Hrvatska
SERVIS ZA GRAĐANE I ZDRAVSTVENE RADNIKE / Pokrenut Zdravstveni semafor za ocjenjivanje usluga u zdravstvu
Što u našem zdravstvu najviše muči građane, a što liječnike i medicinske sestre trebalo bi nam uskoro biti puno jasnije jer je pokrenut online servis Zdravstveni semafor za ocjenjivanje zdravstvenih usluga. Upitnik o iskustvima s hrvatskim zdravstvenim sustavom može se anonimno ispuniti na poveznici zdravstvenisemafor-krijesnica.hr, priopćile su udruge i akademske institucije okupljene u mrežu Zdravstveni opservatorij.
“Drago nam što smo uspjeli pokrenuti servis za građane i zdravstvene radnike, kako bismo i na ovaj način dali naš doprinos unaprjeđenju dijaloga i bolje čuli jedni druge što je to što nas muči u sustavima zdravstvene i socijalne zaštite. Namjera nam je kontinuiranim praćenjem i analizama prikupljenih informacija što prije detektirati bolne točke u uslugama, praksama, zakonodavstvu, kako bi se potaknule pravovremene reakcije, a jednog dana, nadamo se i vodile aktivne a ne samo reaktivne zdravstvene i socijalnu politike”, izjavila je Mirela Stanić-Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica, predsjedavajuće članice Mreže.
Prikupljanjem iskustava pacijenata i zdravstvenih radnika Zdravstvenim semaforom usmjerava se pažnja javnosti i donositelja odluka na probleme zdravstvenog sustava koji muče veliki broj građana. Stoga članice Zdravstenog opservatrija pozivaju građane i zdravstvene radnike da u što većem broju ispune upitnik.
“Prečesto se u Hrvatskoj događa da se problemi u zdravstvu rješavaju vatrogasno tek nakon tragičnih slučajeva ili nakon što se građani dignu na noge. Sada građani imaju priliku u nekoliko koraka prijaviti nepravilnosti, zadovoljstva i nezadovoljstva koja ćemo objedinjeno slati nadležnim tijelima kako bi mogli raditi na kritičnim problemima sa sustavnim rješenjima. Imena ljudi koji prijave nepravilnost bit će potpuno zaštićena te nema potrebe za strahom, a to se naročito odnosi na ljude koji rade unutar zdravstvenog sustava koji ga i najbolje poznaju”, izjavio je Ivan Blažević, direktor zaklade SOLIDARNA, također članice mreže Zdravstveni opservatorij.
Zdravstveni semafor za cilj ima prepoznavanje potreba građana i specifičnih problema s kojima se susreću, a posebno ugroženih društvenih skupina, koji imaju najviše problema s pristupom zdravstvenim uslugama. Prvi rezultati upitnika bit će objavljeni do kraja listopada ove godine.
Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, također članice Mreže, ističe kako pacijenti već dugo trebaju ovakav servis jer je prikupljanje kvalitetnih informacija ključno da konačno ukažemo na neuralgične točke našeg zdravstvenog sustava. I Belina ističe kako je osobito važna mogućnost anonimnih prijava problema jer se pacijenti vrlo rijetko odlučuju progovoriti javno, u strahu da će im zdravstvena zaštita biti uskraćena. Ova platforma nam svima omogućava puno dublji uvid što se prilikom pružanja i primanja zdravstvene zaštite događa.
“Prema iskustvima korisnika zdravstvene zaštite koji nas kontaktiraju, mi i sada znamo da su najveći problem predugo čekanje na dijagnostičke postupke i donošenje odluke o početku ili nastavku liječenja, loša komunikacija i nedostak zdravstvenog kadra. No ono što ne znamo, a sada ćemo konačno doznati, jest koji su točno najveći problemi u pojedinim ustanovama, kakvi su njihovi realni kadrovski i materijalni kapaciteti, koje su ovim najviše pogođene skupine građana te koje su prakse i ustanove najbolje, a gdje su potrebna hitna poboljšanja. Tek tada ćemo moći dati kvalitetne i obuhvatne preporuke za poboljšanje zdravstvene skrbi u Hrvatskoj”, kaže Belina.
Fokus Zdravstvenog semafora je, naime, na rješavanju problema, odnosno oblikovanje policy preporuka za donošenje odluka temeljem informacija iz realiteta.
“Mi želimo razviti suradnički odnos s donositeljima odluka, medijima, zdravstvenim sustavom, drugim udrugama i institucijama kako bi se potaknulo zajedničko djelovanje jer svi smo mi u nekom trenutku pacijenti ili članovi obitelji pacijenata. Potrudili smo se stoga okupiti brojne udruge i stručnjake te pružiti ruku suradnje onima koji su tu da bi mijenjali neodržive politike i stanja ”, ističe Stanić-Popović.
Zdravstveni semafor je pokrenut u sklopu projekta Zdravstveni opservatorij, a sam projekt već je iznjedrio 6 javnopolitičkih smjernica za poboljšanje najvažnijih zdravstvenih politika: zdravstvenu pismenost, politiku lijekova, dostupnost skrbi, neformalnu skrb, integraciju skrbi te pedijatrijsku palijativu. Sve smjernice mogu se preuzeti na poveznici https://zdravstveniopservatorij-krijesnica.hr/preporuke/.
Zdravstveni opservatorij je platforma za međusektorsku suradnju u području zdravstva koja kontinuirano prikuplja informacije o potrebama i iskustvima korisnika zdravstvenog sustava, prati učinkovitost zdravstvenih politika, provodi tematska istraživanja i predlaže inovativne smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima.
Zdravstveni opservatorij je međusektorska suradnička mreža, nastala temeljem prepoznavanja potrebe za dugoročnim i strukturiranim udruživanjem različitih aktera u zdravstvu, i to primarno između civilnog društva i akademske zajednice, kako bi se ojačao glas i utjecaj korisnika, građana, zdravstvenih radnika i istraživača zdravstva u političkom odlučivanju o zdravlju i zdravstvu.
Zdravstveni opservatorij trenutno broji 30 članica, od čega 24 organizacije civilnog društva, 5 znanstvenih institucija i jedan sindikat.
Hrvatska
Butković uoči sjednice Odbora o Jadroliniji: Jedan od razloga zašto nisam dao stavku je to što tražim istinu
Ministar Oleg Butković došao je na sjednicu saborskog Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu koja je sazvana zbog situacije u Jadroliniji. Ministar kaže kako je obveza i dužnost doći na današnju sjednicu Odbora te da će razgovarati o svemu što zanima saborske zastupnike.
Na pitanje je li zabrinut zbog svega što se dogodilo, Butković kaže kako je smrt tri mornara velika tragedija. “Kao što stalno govorim, istrage traju. Sve nas zanima, vidjet ćemo kad istrage budu gotove, i moći razgovarati o odgovornosti. Naravno da me zanima”, kaže. Butković kaže i kako je u svakodnevnom konaktu s predsjednikom uprave Jadrolinije. “Današnji Odbor neće dati odgovore na pitanja što se dogodilo, ali ćemo razgovarati o stanju u Jadroliniji”, kaže dodajući da je cilj da Jadrolinija bude stabilna jer je to tvrtka od strateškog interesa.
Istraga traje, ali jedan direktor u Jadrolniji je već smijenjen. Butković kaže kako ne zna zbog čega.
“To je bila prosuda same Uprave, oni moraju odgovoriti zbog čega. Uprava čini sve da sigurnost u tvrtci digne na veću razinu”, kaže.
Ministar kaže kako se ne može utjecati na istrage DORH-a te da to sigurno nije kraj priče.
Na pitanje može li jamčiti da će Uprava odgovarati smjenom ako istraga utvrdi propust, Butković kaže: “Dosta se govorilo i o mojoj ostavci, razmišljao sam i razmišljam, jedan od razloga zašto nisam dao stavku je to što tražim istinu, ustrajat ćemo da se istina sazna na kraju.”
Hrvatska
HZMO objavio kada počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe i koji su uvjeti
U utorak 17. rujna 2024. počinje isplata nacionalne naknade za starije osobe za kolovoz 2024. korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama. Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 16 715 korisnika (80,06 % žena i 19,94 % muškaraca), za što je osigurano 2.495.495,00 eura iz Državnog proračuna, naveo je HZMO. Sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe (NN 156/23), nacionalna naknada od 1. siječnja 2024. iznosi 150,00 eura.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života, s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od 10 godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su:
da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju
da njegov prihod i/ili prihod članova njegovoga kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe (300,00 eura)
da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi
da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi
da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenja ugovora.
Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva, ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
Napominjemo da se zahtjev za nacionalnu naknadu može podnijeti bilo kada i to osobno u područnoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a prema mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva, preporučeno poštom ili elektroničkim putem u sustavu e-Građani, izvijestio je HZMO.
Hrvatska
U Hrvatskoj 15.000 osoba boluje od nasljedne bolesti povišenog kolesterola
Procjenjuje se da u Hrvatskoj 15. 000 osoba boluje od porodične hiperkolesterolemije, nasljedne bolesti koju karakterizira povišena razina tzv. “lošeg” kolesterola već od rođenja, da bi se podigla svijest o njoj, u Maksimiru se u nedjelju, 22. rujna održava rekreativna utrka RUN4FH.
Sad već tradicionalna utrka, održava se povodom Svjetskog dana porodične hiperkolesterolemije , a pod sloganom “trčimo 5km za kolesterol ispod 5!”.
Ako se bolest na vrijeme ne prepozna i ne liječi, povišene razine “lošeg” kolesterola mogu dovesti do bolesti srca i krvnih žila, ujedno i vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj i u svijetu.
“I ove godine simbolično trčimo 5 kilometara za kolesterol niži od 5 mmol/L”
Oboljeli od porodične hiperkolesterolemije su u 20 puta većem riziku od kardiovaskularnih bolesti nego ostatak populacije. Čak svaki četvrti oboljeli, kojem bolest nije prepoznata niti adekvatno liječena, umire od nekog koronarnog događaja, kao što su srčani ili moždani udar, prije 50. godine, naglašavaju organizatori utrke, Hrvatska udruga oboljelih od dislipidemija, Hrvatsko društvo za aterosklerozu Hrvatskog liječničkog zbora, Run Croatia i FH Europe Foundation, europska udruga bolesnika s dislipidemijama.
“I ove godine simbolično trčimo 5 kilometara za kolesterol niži od 5 mmol/L jer je to preporučena vrijednost ukupnog kolesterola”, poručuje Ivan Pećin, endokrinolog i dijabetolog Zavoda za bolesti metabolizma Klinike za unutrašnje bolesti KBC Zagreb te suvoditelj Referentnog centra za rijetke i metaboličke bolesti Ministarstva zdravstva, dodajući kako se na utrku do sada prijavilo više od 80 sudionika koji su prepoznali važnost fizičke aktivnosti za zdravlje.
Utrka RUN4FH 24 ukupne je duljine pet kilometara, a počinje u 9 sati. Svi zainteresirani za sudjelovanje mogu se prijaviti do 18. rujna, startnina iznosi 15 eura, sav novac od nje bit će uplaćen Hrvatskoj udruzi oboljelih od dislipidemija.
-
Hrvatska4 dana prije
Šef pošte ima objašnjenje za kašnjenje pošiljki: “Adrese se moraju ažurirati”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
SMS ALERT / Upozorenje iz Civilne zaštite za zadarsko područje: “U drugom dijelu noći olujni vjetar, tuča i bujice. Prilagodite aktivnosti!”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije
UPOZORENJE METEOROLOGA: Noćas obilna kiša i olujna nevremena! Evo što donosi novi tjedan…
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
7-DNEVNA PROGNOZA / Poslijepodne razvedravanje. Od četvrtka druga runda kiše i temperature ispod 20°C