Hrvatska
SERVIS ZA GRAĐANE I ZDRAVSTVENE RADNIKE / Pokrenut Zdravstveni semafor za ocjenjivanje usluga u zdravstvu
Što u našem zdravstvu najviše muči građane, a što liječnike i medicinske sestre trebalo bi nam uskoro biti puno jasnije jer je pokrenut online servis Zdravstveni semafor za ocjenjivanje zdravstvenih usluga. Upitnik o iskustvima s hrvatskim zdravstvenim sustavom može se anonimno ispuniti na poveznici zdravstvenisemafor-krijesnica.hr, priopćile su udruge i akademske institucije okupljene u mrežu Zdravstveni opservatorij.
“Drago nam što smo uspjeli pokrenuti servis za građane i zdravstvene radnike, kako bismo i na ovaj način dali naš doprinos unaprjeđenju dijaloga i bolje čuli jedni druge što je to što nas muči u sustavima zdravstvene i socijalne zaštite. Namjera nam je kontinuiranim praćenjem i analizama prikupljenih informacija što prije detektirati bolne točke u uslugama, praksama, zakonodavstvu, kako bi se potaknule pravovremene reakcije, a jednog dana, nadamo se i vodile aktivne a ne samo reaktivne zdravstvene i socijalnu politike”, izjavila je Mirela Stanić-Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica, predsjedavajuće članice Mreže.
Prikupljanjem iskustava pacijenata i zdravstvenih radnika Zdravstvenim semaforom usmjerava se pažnja javnosti i donositelja odluka na probleme zdravstvenog sustava koji muče veliki broj građana. Stoga članice Zdravstenog opservatrija pozivaju građane i zdravstvene radnike da u što većem broju ispune upitnik.
“Prečesto se u Hrvatskoj događa da se problemi u zdravstvu rješavaju vatrogasno tek nakon tragičnih slučajeva ili nakon što se građani dignu na noge. Sada građani imaju priliku u nekoliko koraka prijaviti nepravilnosti, zadovoljstva i nezadovoljstva koja ćemo objedinjeno slati nadležnim tijelima kako bi mogli raditi na kritičnim problemima sa sustavnim rješenjima. Imena ljudi koji prijave nepravilnost bit će potpuno zaštićena te nema potrebe za strahom, a to se naročito odnosi na ljude koji rade unutar zdravstvenog sustava koji ga i najbolje poznaju”, izjavio je Ivan Blažević, direktor zaklade SOLIDARNA, također članice mreže Zdravstveni opservatorij.
Zdravstveni semafor za cilj ima prepoznavanje potreba građana i specifičnih problema s kojima se susreću, a posebno ugroženih društvenih skupina, koji imaju najviše problema s pristupom zdravstvenim uslugama. Prvi rezultati upitnika bit će objavljeni do kraja listopada ove godine.
Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu, također članice Mreže, ističe kako pacijenti već dugo trebaju ovakav servis jer je prikupljanje kvalitetnih informacija ključno da konačno ukažemo na neuralgične točke našeg zdravstvenog sustava. I Belina ističe kako je osobito važna mogućnost anonimnih prijava problema jer se pacijenti vrlo rijetko odlučuju progovoriti javno, u strahu da će im zdravstvena zaštita biti uskraćena. Ova platforma nam svima omogućava puno dublji uvid što se prilikom pružanja i primanja zdravstvene zaštite događa.
“Prema iskustvima korisnika zdravstvene zaštite koji nas kontaktiraju, mi i sada znamo da su najveći problem predugo čekanje na dijagnostičke postupke i donošenje odluke o početku ili nastavku liječenja, loša komunikacija i nedostak zdravstvenog kadra. No ono što ne znamo, a sada ćemo konačno doznati, jest koji su točno najveći problemi u pojedinim ustanovama, kakvi su njihovi realni kadrovski i materijalni kapaciteti, koje su ovim najviše pogođene skupine građana te koje su prakse i ustanove najbolje, a gdje su potrebna hitna poboljšanja. Tek tada ćemo moći dati kvalitetne i obuhvatne preporuke za poboljšanje zdravstvene skrbi u Hrvatskoj”, kaže Belina.
Fokus Zdravstvenog semafora je, naime, na rješavanju problema, odnosno oblikovanje policy preporuka za donošenje odluka temeljem informacija iz realiteta.
“Mi želimo razviti suradnički odnos s donositeljima odluka, medijima, zdravstvenim sustavom, drugim udrugama i institucijama kako bi se potaknulo zajedničko djelovanje jer svi smo mi u nekom trenutku pacijenti ili članovi obitelji pacijenata. Potrudili smo se stoga okupiti brojne udruge i stručnjake te pružiti ruku suradnje onima koji su tu da bi mijenjali neodržive politike i stanja ”, ističe Stanić-Popović.
Zdravstveni semafor je pokrenut u sklopu projekta Zdravstveni opservatorij, a sam projekt već je iznjedrio 6 javnopolitičkih smjernica za poboljšanje najvažnijih zdravstvenih politika: zdravstvenu pismenost, politiku lijekova, dostupnost skrbi, neformalnu skrb, integraciju skrbi te pedijatrijsku palijativu. Sve smjernice mogu se preuzeti na poveznici https://zdravstveniopservatorij-krijesnica.hr/preporuke/.
Zdravstveni opservatorij je platforma za međusektorsku suradnju u području zdravstva koja kontinuirano prikuplja informacije o potrebama i iskustvima korisnika zdravstvenog sustava, prati učinkovitost zdravstvenih politika, provodi tematska istraživanja i predlaže inovativne smjernice za razvoj javnih politika utemeljenih na dokazima.
Zdravstveni opservatorij je međusektorska suradnička mreža, nastala temeljem prepoznavanja potrebe za dugoročnim i strukturiranim udruživanjem različitih aktera u zdravstvu, i to primarno između civilnog društva i akademske zajednice, kako bi se ojačao glas i utjecaj korisnika, građana, zdravstvenih radnika i istraživača zdravstva u političkom odlučivanju o zdravlju i zdravstvu.
Zdravstveni opservatorij trenutno broji 30 članica, od čega 24 organizacije civilnog društva, 5 znanstvenih institucija i jedan sindikat.
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




