Gerrit Jan Reinders, izvršni direktor i stručnjak za klimatske podatke u Reinders Corporationu. “Iste sile koje pokreću ove promjene već preoblikuju Europu, gdje će rastući temperaturni ekstremi testirati otpornost naše infrastrukture, javnozdravstvenih sustava i načina života.”

Francuska

Francuska je rangirana kao europska zemlja najizloženija toplinskim valovima, s očekivanih pet toplinskih valova godišnje u budućnosti i ukupno 115 kumulativnih dana ekstremne vrućine, prema podacima Reindersa.

Očekuje se da će ta zemlja do 2100. bilježiti prosječne temperature do 37 stupnjeva Celzija, pri čemu bi gotovo četiri mjeseca godišnje mogla provesti u uvjetima toplinskih valova.

Rusija

Rusija se suočava s drugom najintenzivnijom toplinskom transformacijom, s ukupnim toplinskim indeksom od 79,92.

Zemlja će doživljavati dva toplinska vala godišnje, s najvišom prosječnom temperaturom među europskim državama, od 37,99 stupnjeva Celzija, dok bi maksimalne temperature mogle dosezati i 39,71 stupanj.

Prema studiji, tradicionalno hladna klima Rusije do kraja stoljeća mogla bi postati gotovo neprepoznatljiva.

Istočna Europa

Istočna Europa pojavljuje se kao neočekivano novo žarište toplinskih valova, pri čemu Rumunjska zauzima treće, Moldavija četvrto, a Bugarska peto mjesto, ispred mediteranskih zemalja.

Rumunjska i Moldavija suočit će se s tri toplinska vala godišnje, u trajanju od ukupno 17 dana svaki, dok će Bugarska imati dva toplinska vala godišnje, ukupnog trajanja 14 dana.

Mediteranske zemlje

S pozitivnije strane, istraživanje je pokazalo da mediteranske zemlje pokazuju “iznenađujuću” otpornost, unatoč reputaciji tradicionalno vrućih destinacija.

Turska, Grčka i Italija zauzele su niža mjesta nego što se očekivalo, i to šesto, sedmo i deseto.

Turska će doživjeti jedan toplinski val godišnje, u trajanju od ukupno 13 dana, uz prosječnu temperaturu od 37,76 stupnjeva Celzija.

Grčka će, pak, imati najdulja pojedinačna razdoblja toplinskih valova, ukupno 20 dana, ali samo dva takva događaja godišnje, s prosječnom temperaturom od 36,92 stupnja.

Italija je rangirana najniže, sa samo jednim toplinskim valom godišnje, u trajanju od devet dana.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), toplinski stres vodeći je uzrok smrti povezanih s vremenskim uvjetima te može pogoršati postojeće bolesti, uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, probleme mentalnog zdravlja i astmu, kao i povećati rizik od nesreća i širenja nekih zaraznih bolesti.

Nastavi čitati

Svijet

SEVERE WEATHER EUROPE / Veliki poremećaj polarnog vrtloga: Hladni val stiže u Europu, temperature do -10

Objavljeno

-

By

Započeo je veliki poremećaj polarnog vrtloga, a hladni val stiže u Europu. Uz to, previđa se kako će se pojava intenzivirati krajem siječnja te kako će sve trajati do početka veljače.

Kako pojašnjava Severe Weather Europe, polarni vrtlog obično je “čuvar” hladnoće, odnosno on je zaključava u polarne regije kada je jak. No, kada je poremećen ili urušen, hladan zrak može se proširiti u Sjevernu Ameriku i Europu.

Polarni vrtlog naziv je za zimsku cirkulaciju nad sjevernom polutkom. Dijeli se na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) dio. Polarni vrtlog prolazi kroz oba sloja, ali s različitom snagom, oblikom i utjecajima. Jak polarni vrtlog može zaključati hladniji zrak u polarne regije, sprečavajući njegov bijeg. To obično stvara blaže uvjete za veći dio Sjedinjenih Država, Europe i drugih srednjih širina. Slabi polarni vrtlog, s druge strane, donosi hladno vrijeme. Sam poremećaj obično dolazi zbog porasta tlaka i temperature u stratosferi, odnosno stratosferskog zagrijavanja.

Najnovija analiza pokazuje da je polarni vrtlog trenutno izduženog oblika. S obzirom na trenutne pokazatelje, u Europi se već sljedećih dana očekuje povratak hladnijeg zraka na površinskim razinama. No, riječ je samo o početku poremećaj polarnog vrtloga jer on tek postaje nestabilniji. Druga faza uslijedit će nekoliko dana kasnije, prenosi Večernji list.

Početkom sljedećeg tjedna, snažna anomalija hladnog zraka protezat će se od južne Kanade u središnje i istočne Sjedinjene Američke Države. Uz to, hladni zrak dosezat će i prema jugu te sjeveroistoku. Najniže temperature u SAD-u u tom razdoblju bit će između -20 °C i -23 °C, dok jugoistočna Kanada može bilježiti temperature čak do -37 °C tijekom sljedećeg tjedna. Također, u tom se periodu očekuju i snježne padaline.

Što se tiče Europe u istom razdoblju, očekuje se povećanje pokrivenosti hladnijim zrakom prema zapadu. Zapadni i jugozapadni dijelovi mogli bi bilježiti temperature do -10 °C, čak i niže prema istoku. Severe Weather Europe napominje kako je to tipičan rezultat poremećene cirkulacije polarnog vrtloga te dodaje kako najnovije prognoze pokazuju da dolazi još jača disrupcija u posljednjem tjednu siječnja. Temperature će tada biti znatno niže od uobičajenih, a očekuje se da će do kraja mjeseca u Europi snijeg dosegnuti južne i jugoistočne predjele.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu